2018
Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻi he Tuʻunga ʻAʻapa Māʻolungá
Sune 2018


Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻi he Tuʻunga ʻAʻapa Māʻolungá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi he Vahefonua Lotoloto ʻo Kaná.

Ko e anga hono tāpuekina au mo hoku fāmilí ʻe he fakahā ʻo e 1978.

ʻĪmisi
Charlotte Acquah

Ne u fuofua fanongo ʻi he Siasí ʻi he taimi naʻe kau ai ʻeku fineʻeikí ki he kulupu ʻa Misa Siosefa W. B. Sionisoní ʻi he 1968.1 Naʻá ku taʻu 10 nai ʻi he taimi ko iá. Naʻe hōloa e pisinisi ʻeku tangataʻeikí koeʻuhí ko e liukava ʻi he 1966, pea foua ai ʻa e fāmilí ʻi ha taimi faingataʻa. Ko ia naʻe pehē ʻe heʻeku faʻeé ʻoku fakapotopoto ke mau fekumi ki ha tokoni fakalaumālie.

Kimuʻa he fakahaá ʻo e 1978, naʻe teʻeki fakahoko fatongia kakato e Siasí koeʻuhí naʻe teʻeki fakaʻatā e lakanga fakataulaʻeikí ke maʻu ʻe he kakai ʻuliʻulí. Hili e fakahaá, naʻe lava ke fokotuʻu e Siasí ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe papitaiso au ʻi he ʻaho 24 ʻo Fēpueli, 1979.2

Naʻe lava ha taʻu ʻe ua ʻo e ako hoku husepānití—mo ha kiʻi fakakikihi siʻisiʻi—kae toki kau ki he Siasí. Naʻe faifai pea papitaiso ia ʻi he 1980, peá ne maʻu leva hono lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha anga malū ʻaupito, pea naʻe ʻikai tui e kau mēmipa hono fāmili totonú ki he liliu ne hoko kiate iá. Naʻá ne tokanga ki he lakanga fakataulaʻeiki naʻá ne maʻú mo ne fakapapauʻi foki naʻá ne fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Naʻá ne pehē, ka naʻe taʻe ʻoua e lakanga fakataulaʻeikí kuó ne molea atu ki he fakalangilangi mo e fakahīkihiki ʻa e tangatá. Ka koeʻuhí ko e lakanga fakataulaʻeiki, naʻá ne ʻilo ai ko e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá ko hoʻo nofo malí, ho ʻapí, ho fāmilí, mo e tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻI homau fonuá, kapau ko e tamaí koe, ko e meʻa ʻokú ke lea ʻakí kuopau ke hoko ia. Ka ʻoku ʻikai pehē ʻetau fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau tangutu fakataha ʻi ha fakataha alēlea fakafāmili. ʻOku tokoni e ngaahi tamaí ki honau ngaahi uaifí mo e fānaú ke mahino kiate kinautolu ko e meʻa ʻokú ne akoʻi angé ʻoku totonu.

Ko e kakai tangata ʻoku nau mēmipa ʻi he Siasí ʻoku nau hapai ki honau ngaahi hoá ka ʻoku ʻikai ko honau ngaahi hoá ʻoku hapai kiate kinautolú. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni kiate kinautolu ʻa ʻenau feʻofaʻaki pea mo e nofo melino.

Ko e fuofua taimi naʻá ku vakai ai ki heʻene tāpuakiʻi e sākalamēnití ʻi he lolotonga ʻa e “vahaʻataimi taʻofí” koeʻuhí he ne mau fakahoko ʻemau houalotu sākalamēnití ʻi homau ngaahi ʻapí pē.3 Ne mau ongoʻi fiefia lahi ʻi heʻene maʻu e lakanga fakataulaʻeikí he taimi ko iá. Naʻe ʻikai fie maʻu ke toe haʻu ha taha ki homau ʻapí ke tāpuakiʻi e sākalamēnití maʻamautolu; he naʻá ne fakahoko pē ʻe ia. Naʻe makehe ia pea ne mau saiʻia ai.

Ko e fuofua taimi naʻá ku lau ai ha tohi fekauʻaki mo hono fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he kakai ʻuliʻulí ko e lolotonga ʻa e taʻofí, ʻi he taimi naʻe kamata tukuange mai ai ki he kakaí e ngaahi tohi fakafepaki ki he Siasí. Naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga ki ai koeʻuhí naʻá ku ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau fakafalala ki ha taha ka ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau huhuʻí. Ko e meʻa ia naʻe fakatefito ai ʻeku tuí.

ʻI he ʻaho 17 ʻo Tīsema, 1996, naʻe lava ke mau ʻalu ki he Temipale Johannesburg South Africa. Naʻá ku fiefia, tautautefito ki he taimi naʻá ku fanongo ai ʻe silaʻi kiate kimaua ʻema fuofua pēpeé, ko ha kiʻi pēpē tangata ʻa ia naʻe mālōlō hili ha ngaahi ʻaho siʻi pē hono fāʻeleʻí. Naʻá ku pehē kuo mālōlō pea mole ia, neongo naʻá ku ʻilo naʻe kei loto maʻa. Ka ko hono silaʻi ia kiate kimauá ko ha aʻusia fakalaumālie ia he ʻikai toe ngalo ʻiate au.

Ko ia ko e taimi naʻe ʻeke mai ai ʻe he kakaí pe ko ʻema fānau ʻe toko fihá, ʻoku ou talaange ʻokú ma maʻu ha fānau ʻe toko valu. Pea nau ʻeke mai, “ʻO fēfē?” ʻOku ou talaange, “ʻIo, ʻoku tatali mai ʻa e ʻuluaki pēpeé kiate kimaua, ko kimaua pē pe te ma talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo moʻui ʻaki kinautolu koeʻuhí kae lava ke mau foki ʻo fakataha ko ha fāmili.”

Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá. Kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi mei he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou ongoʻi fiefia maʻu pē mo hākeakiʻi ʻi he taimi ʻoku kole ai ʻe he fānaú hanau tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki mei heʻenau tangataʻeikí. ʻOku ou ʻilo leva ʻoku nau falala kiate ia pea ʻoku nau falala ʻoku ngāue ʻa e Tamai Hevaní ʻo fakafou ʻi heʻenau tangataʻeikí, ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku mau fakaʻapaʻapaʻi ʻaupito ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi homau ʻapí. Kuo mali ʻeni ha toko tolu ʻi heʻema fānau tangatá, pea ʻoku nau fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau ngaahi fāmilí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá, pea ko ha mālohi ia ʻoku moʻui koeʻuhí he ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní. Kuó ne foaki mai ha konga ʻo e mālohi ko iá ki Heʻene fānau tangata ʻi he māmaní. Ko kitautolu kakai fefine ʻoku tau maʻu ha tufakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi ia. Kuo tokoni e lakanga fakataulaʻeikí ki homau fāmilí pea ʻe hokohoko atu ʻene peheé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he 1860 tupú ʻi Kana, naʻe maʻu ʻe Siosefa Uiliami Pili ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻi Tofe Mahuʻingá peá ne ongoʻi mālohi ke fokotuʻu ha ngaahi fakatahaʻanga faka-Lotu taʻe fakaʻofisiale.

  2. Naʻe toki fuofua vahe ʻa e kau faifekaú ki Kana ʻi Nōvema ʻo e 1978.

  3. ʻI he ʻaho 14 ʻo Sune, 1989, naʻe tuli ʻe he puleʻanga ʻo Kaná e kau faifekaú pea tapuʻi e Lotú kae fakangofua e kau mēmipá ke fakahoko ia ʻi honau ngaahi ʻapí. Hili ha māhina ʻe hongofulu mā valu naʻe fakahaaʻi ʻe he puleʻangá ʻenau fiemālie ʻoku akoʻi ʻe he Siasí e kau mēmipá ke nau talangofua ki he ngaahi lao ʻo e puleʻangá mo poupouʻi ʻa e nofo uouongatahá, pea ʻi he ʻaho 1 ʻo Tīsema, 1990, naʻe fakangofua ʻe Kana ke hoko atu e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.