2009
Ko e Loto-falala ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá
Sānuali 2009


Ngaahi Pōpoaki mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Ko e Loto-falala ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
Elder Michael John U. Teh

ʻI he tupulaki ʻetau tuí mo e loto mateakí, te tau toe ofi ange ai ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní.

Ko e talanoa ki he fekumi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ʻiloʻi e siasi ke kau ki ai lolotonga ʻa e “fefakakikihiʻaki ʻa e ngaahi faʻahí ni ʻo e kau lotú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11,) ko ha talanoa fakalaumālie ia mo ha ʻamanaki lelei maʻanautolu ʻoku fekumi faivelenga ki he moʻoní. Kuo pau pē naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Siosefa—ko ha tamasiʻi taʻu 14 naʻe ʻikai ʻiloa kae ʻi ai haʻane fehuʻi mahinongofua mo ha loto holi moʻoni—ke ne lau ʻa e potufolofola ko ʻení mei he Tohi Tapú: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Sēmisi 1:5).

ʻOku ʻomi ʻe he potufolofola ko ʻení ha ʻilo lahi ki he faʻahinga fetuʻutaki ʻoku totonu ke fakahoko ʻi hotau takitaha vā mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Ko e moʻoni, ʻoku fakahā ʻi he veesi ko ʻení ʻa e ʻaloʻofa ongongofua mo e tokanga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ki ha foha ʻokú ne fai kiate Ia ha fehuʻi. ʻOku ʻikai faʻa tali mai ʻe he Tamaí e ngaahi lotú ʻaki ha meʻa-hā-mai ʻo hangē ko ʻEne fai ʻi he Vaoʻakau Tapú, ka ʻokú Ne fai mai ha ngaahi tali ʻoku hoko ko ha fakafiemālie lahi mo ha fakanonga. ʻOku pehē ʻEne talaʻofa kiate kitautolú—te Ne foaki lahi pea ʻikai valokiʻi.

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u maʻu ha faingamālie lahi ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa e talaʻofa ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku pau ʻa e talaʻofá. Neongo ne mole haʻaku meʻavaʻinga pe sēniti pe ha meʻa mahuʻinga pē ʻoku ʻikai ngali mahuʻinga ia ki he kakai lalahí, ka naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú pea fakafiemālieʻi hoku ʻatamaí. ʻOku ou manatuʻi lelei pē ʻa ʻeku falala ʻe ʻi ai ha talí. ʻOku pehē ʻa e tui ʻa ha kiʻi tamasiʻi. Naʻe pehē ʻa e tui ʻa e tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá.

ʻOku fenāpasi e faʻahinga tui peheé mo e tuʻunga ʻoku tali mai ai e ngaahi lotú, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he potufolofola ko ʻení: “Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻefakataʻetaʻetui” (Sēmisi 1:6).

ʻI heʻeku fuʻu lahi angé, ne u ʻiloʻi ʻa hono faingataʻa ke ngāueʻaki ʻa e tuí.” ʻOku tō ʻe māmani ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó ha ngaahi tenga ʻo e loto veiveiuá mo e laulanú. Ko ia ne hoko e folofola ʻa e Fakamoʻuí ke tau “hoko ʻo tatau mo e tamaiki īkí” (Mātiu 18:3) ko ha meʻa ke u fekumi ki ai he kotoa ʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻilo ko e tuí “ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá” (Mātiu 17:20) ʻe lava pē ke u maʻu he taimi ʻe niʻihi, pea taimi ʻe niʻihi ʻe ʻikai te u maʻu.

ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki maʻu ai pē ʻa e faʻahinga tui ko ʻení? ʻOku ʻomi ʻe he faleʻi ko ʻení ha ʻilo ʻo kau ki he fekumi ʻi he māʻoniʻoní: “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24).

Ko e founga ʻeni naʻe fou ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne ʻilo e meʻa naʻá ne fekumi ki aí ʻi he toutou ngāueʻaki ʻo e tuí pea mo hono faʻa fakaʻaongaʻi ʻo ʻene tauʻatāina ke filí ʻi he māʻoniʻoní, ʻo hangē ko e niʻihi naʻe ʻi muʻa ʻiate iá. Naʻe hokohoko atu ʻa ʻene falala ki he ʻOtuá, peá ne maʻu ha maama lahi ange, pea naʻe tupulaki ʻo ngingila ange ʻa e maama ko iá kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻe mālohi hono tākiekina au ʻe ha meʻa ʻe taha naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e Palōfitá:

“Ne tokoto hifo ʻa Siosefa ʻo mohe maʻu kuo fuoloa e poʻulí he naʻá ne fuʻu ongosia. … Hili pē ha ngaahi momeniti siʻi mei ai kuo tekeʻi ʻe ha kau fakatanga fītaʻa ʻa e matapaá ʻo ava… pea nau … puke ia ʻo toho mei he falé mo e kaila ʻa ʻEmá. …

“… Naʻe fakataha mai ha niʻihi … ke fai ha fakataha alēlea. … ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe fakahā ʻe he kau taki ʻo e kau fakatangá he ʻikai ke nau tāmateʻi ia ka te nau vete hono valá pea tā ia ke lavelavea hono kakanó. … Naʻa nau vali hono matá ʻaki ʻa e valitā pea feinga ke fakamālohiʻi ia ke ne folo. …

“ʻI heʻenau ʻalu kae tuku ʻa Siosefá, naʻá ne feinga ke tuʻu ka naʻá ne toe tō ki lalo ko e tupu mei heʻene mamahiʻia mo ongosiá.Neongo ia, naʻe lava ke tuʻu hake mo pae ʻa e valitaá mei hono matá kae faingofua ʻene mānavá. …

“Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha meʻa ke ne tui, peá ne hū ki fale ʻo fufulu hono sinó mo faitoʻo hono ngaahi laveá he pō ko iá. …

“Ko e Sāpate ʻa e pongipongi hono hokó, pea naʻe fakataha mai ʻa e kakaí ki he houa lotu angamahení. Naʻe haʻu fakataha ai mo ha niʻihi ʻo e kau fakatangá. …

“Naʻe ʻalu ʻa Siosefa ki he fakatahaʻangá kuo takatakaʻuli mo ʻilonga e valitaá ʻi hono sinó, peá ne tuʻu ʻi muʻa he haʻofangá ʻo fehangahangai mo kinautolu ne nau fakamamahiʻi ia he pō ki muʻá, ʻokú ne fiemālie pē mo ngali tangata. Naʻá ne fai ha malanga naʻe ongo mālohi pea ʻi he ʻaho tatau pē, naʻe papitaiso ai ki he Siasí ha toko tolu naʻe tui.”1

ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki he mamahi mo e taʻefiemālie naʻe kātakiʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá. Naʻe ʻi ai e ʻuhinga lelei ia ke ʻoua naʻa malanga he pongipongi hono hokó, ka naʻe ʻikai taʻofi ia mei hono fatongiá ʻe he meʻá ni pea pehē ki he ngaahi meʻa tatau pe kovi ange ai. ʻE lava fēfē leva ke tau ongoʻi tonuhia kapau te tau kalo mei hotau fatongiá koeʻuhí ko haʻatau kiʻi ongoʻi taʻefiemālie pe faingatāmaki?

ʻI he tupulaki ʻetau tuí mo e loto tukupaá, te tau ofi ange ai ki heʻetau Tamai Hēvaní.

“Pea te ke toki ui, pea ʻe tali ʻe [he ʻEikí]; te ke kalanga, pea te ne pehē, Ko au ʻeni” (ʻĪsaia 58:9).

“Pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.

“… Pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 121:45–46).

Ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia moʻoku ke fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fiefia ʻi hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ko ʻene fekumi ki he potó ʻi he Vaoʻakau Tapú pea hili iá naʻá ne ngāue faivelenga. ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he fakalāngilangi ko ʻeni naʻe hiki ʻe Palesiteni Sione Teilá (1808–87), ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá maʻatautolu kotoa: “Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita, ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí, ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga. … Naʻe fisifisimuʻa ʻa ʻene moʻuí, pea pekia ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hono kakaí; pea hangē ko e tokolahi ʻo e kau pani ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá, kuó ne fakamaʻu hono tufakangá mo ʻene ngaahi ngāué ʻaki hono toto ʻoʻoná” (T&F 135:3).

Fakatauange te tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto maʻu pē ʻetau tauʻatāina ke filí, pea tau maʻu ha tui taʻeveiveiua ʻo hangē ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo tatau ai pē ha tūkunga te tau ʻi ai koeʻuhí ke “ʻāsili mālohi [ʻetau falalá] ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. George Q. Cannon, Life of Joseph Smith the Prophet (1986), 133–35; vakai foki, History of the Church, 1:261–64.

Ne hoko e naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ke tau “hoko ʻo tatau mo e tamaiki īkí” ko ha meʻa ke u fekumi ki ai he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

ʻOku tau fiefia ʻi he kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ko e fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he potó ʻi he Vaoʻakau Tapú pea hili iá naʻá ne ngāue faivelenga.

Toʻohema taupotu ki ʻolungá: Ko Siosefa Sāmita Heʻene Tohí, tā ʻe Dale Kilbourn; toʻomataʻú: Fānau ʻo e Māmá, tā ʻe Anne Marie Oborn, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia mo e ʻAATI ʻa e Siasí: tapa takaí © 2007 tā ʻe Cary Henrie

Ne u Mamata ki ha Maama, tā ʻe Jon McNaughton