2009
1 Tīmote 4:12
Sānuali 2009


ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea

1 Tīmote 4:12

ʻOku fakahā mai ʻe he kaveinga ʻo e Mutualé ki he taʻu ní, ʻa e founga ʻoku totonu ke tau tā ai ha sīpinga ki he māmaní.

12 ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.

ʻOua Naʻa Manukiʻi Hoʻo Kei Siʻí ʻe ha Taha

Naʻe fakahā ʻe Paula kia Tīmote ʻoku ʻikai hano kaunga ʻene fuʻu taʻu siʻí ki heʻene moʻuiʻaki ʻo e ongoongoleleí mo ngāue ʻi he Siasí. Naʻe aʻusia ʻe ha niʻihi kei talavou tokolahi ha ngaahi meʻa fakalaumālie lahi. Kumi hake e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻo lau hanau niʻihi: 1 Samuela 17:12–49 (Tēvita), 2 Nīfai 2:4 (Sēkope), Molomona 1:15 (Molomona), mo Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:7–20 (Siosefa Sāmita).

Te ke lava fēfē ʻo fakahā he taimi ko ʻeni ʻi hoʻo moʻuí ʻa hoʻo mateakiʻi ʻa e ongoongoleleí? Hiki ia ʻi hoʻo tohinoá.

Faʻifaʻitakiʻangá

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau tatali ki ha fakatamaki, pe hoko ha meʻa lahi ʻi he māmani ʻoku tau nofo aí, pe maʻu ha fakaafe makehe, ka tau toki hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga—ko ha sīpinga ke muimui ki ai e niʻihi kehé. ʻOku ʻi heni he taimí ni hotau ngaahi faingamālié. Ka he ʻikai ke fuoloa. ʻOku meimei ke maʻu pē ia ʻi hotau ngaahi ʻapí pea ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau fai fakaʻaho ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe tofa ʻe hotau ʻEikí ʻa e foungá: ʻNaʻá [Ne] faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei.’ (Ngāue 10:38.) Naʻá Ne hoko ko ha sīpinga ke tau muimui ai ʻi he ngāue kotoa pē naʻá Ne faí—ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí.

“ʻOku tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga?”

Palesiteni Thomas S. Monson, “An Example of the Believers,” Ensign, Nov. 1992, 98.

Leá

ʻOku tau fakahā ʻetau lava ke mapuleʻi kitautolú ʻi heʻetau mapuleʻi ʻetau ngaahi leá (vakai, Sēmisi 3:2). ʻOku totonu ke hanga ʻe heʻetau ngaahi leá ʻo langaki hake ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko hano tuku hifo kinautolu (vakai, ʻEfesō 4:29; T&F 108:7). Ko ha sīpinga ʻeni ke lelei ange ai hoʻo fakahoko e tafaʻaki ko ʻení, hanga ʻo tohiʻi ha ngaahi taumuʻa pau ke ke fakahīkihikiʻi ai e niʻihi kehé, lea lelei ange kiate kinautolu ʻi homou fāmilí, ʻai ke lelei ange homou leʻó mo homou matá, pea fakaʻehiʻehi mei he kapekapé mo e lea koví.

Fepōtalanoaʻakí (Conversation)

ʻOku ʻuhinga e foʻi leá ʻi he lea faka-Kalisí ki ha tōʻonga pe ʻulungāanga.

ʻOfa Faka-Kalaisí

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

“ʻOku totonu ke tau tō ʻi hotau lotó ʻa e tenga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Ko Ia ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻOku hoko ʻEne moʻuí kotoa ko ha lēsoni ʻi he ʻofa faka-Kalaisí, tautautefito ki Heʻene feilaulau fakaleleí. ʻOku hā mei Heʻene ngāue kotoa pē ʻa e ʻofa taʻeveiveiua ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea mo kitautolu fakafoʻituitui foki. ʻOku akoʻi mai ʻe Heʻene tā sīpingá ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he loto fiemālie mo fiefia ke tuku e ngaahi meʻa ʻoku tau manako fakatāutaha aí kae fai ʻa ia ʻe lelei ki he niʻihi kehé. ʻOku ou tui ko ʻetau fakalakalaka ki he hākeakiʻí mo e moʻui taʻengatá, ʻoku makatuʻunga ia he lelei ʻo ʻetau ako mo moʻuiʻaki e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofa faka-Kalaisí.

ʻEletā Joseph B. Wirthlin ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Seeds of Renewal,” Ensign, May 1989, 8.

Tuí

Muimui ʻi he akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Sēmisí ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he tuí: “Te u fakahā kiate koe ʻa ʻeku tuí ʻaki ʻeku ngaahi ngāué” (Sēmisi 2:18).

Haohaoá

Lau e fakalea ʻo e himi ko e “Fakatapui Aú” (Ngaahi Himi, fika 64), peá ke fakalaulauloto ki hono ʻuhinga ʻo ʻete hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e haohaoá.

Tā ʻo Palesiteni Monisoní naʻe fai ʻe David Newman