2009
ʻOku ʻI ai ʻEku Tamai ʻi Hēvani, ʻOkú Ne ʻOfa ʻIate Au
Sānuali 2009


Taimi Feʻinasiʻakí

ʻOku ʻI ai ʻEku Tamai ʻi Hēvani, ʻOkú Ne ʻOfa ʻIate Au

“Ko e fānau ʻa e Fungani Māʻolungá ʻa kimoutolu kotoa pē” (Saame 82:6).

Te ke lava fēfē ʻo ʻiloʻi moʻoni ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá? ʻOku tokolahi e fānau ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻenau Tamai ʻi Hēvani, ʻoku ʻofa ʻiate kinautolu mo lava ʻo tokoniʻi kinautolu. ʻOku tokolahi e fānau ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi naʻa nau nofo mo e Tamai Hēvaní ki muʻa pea nau toki haʻu ki he māmaní. ʻOku ʻikai te nau ʻilo ʻe lava ke nau lotu kiate Ia. ʻOku nau hangē pē ko kimoutolú ʻo ngalo pe naʻe fēfē ʻenau nofo ʻi hēvaní.

ʻOku mou maʻu ʻa e folofolá, kau palōfitá, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo ha fāmili ke akoʻi mo fakamanatu kiate kimoutolu hoʻomou nofo mo e Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau. ʻOku akoʻi he folofolá naʻá ke maʻu hoʻo ngaahi ʻuluaki lēsoní ʻi hēvani mo teuteuʻi ai koe ke ke haʻu ki he māmaní (vakai, T&F 138:56). ʻOku toe akoʻi foki ai “ʻoku fakamoʻoni ʻa e [Laumālie Māʻoniʻoní] mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu” (Loma 8:16). ʻE lava ʻe he ongo foʻi hiva ko e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” mo e “Naʻá ku Nofo ʻi Hēvani” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 2–3, 4), ʻo fakamanatu atu pe ko hai koe mo e feituʻu naʻá ke haʻu mei aí.

ʻOku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke ke manatuʻi ko e Tamai Ia ʻo ho laumālié; naʻá Ne ngaohi koe. ʻI he fai hoʻo ngaahi lotú, kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke manatuʻi ko ʻEne fānau koe. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fakakaukau mo ʻulungāanga tatau mo ha fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻEkitivitií

Kosiʻi ʻo toʻo e meʻa fakaʻilonga tohi he peesi K4, pea fakapipiki ʻi ha pepa matolu ange. Pelu ua ia. Fakapipiki fakataha e ongo tafaʻaki ki muí, pea fakaava e tafaʻaki ki ʻolungá. Nonoʻo ha loufau pe kulasi he foʻi avá. Fakaʻaongaʻi e meʻa fakaʻilonga tohi ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ke fakamanatu atu ʻoku ʻi ai hoʻo Tamai Hēvani, ʻokú Ne ʻafioʻi koe, ʻofa ʻiate koe, pea te Ne fanongo mo tali maʻu pē hoʻo ngaahi lotú.

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. Fakaʻaongaʻi e Palaimeli 6, peesi 2, ʻo teuteuʻi e ngaahi fakatātā ʻo e kakai ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí mo e ngaahi laʻipepa ʻoku hiki ai e ngaahi foʻi leá pea fakaʻaliʻali ʻi honau fakahokohokó. Kamataʻaki hano talaange ki he fānaú ʻoku ʻofa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu pea kuó Ne tuku mai ha palani haohaoa. Ko Sīsū Kalaisi ʻoku fakatefito ai e palaní, pea kapau te tau muimui ʻiate Ia, ʻe lava ke tau toe foki ʻo nofo mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Vahevahe ʻa e Palaimelí ki ha kulupu ʻe fā, pea vahe takitaha ki ai ha tuʻunga kehekehe ʻo e moʻuí. Tufotufa atu ha pepa, peni vahevahe pe kala, fakamoʻoni fakafolofola, mo ha foʻi hiva pe meʻa ke fai (ʻoku hiki atu ʻi laló). Tuku ke lau ʻe he kulupu takitaha ʻenau folofolá pea tā ha fakatātā ʻo ha meʻa ʻe taha ʻoku hoko ʻi he konga ko ia ʻo e palaní. ʻI he maau pē ʻa e ngaahi kulupú pea akoʻi leva e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi hono fakahokohoko totonú, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi kulupú ke nau tokoni atu ʻi hono akoʻi ʻo e konga takitaha. Moʻui ʻi he maama fakalaumālié: T&F 138:56; Mōsese 4:2; ʻĒpalahame 3:22–23 (meʻa ke faí: hiki e ongo nimá mo fanafana, “Tuē!”). Moʻui ʻi he maama fakalaumālié: ʻĒpalahame 3:24–25; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:3 (hivá: “Tauhi e Ngaahi Fekaú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú,” 68–69). Maama ʻo e ngaahi laumālié: ʻAlamā 40:11–14; T&F 138:30–32. Ngaahi puleʻanga ʻo e nāunaú: tilesitialé—T&F 76:81; telesitialé—T&F 76:71; silesitialé—T&F 76:92–96 (hivá: Ko e Fāmilí ke Taʻe Ngata,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 98).

  2. Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha temipale. Fehuʻi: “Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻokú ke sio ai ki ha temipale pe ko hano fakatātaá? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ngāue mālohi ai e kakaí ke tauhi e temipalé ke fakaʻofoʻofa mo maʻá? Fakamatalaʻi ange ko e temipalé ko ha feituʻu ia ʻoku toputapu mo māʻoniʻoni.

    Tokoni ki he fānaú ke nau ako maʻuloto ʻa e 1 Kolinitō 3:16. Fakamatalaʻi ange ʻoku toputapu mo māʻoniʻoni hotau sinó ʻo hangē pē ko e temipalé. ʻOku fie maʻu ke tau tokangaʻi lelei ia. Fakaʻaliʻali e fika 114 ʻo e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí (Ko e Fakafisingaʻi ʻe Taniela ʻa e Kakanoʻi Manu mo e Uaine ʻa e Tuʻí). Fakamatala ki he meʻa naʻe hoko kia Taniela mo hono ngaahi kaumeʻá ʻi he taimi naʻa nau tokangaʻi ai honau sinó ʻo hangē pē ko ha temipalé (vakai, Taniela 1:5–20). Fakaʻaliʻali ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e mohé, meʻakai leleí, fakamālohisinó, maʻá mo e teunga tāú (hangē ko ʻení: pilo, fuaʻi ʻakau, foʻi pulu, helu, hēkesi). Tuku ke pāpaasi takai ʻe he fānaú e ngaahi meʻa ko ʻení lolotonga ʻenau hivaʻi ha foʻi hiva kau ki he temipalé. Toutou taʻofi ʻenau hivá pea fakaafeʻi e fānau ʻoku nau lolotonga toʻotoʻo ʻa e meʻa ko iá ke nau fakamatala ki ha meʻa ʻe taha ʻe lava ke nau fai ke tokangaʻi honau sinó ʻo hangē pē ha temipalé. Fakamoʻoni ange ʻoku toputapu mo māʻoniʻoni hotau sinó ʻo hangē pē ko e temipalé.

ʻOku ʻi ai ʻeku Tamai ʻi hēvani, ʻokú Ne ʻofa ʻiate au.

“Ko e fānau ʻa e fungani māʻolungá ʻa kimoutolu kotoa pē” (Saame 82:6)

Tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh