2009
ʻOua Naʻa Teitei Ngalo ko e Māmonga Koe
Sānuali 2009


ʻOua Naʻa Teitei Ngalo ko e Māmonga Koe

Ko e taimi pē ʻoku tau tō pe ngāue ai ʻo siʻi ange ʻi he meʻa ʻoku totonu ke tau faí, ko e moʻoni ʻoku ngalo ʻiate kitautolu ʻetau faʻeé,” ko e lea ia ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Naʻá ne toe pehē, “ʻOku tafoki ʻa e tangatá mei he koví ʻo fai lelei ʻi he taimi ʻoku manatua ai e faʻeé.”1

Kuo hoko e pōpoaki ʻa Palesiteni Monisoní ko ha ivi mālohi kiate au, ne mālohi fau ia ʻi heʻeku fuofua laú peá u manatu ai ki heʻeku faʻeé mo e faleʻi fakapotopoto naʻá ne fai kiate au he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi ha taimi nounou pē mei heʻeku kau ki he Siasí.

Naʻe kau ʻeku faʻeé ki ha siasi faka-Kalisitiane ʻe taha, ka naʻá ne angaʻofa ki he kau faifekau naʻa nau akoʻi kiate au ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne poupouʻi maʻu pē au ʻi he taimi ne u fili ai ke u kau ki he Siasí.

ʻI heʻeku maʻu ʻa e moʻui foʻou ko ia ko e mēmipa ʻo e Siasí, naʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻo aʻu mai ki he taimi naʻá ku kau ai ki hono fakamanatu ʻo e ʻAho ʻo e Faiongoongó (Journalism Day)ʻi hoku fonua ko Peluú. Naʻe fai ha ngaahi lea mo ha ngaahi fakahīkihiki ʻi ha paati ne u ʻalu ki ai. Hoko mo e ngaahi talamonū naʻe fai ʻaki ha ngaahi ipu kava mālohi. Ko e fuoloa ange ko ia ʻa e pātí ko e lahi ange ai pē ia ʻa e ʻahiʻahí ke u inu kava mālohi mo hoku ngaahi kaungāmeʻá.

Ko e liliu ko ia ʻoku fai ʻe ha kau papi ului ki he Siasí ʻi heʻenau tali ʻa e ongoongoleleí, ʻoku faʻa kau ai ʻa e pau ke nau fakakaungāmeʻa foʻou. ʻI heʻeku ʻiloʻí, ʻoku ʻi ai e ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe lava ai pē ke hoko hotau ngaahi kaungāmeʻa motuʻá ko e meʻangāue ʻa e filí ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau maumauʻi e ngaahi fekaú pea toe foki ki hotau anga motuʻá.

ʻI hono ʻomai ʻe hoku kaungā-ngāué ha ipu pia kiate aú, ne u toʻo ia ʻo inu, pea hokohoko atu ai pē ʻa ʻeku inú. ʻI he ʻosi ʻa e pātí, kuo tautea hoku konisēnisí. Kuó u tō. Ko e hā e lea ʻe fai mai ʻe heʻeku faʻeé?

ʻI heʻeku aʻu ki ʻapí, ne u hū fakalongolongo ki fale peá u fakavave ʻo mohe. Naʻe ʻikai ke lea mai ʻeku faʻeé, ka ne u ongoʻi mā peá u fakakaukau ke ʻoua naʻá ku toe ʻalu ki he lotú. Hili ha uike mei ai, lolotonga ʻema nofo he tēpilé ʻo kai hoʻataá, naʻá ne sio hangatonu mai kiate au peá ne pehē mai, “Hoku foha, ʻoua naʻa teitei ngalo ko e Māmonga koe.”

Ne u lele pasikala ki he ngāué mo foki mai ai ʻo fou mai ʻi he veʻe falelotu pē ʻo e Siasí. Ko e taimi kotoa pē ne u fou atu aí, naʻá ku ongoʻi tautea ʻi hoku lotó. Ne u pehē he efiafi ʻe taha he ʻikai te u kei nofo ai pē mo ʻeku ongoʻi halaiá. Naʻá ku tau ʻeku pasikalá ʻi muʻa pē he ʻōfisi ʻo e palesiteni fakakoló, peá u hū ki loto ʻo kole ha taimi ke ma ʻinitaviu ai.

Ne u talaange ki he palesiteni fakakoló ʻa e meʻa kuó u faí peá u kole fakamolemole ange, hili iá naʻá ne faleʻi au. Kuo teʻeki ai ke u toe maumauʻi e Lea ʻo e Potó talu mei he momeniti ko iá.

Kuo laka hake he taʻu ʻe 20 ʻa e mālōlō ʻeku faʻeé, ka kuó u feinga maʻu pē ke manatuʻi e meʻa naʻá ne talamai ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate aú. Ko e mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Vakai ki Hoʻo Faʻeé,” Liahona, ʻEpeleli 1998, 4; Ensign, Apr. 1998, 2, 4