2009
Faitāpuekina Tuʻo Ua
Sānuali 2009


Faitāpuekina Tuʻo Ua

Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻo taʻengata ʻi he taimi naʻá ku ʻalu ai mo hoku husepānití ki he toketaá ke sivi ʻo vakaiʻi pe ko e pēpē fefine pe tangata ʻa ʻema pēpē ne teʻeki fāʻeleʻí mo vakaiʻi ʻa e anga ʻo ʻene tupú. Ne u tangi ʻi he fiefia ʻi heʻema ʻiloʻi te u fāʻeleʻi ha māhanga. Ka naʻe mafuli ʻeni ki he tangi loto-mamahi ʻi hono fakamatala mai ʻe he toketaá ʻoku ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻo ʻikai mahino ai pe ʻe moʻui e ongo māhangá ʻo aʻu ki hona taimi fāʻeleʻí. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he toketaá ke toʻo e ongo māhangá mei manava. Naʻá ne pehē ʻe ngali fakatuʻutāmaki pea ʻe fie maʻu ke fakatokoto au ʻi falemahaki.

Neongo ʻene fakatuʻutāmakí ka ne ma loto ke tuku pē ke aʻu ki he taimi ʻe toki fāʻeleʻi ai kinauá.

ʻI heʻema foki ki ʻapí ne u ʻiloʻi ko e tūkunga faingataʻa ʻokú ma ʻi aí. Ne u fifili pe ʻe fēfē hoku husepānití mo ʻema fānau ʻe toko tolú haʻaku ʻalu ʻo tokoto ʻi ha vahaʻataimi lōloa ʻi falemahaki. ʻI heʻeku ʻiloʻi kuo pau ke fāʻeleʻi taʻehoko ʻema ongo pēpeé—pea mahalo he ʻikai ke na moʻuí—naʻe hohaʻa hoku lotó. Naʻe ʻikai te u fakapapauʻi pe te u lava ʻo kātakiʻi ʻa e faingataʻá ni.

Naʻá ku toki ongoʻi fiemālie hili ʻeku maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei hoku husepānití mo ʻeku tamai ʻi he fonó. Naʻá ku ʻilo neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hokó, ʻe sai pē ʻa e meʻa kotoa kiate au mo hoku fāmilí. Ne u ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa hoku Fakamoʻuí peá u ʻiloʻi te Ne ʻi ai mo kimaua ʻi he fiefia pe ʻi he mamahi.

Hili ha taimi nounou mei ai, ne u lea fakamāvae ki hoku fāmilí peá u ʻalu ki falemahaki ʻo ʻikai mahino hono fuoloá. Naʻe vakaiʻi maʻu pē ʻa e tā e mafu ʻo e ongo pēpeé ʻaki ha mīsini ke fakapapauʻi ʻokú na sai pē. Naʻe faingataʻa kiate au ʻeku sio ki he holo e tā hona mafú, peá u fifili pe te na moʻui nai ʻo aʻu ki he taimi ke fāʻeleʻi ai kinauá, ʻa ia ko e uike ʻe 34. ʻI hona uike 25½ , naʻe tō lalo ʻa e tā e mafu ʻo e pēpē ʻe taha ʻo ngali fakatuʻutāmaki pea meimei tuʻu ai pē. Naʻe fakakaukau e kau toketaá kapau he ʻikai foki e tā hono mafú ki hono taimi totonú, ʻe tafa ʻo toʻo lōua e ongo pēpeé. Ne u ilifia heʻeku fanongo ki he telefoni ʻa e nēsí ʻo talaange ki hoku husepānití ʻoku teuteu ke fai hoku tafá pea kuo ʻosi maau ki ai e kau toketā ki he fānau valevale toki fāʻeleʻí.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻeku fie maʻu e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke u lavaʻi ai e faingataʻá ni. Ne u lotu fakalongolongo pē ʻo kole ke fakamoʻui ʻema pēpeé, pea lava ai ke maʻu ha taimi ʻo e ongo māhangá ke na tupu ʻi manava. Ne u lotu foki ke maʻu ha fakafiemālie. Ne u toe ongoʻi nonga pē ʻo hangē ko e taimi naʻe foaki ai hoku tāpuaki fakataulaʻeikí. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻe moʻui ʻema ongo pēpeé pe te na mate, ka ne u ʻiloʻi ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko, kapau te u kole ki he ʻEikí, te Ne tokoni ki hono fua hoku mafasiá. Naʻe iku pē ki he foki ʻo taimi totonu ʻa e tā e mafu ʻo e pēpeé, pea ʻikai toe fie maʻu ke fai ha tafa.

Ne hoko atu ʻo māhina ua ʻeku ʻi falemahakí, pea taimi lahi ne ma hohaʻa ai he fetōʻaki ʻa e tā e mafu ʻo ʻema ongo pēpeé. Kae meʻamālie, naʻe ʻikai toe fuʻu tō lalo ʻa e tā e mafu ʻo e ongo māhangá ʻo hangē ko ia ki muʻá. Naʻe fāʻeleʻi homa ongo kiʻi foha ko Sione mo Sēkopé ʻi hona uike ʻe 33. Naʻe takai fakataha hona uhó pea ʻi ai e foʻi fakapona ʻe valu, pea takai tuʻo ua mo e uho ʻo Sioné—ʻa e pēpē naʻe tō lalo e tā hono mafú—ʻi hono kiá. Naʻe tuku pē ʻema ongo māhangá he loki tokangaʻi makehe ʻo e falemahakí ke lava tauhi totonu ʻa e māfana ʻo hona sinó pea mo ʻena mānavá. Neongo e fanga kiʻi palopalema ʻoku hoko ʻi he fāʻele taʻehokó, ka naʻe lava ke mau ʻatā ki ʻapi mo Sione mo Sēkope hili pē ha ʻaho ʻe 19.

ʻOku akoako ʻalu e ongo māhangá he taimí ni, pea ʻoku ʻikai uesia kinaua ʻe hona fāʻeleʻi taʻehokó. ʻOku ou fakamālō he meʻa naʻe kamata faingataʻá ka kuo hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻi heʻeku moʻuí. Ne foaki kiate au ha ongo foha moʻui lelei, pea naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e ngaahi tāpuaki fakataulaʻeikí pea mo e lotú. ʻOku ou fakamālō foki ʻi he lava ke u manatuʻi ʻa e nonga mo e ʻofa ne u ongoʻi ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻunga ne u ʻi aí. Ne u ʻiloʻi ai te tau maʻu ʻa e mālohi ke kātakiʻi hotau ngaahi faingataʻá ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.