2009
ʻOku ʻI ai ha ʻAmanaki Lelei ʻi Haiti
Sānuali 2009


ʻOku ʻi ai ha ʻAmanaki Lelei ʻi Haiti

ʻOku mālohi ʻa e laumālie ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he motú ni, pea ʻoku fakapapauʻi ʻe he toʻu tangata kei tupu haké te nau tauhi ia ke kei pehē ai pē.

ʻOku kaungāmeʻa lelei ʻaupito ʻa Tēvita Temosini, taʻu 18, mo Lopinisoni Lalou Soni, taʻu 19. Pea ko ʻena taumuʻá ke pehē maʻu ai pē. ʻO taʻengata.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Lopinisoní, “Naʻá ma kaungāʻapi, peá ma vaʻinga pasiketipolo fakataha.” “Naʻá ku kau ki he Siasí hoku taʻu 16, pea taimi siʻi pē mei ai ne u fokotuʻu ange kia Tēvita ke kau mai mo ia. Ne u lotu lahi pē mo kei kikivi atu. Vakai ki ai he taimí ni, ko ha mēmipa mālohi ia ʻo e Siasí. ʻOku ou laukauʻaki ia.”

ʻOku pehē ʻe Tēvita, “Naʻe tuʻo lahi hono fakaafeʻi au ʻe Lopinisoní, pea faifai pē peá u tali. Naʻe fakaʻofoʻofa maʻu pē ʻene ngaahi leá ʻo hangē ʻoku mahino ki ai e meʻa kotoa pē. Naʻe ʻikai te u hohaʻaʻia ʻi heʻene fakaafé; naʻe makehe atu pē ia. Taimi nounou mei ai kuo kamata akoʻi kiate au e ngaahi lēsoní ʻe he ongo faifekaú, peá u kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 17.”

Ko e Sīpingá

Ko e founga lelei ia ke faiʻaki ʻa e ngāue fakafaifekaú—ke vahevahe ʻe he ngaahi kaumeʻá ʻa e ongoongoleleí mo honau ngaahi kaumeʻá pea fakafetuʻutaki ki he kau faifekaú ke akoʻi kinautolu. ʻOku pehē ʻe Lopinisoni, “Meiate au—ko ha tokotaha ʻi he Siasí—ko e taimi ní ʻokú ma toko ua, pea ʻokú ma hokohoko atu ʻi hono fakahoko fakataha ʻo e ngāue tatau pē.” Naʻe tupu mei heʻena ngāué ʻa e kau ki he Siasí ha taha ʻo e ngaahi tokoua lalahi ʻo Tēvitá mo hano kaumeʻa ʻe taha. Naʻe ʻalu mei he toko tahá ki he toko ua, pea mei he toko uá ki he toko fā.

ʻOku fakaʻaliʻali mai ʻe Lopinisoni mo Tēvita mei he Uooti Lotolotó, ʻi he Siteiki Haiti Poata Pilinisi Noaté, ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he ngāue fakafaifekau ʻi Haití talu hono fakafoki ʻo e kau faifekau mei he ngaahi fonua kehé ʻi he 2005 koeʻuhí ko ha maveuveu fakapolitikale. Naʻe feinga ʻa e Misiona Haiti Poata Pilinisí ke maʻu ha mālohi mei hono kāingalotú pē pea naʻe maʻu ia. ʻI he ʻahó ni, ko e kakai Haiti pē ʻoku ngāue fakafaifekau ʻi Haití, pea ʻoku ʻamanaki ʻe ngāue fakafaifekau ʻa e toʻu tupú ʻi haʻanau taʻu motuʻa feʻunga. Ka neongo ʻoku teʻeki uiuiʻi kinautolu ke ngāue fakafaifekau taimi kakató kuo nau ʻosi tokoni pē kinautolu ia ki he ngaahi kaungāʻapí mo e kaungāmeʻá.

ʻOku pehē ʻe Fala Soni-Papitise, ko ha finemui taʻu 18 mo ia ʻi he Uooti Lotolotó, “ʻI he feituʻu kotoa pē ʻokú ke sio ai ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te ke ʻiloʻi ko e kāingalotú ko e kakai Haiti pē.” “Ko ha fakaloto-lahi moʻoni ke mamata e toʻu tupú ʻo ʻilo ʻoku mau fatongiaʻaki ʻa e kahaʻu ʻo e Siasí ʻi hení.”

ʻOku pehē ʻe he kaumeʻa taʻu 17 ʻo Fala ko Netalī Lākei mei he uooti tatau pē, “ʻOku fakalotolahiʻi e kau talavou mo e kau finemui heni ʻo e Siasí ke nau muimui ʻi he Fakamoʻuí.” “ʻOku mau fie ʻaʻeva ʻi Hono halá, ke mamata ʻoku laka ki muʻa ʻEne ngāué. Ko ia ʻoku mau fiefia lahi ʻi heʻemau vakai ʻoku ngāue pē ʻi Haiti ʻa e kau faifekau Haití. ʻOku nau vēkeveke mo fiefia, pea ʻi he ʻosi ʻenau ngāué, ʻoku nau talamai ʻa e ngaahi meʻa lelei ne nau aʻusiá. Hili iá ʻoku nau fakaafeʻi kimautolu ke mau aʻusia ʻa e meʻa tatau pea ke mau kamata pē he ʻahó ni ʻaki ʻemau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo homau kaungāmeʻá.

ʻOkú ne pehē ʻe ia neongo ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kau finemuí ʻa e tufakanga tatau mo e lakanga fakataulaʻeikí ke ngāue fakafaifekau taimi kakato heʻenau kei talavoú, ka “ʻoku mau ʻilo pē foki ʻoku lahi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he niʻihi te nau ngāue fakafaifekaú. Te ke lava ke faitāpuekina ai ha niʻihi kehe, pea langaki hake ai mo koe. ʻE fakamālohia ai koe ʻi he ngaahi faingataʻa te ke fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí, pea fokotuʻu maʻu koe ʻi he ongoongoleleí. ʻOkú ne fakahā mai ko ha ākonga moʻoni koe ʻa Sīsū Kalaisi, ʻokú ke fakamoʻoni kiate Ia, pea ʻokú ke muimui ʻi Heʻene faʻifaʻitakiʻangá.”

Ko e ʻAmanaki Leleí

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Ngū, “ʻOku ʻi ai e ʻamanaki lelei lahi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi Haití ni.” Kamala Falanisiloni ʻo e Siteiki Poata Pilinisi Haiti Noaté. “ʻOku fakalotolahiʻi moʻoni e toʻu tupú ke ngāue fakafaifekau. Ko e konga ia ʻo ʻenau tupu haké ke fakakau e ngāue fakafaifekaú ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau fakamuʻomuʻá, ʻo muʻomuʻa ia ʻi he hū ki he ʻunivēsití. Kapau te ke sio ʻi he kau faifekaú he halá, fehuʻi ange pea te nau talaatu leva ʻoku tuku ʻenau akó he ʻoku uiuiʻi kinautolu ke ngāue maʻá e ʻEikí.”

ʻOkú ne fakatokangaʻi e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ongoʻi ʻi hono ʻapi ʻoʻoná he naʻe ʻosi ngāue fakafaifekau hono uaifí. ʻOkú ne pehē ko e ngaahi fāmili mo e kau taki ʻoku mālohi angé ko e ola fakahangatonu pē ia ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ko ʻene fakamatalá ʻeni, “Fakakaukau angé ki he Siasí ʻi heni ʻi ha taʻu ʻe 15 ki he 20 mei heni, ʻo kapau ʻe ngāue fakafaifekau ha kakai Haiti tokolahi ʻi Haití ni pē!” ʻOkú ne pehē ʻoku “ongoʻi [ʻe he kāingalotú] ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa e tokolahi, mei he palōfitá mo e Kau Taki Māʻolungá pea mei he kau faifekau mei he ngaahi fonua kehe ne ngāue heni he kuo hilí ka kuo nau foki atu. Ka ko e taimi ní, ko e peseti ʻe 100 kakai Haiti pē, kau ai ʻa e palesiteni fakamisioná, Fouata Piea-Nau, ko ha faifekau naʻe ngāue ʻi Haiti he taʻu ʻe 10 kuo hilí.”

Ko e Kahaʻú

Naʻe fakakaukau e kakai ʻe niʻihi ʻe faingataʻaʻia e Siasí heni taʻe ʻi ai ha tokoni mei tuʻa. “Ka naʻe ʻikai ha taimi te u hohaʻa ai,” ko e fakamatala ia ʻa ha faifekau ko ʻEletā J. Henelī Miselo ʻa ia ʻoku lolotonga ngāue ʻi he Misiona Haiti Poata Pilinisí. “He ʻikai teitei mate ʻa e Siasí ia. Ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisí, ko ia he ʻikai lava ke mate ia.”

Ka ʻoku pehē ʻe Tēvita, ko hono ʻiloʻi pē ʻe he kakaí ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí, ʻe hokohoko atu pē e tupu ʻa e Siasí ia ʻi Haití. ʻOkú ne pehē, “ʻOku hounga moʻoni kiate au hono vahevahe mai ʻe Lopinisoni ʻa e ongoongoleleí, pea ko hono ʻuhinga ia ʻoku ou fie vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Ne u fehuʻi loto pē kiate au he uike kuo ʻosí pe ne u ʻiloʻi nai ʻi he kuohilí ʻa e fiefiá? He neongo ʻoku ʻikai te u maʻu he ʻahó ni ʻa e meʻa fakatuʻasino kotoa pē ʻoku ou fie maʻú, ka ʻoku ou ongoʻi nonga maʻu pē. ʻOku ou ʻamanaki lahi pē te u ofi ki heʻeku Tamai Hēvaní.”

ʻOku pehē ʻe Lopinisoni, “ʻOku ou lolotonga feinga ke u hoko ko ha faifekau.” “ʻOku ou faʻo ʻi heʻeku kato āfeí ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho takitaha ke tufa ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻiloʻi ʻe honau tokolahi ko e mēmipa au ʻo e Siasí, pea ʻoku ou vēkeveke ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní mo kinautolu. Ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia ke te ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻaki hono tokoniʻi ʻEne fānaú. Ko e holi ʻa hoku lotó ke u ʻalu.”

ʻOku pehē ʻe Tēvita ʻokú ne talanoa maʻu pē mo e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú. “Naʻa nau talamai ʻa e lava ke faitāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ʻo fakafou ʻi he kau faifekaú, pea ʻoku ou fie ʻinasi ʻi he ngaahi tāpuaki peheé. Kuo nau fakamatala mai e anga ʻo ʻenau moʻui ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú, mo e fiefia ne nau maʻu aí. Pea ʻoku nau hoko foki ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei mo moʻui taau hili ʻenau ngāue fakafaifekaú. “ʻOku ou loto ke u hangē ko iá.

Ko e hā ʻe hoko he kahaʻú? ʻOku pehē ʻe Tēvita, “ʻOku ʻi ai e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa Haiti.” “ʻOkú Ne tuku mai ʻa e faingamālie ke hoko ai ʻo mālohi ʻa e kāingalotu hení. ʻOku akoʻi pē ʻa e kakai Haití ʻe he kakai Haiti, pea te tau monūʻia ai.”

Kuo vavé ni pē hono maʻu e uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻo Lopinisoní, pea ʻokú ne ʻamanaki te ne ngāue pē ʻi Haiti. He ʻikai fuoloa kuo uiuiʻi mo Tēvita pea ʻokú ne fakaʻamu foki te ne ngāue pē ʻi hono fonuá. Pe ʻe uiuiʻi kinautolu ki Haiti pe ha toe fonua kehe, ʻoku nau ʻiloʻi ʻe toe tokolahi ange honau ngaahi kaungāmeʻa ʻi he Siasí pea ʻe kei hokohoko atu pē ʻenau hoko ko e kaungāmeʻá. He ko e taimi ʻoku mou kaungāmeʻa ai ʻi he ongoongoleleí, ko e kaungāmeʻa ia ki he taʻengata.

ʻOku tupulaki ʻa e ʻamanakí maʻá e toʻu tupu ʻo e Siasí hangē ko Lopinisoni Sōní, Tēvita Temosini, Netalī Lākei, mo Fala Soni-Pepitise, ʻa ia ʻoku nau tui ʻe lava ke liliu ʻe he ongoongoleleí ʻenau moʻuí pea pehē ki honau fonuá. ʻOku nofo e Kāingalotu Haití mei he tumuʻaki ʻo ha moʻunga ʻi Poata Pilinisi, ʻa ia ne fakatapui ke malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí pea ʻi he fonuá hono kotoa, ʻo femalimaliʻaki mo teuteu ki he kahaʻú.

ʻOlungá: Ko e talanoa ʻa e palesiteni fakamisioná mo hono uaifí pea mo e kau faifekau ʻoku nau ngāue ʻi he ʻōfisi fakamisioná. ʻOku fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Piea-Nau ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau kamata vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé he taimí ni. ʻOkú ne pehē, “ʻOku mou ʻosi hoko kimoutolu ko ha kau faifekau.” ʻOlungá: Ko e feohi fiefia ʻa Palesiteni Palanisiloni ʻo e Siteiki Poata Pilinisi Haiti Noaté mo hono uaifí mo e fānaú. ʻOkú ne pehē ʻoku faitāpuekina ʻe he Siasí ʻa e toʻu tupú ʻi ha ngaahi founga lahi.

ʻOku lahi ʻaupito e kau mai ʻa e toʻu tupu ʻi Haití ki he ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau manatuʻi e ngaahi palōmesi ne nau fai ʻi honau papitaisó, ka ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi palōmesi ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Richard M. Romney