2007
O Le Savali o le Toefuataiga
Me 2007


O Le Savali o le Toefuataiga

Tatou te tautino atu i le lalolagi ua toefuatai mai le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso i le fogaeleele.

Ata

I se tasi o o’u tofiga i se konafesi faalesiteki i le Vanu o Sate Leki, sa ou valaaulia ai se peresitene talavou o le korama a tiakono ma te talanoa atu e uiga i ki o le perisitua. Sa ou manao ia te ia ina ia malamalama o loo ia umia se tofi taua tele lea e aofia ai ki e pulefaamalumalu ai i se korama o le perisitua. Sa ma talanoa e uiga i le tiutetauave tele o le umia o ki ma le tulaga faapitoa o le avea ma se itutino o se korama. I le faaiuga o si ata faapupula laitiiti, sa ou fesiligia ai o ia pe toafia tagata o loo i ai i lana korama. Sa tali mai o ia e 14.

Ona sosoo lea ma le fesili: “E toafia la e toaaga?”

O le tali: “E 12.”

Ona ou fesili lea: “Ae faapefea le isi toalua?”

O lana tali: “E manaomia ona ou galue i ai ina ia avea i la’ua o se vaega toaaga o la matou korama.”

Ona ou fesili lea pe o le a le umi e fai ai lena mea. Sa mafaufau o ia pe tusa ma le tolu masina. Sa ou faamalosiau atu i ana taumafaiga.

I le tolu masina mulimuli ane, toetoe lava o le aso lava lea e tasi, sa ou mauaina ai se tusi mai ia te ia e ta’u mai ai, o la ua toaaga uma mai uso o lana korama. Fai mai a ia sa ia faauo atu ia te i la’ua, o le tasi ua auai nei i sauniga a le korama a tiakono, a o le isi ua faauu e avea ma aoao e le epikopo. Sa ou maofa i lana tali. O se faataitaiga maoae lea o se tasi ua faamamaluina lona perisitua ma faaaogaina ki o le perisitua e faataunuuina ai se tofiga na tuuina i ai e le Alii e faataunuu. E le uma lo’u ofo i le mamanu sa faatuina e le Alii mo le faafoega o Lana galuega i le lalolagi e faaaoga ai mana o le perisitua.

O lenei alii talavou, e lei atoa lona 14 tausaga, ua mauaina se aoaoga taua e sauniuni ai o ia mo se auaunaga i le olaga atoa. Pe mafai ona outou vaai atu ia te ia i le isi lima po o le ono tausaga o faaauau pea lenei auaunaga, faatasi ai ma se pine i luga o lona suti e ta’u mai ai o loo ia tuuina atu ni tausaga se lua o lona soifua e avea o se faifeautalai mo Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai?

E le gata i le aafiaga sa ia maua i le faaaogaina o lona perisitua e auauna atu ai i isi, ae e tatau foi ona aofia ai i le sauniuniga a lenei taulealea se malamalama mautu i le savali o le Toefuataiga—le savali o loo folafola atu e le faitau afe o faifeautalai i le lalolagi i ona po nei. O le savali o lo tatou vaitaimi, i le tisipenisione o le atoaga o taimi, na toefuatai mai ai le talalelei mo faamanuiaga o i latou uma o le a faalogo ma usita’ia.

O Le Uluai Faaaliga

O le tisipenisione o le atoaga o taimi na tatalaina e ala i se faaaliga vaaia faapitoa i se isi taulealea e lei atoa lelei le 15 tausaga le matua o le na alu i le vao e tatalo ai mo ni tali i fesili sa i lona mafaufau e faatatau i lotu. Na faamatala e Iosefa Samita le mamalu o le faaaliga lea na ia vaai i ai i upu nei:

“Na ou vaai i se malamalama faaniutu i luga ae tonu o lou ulu, e sili atu le pupula nai lo le la, ua alu ifo malie lava seia oo mai ia te au.

“… Ina ua oo ifo le malamalama i ou luga sa ou vaaia ni Tagata se toalua e le mafaamatalaina lo laua mamalu ma lo laua pupula, o tutu mai i ou luga ae i le ea. Sa fetalai mai se tasi o i laua ia te au, ma sa ia tau lou igoa ma fetalai mai a o tusi ane lona aao i le tasi—O Lou Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!” (Iosefa Samita—Talafaasolopito, 2:16–17).

O lenei faaaliga na faailoa mai ai ia i tatou o le Atua lo tatou Tama ma Iesu Keriso, Lona Alo Pele, o ni tagata mavaevae se toalua. E tofu i laua ma se tino o aano ma ivi ua mamalu ma atoatoa, o lea ua aveesea ai manatu sese ua leva ona i ai i le tele o seneturi e faatatau i le Atua. Pe le o se mea ea la e maofa ai ina ua tusia e Iosefa Samita ia Mataupu Faavae o le Faatuatua, o le vaega muamua lava na ia folafola mai, “Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia”? (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1)

O Le Tusi a Mamona

Ina ua silafia e le Alii o le a vave ona mulimuli atu le masalosalo, lē talitonu, ma faamatalaga le tonu i le Perofeta pe a ia faailoa atu le Uluai Faaaliga, o lea sa aumaia ai e le Alii le Tusi a Mamona, o se tasi molimau i lo tatou Alii o Iesu Keriso. O lenei voluma anamua o tusitusiga paia o se soa paia i le Tusi Paia, o loo i ai le atoaga o le talalelei faavavau a Iesu Keriso. O loo i ai foi faamaoniga e faatalitonu ai le lalolagi o Iosefa Samita o se perofeta moni lava a le Atua. O loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga le tautinoga lea e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona:

“Na tuuina mai foi [e le Atua] ia [Iosefa Samita] poloaiga na taitaiina ai o ia;

“Na tuuina foi ia te ia le mana mai i luga, i ala na muai saunia, e faaliliuina ai le Tusi a Mamona;

“E aofia ai le tala tusia faamauina o se nuu ua toilalo, ma le atoatoa o le tala lelei a Iesu Keriso i Nuu Ese, atoa foi ma tagata Iutaia;

“Na tuuina mai foi i le musumusuga mai le Atua, ma ua faamauina i nisi i le galuega a agelu, ma e talaiina atu foi e i latou i le lalolagi—

“O loo faamaonia ai i le lalolagi e moni lava tusitusiga paia, ma e musuia tagata e le Atua ma valaauina i latou i lana galuega paia i nei ona po ma lenei tupulaga, e pei ona faia i tupulaga anamua” (MFF 20:7–11).

O le faaliliuga o le Tusi a Mamona o se vavega lava ia ma e aumaia ai le isi faamaoniga o le paia o le amataga o le tusi. Ina ua taunuu atu Oliva Kaotui i Heremoni, Penisilevania i le aso 5 o Aperila, 1829, e avea ma tusiupu i le Perofeta, sa na o ni nai itulau ua uma ona faaliliu o le tusiga faaiu. I lena afiafi sa nonofo ai i lalo Iosefa ma Oliva ma talanoa i le po atoa e uiga i aafiaga o le Perofeta. I le lua aso mulimuli ane, i le aso 7 o Aperila, sa amata ai loa le faaliliuga o le galuega. Ina ua mavae le isi tolu masina na sosoo ai, sa faaliliuina e Iosefa i se saoasaoa ofoofogia—pe tusa ma le 500 itulau i le tusa o le 60 aso faigaluega.

Sa tusia e Oliva e faatatau i lenei aafiaga ofoofogia: “O ia aso o ni aso e le mafaagaloina—na ou nofo ai ma faalogo i se leo na taitaiina e musumusuga mai le lagi, ma faatupuina ai le fiafiaga sili o lou nei agaga! Sa faaauau pea ona ou tusia a o faamatala mai i lona fofoga i lea aso ma lea aso, e aunoa ma le faalavelaveina, le talafaasolopito po o le talaaga ua taua o le ‘O le tusi a Mamona’ a o faaliliu e ia i le Urima ma le Tumema, …” (Messenger and Advocate, Oct. 1834, 14; tagai foi Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:71, faamatalaga).

O Le Perisitua

A o la faagasolo pea, sa matua faagaeetia lava Iosefa ma Oliva i aoaoga faavae o i lenei tusi. Sa sili atu ona faagaeetia i la’ua i le aoaoga faavae o le papatisoga e pei ona sa aoaoina mai e le Faaola toetu i le taimi o Lana asiasiga i e o nonofo i le Lalolagi i Sisifo. Sa manino ona faailoa mai le taua o le aoaoga faavae o le papatisoga i o la’ua mafaufau. Sa tonu ai ia i la’ua e tatau ona la saili atu i le Alii i le tatalo faatauanau ina ia mafai ai ona la iloa pe mafai faapefea ona la maua le faamanuiaga o le papatisoga mo i la’ua lava.

I le aso 15 o Me, 1829, sa la o atu ai i le togavao e latalata ane i le Vaitafe o Susquehanna ma tootutuli ai i le tatalo. Sa faamatalaina e Oliva le mea na tupu na sosoo ai: “Sa faafuasei ona fetalai mai le siufofoga o le Togiola ia i maua, e pei e fetalai mai i le taulotoaiga o le lagi, a o vaeluaina le ie puipui ma sa oo mai le agelu a le Atua ua faaofuina i le mamalu, ma tuuina mai le savali sa naunautai i ai, faapea ki o le talalelei o le salamo!—Faauta i le olioli! faauta i le ofoofogia! faauta i se mea uiga ese! A o puapuagatia ma tigaina le lalolagi—a o autago solo le miliona ma miliona o tagata e pei ona autago o le tauaso mo le fia maua o le puipui, ma a o nonofo tagata uma i le faaletonu, sa vaai o ma’ua mata—ma faalogo o ma’ua taliga” (Messenger and Advocate, Oct. 1834, 15; tagai foi Iosefa Samita—Talafaasolopito, 2:71, faamatalaga).

Na faailoa atu e le agelu o ia lava o Ioane, lea foi na faaigoa ia Ioane le Papatiso i le Feagaiga Fou. Sa ia faaee atu ona lima i luga o ulu o Iosefa ma Oliva ma faapea atu:

“I luga o oulua ou uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faaee atu le Perisitua o Arona, o loo i ai ki o galuega a agelu, ma le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina ma le faamagaloina o agasala, e le toe aveesea lava mai le lalolagi seia toe faia e le fanauga a Levi se taulaga i le Alii i le amiotonu.

“Sa ia fai mai e le o i ai i lena Perisitua faa-Arona le mana o le faaee atu o lima mo le mea foaifua o le Agaga Paia, a o le a tuuina mai ia i maua lea lava pule ma le mana i se aso lata mai; ona ia poloaiina lea o i maua ia ma o e papatisoina, ma sa ia faatonu mai i maua ia ou papatisoina Oliva Kaotui, ma a uma lena, ona papatiso lea o au e Oliva.

“Ma sa ma o ane loa ma ua papatisoina. Sa ou papatisoina muamua Oliva, ona ia papatisoina ai lea o au—ina ua maea lea, ona faaee atu lea o ou lima i luga o le ulu o Oliva, ma faauuina o ia i le Perisitua faa-Arona, ma ina ua maea lena, ona ia faaee mai foi lea o ona lima i ou luga ma ua faauuina foi au i lea lava Perisitua—aua sa faapea ona poloaiina ai i maua” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:69–71).

E lei leva, ae oo atu i ai Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane, ma faaee atu o latou lima i luga o ulu o nei uso a auauna, ma faaee atu i ai le Perisitua Mekisateko.

O Le Ekalesia a Iesu Keriso

O lea la ua toe i ai nei i le lalolagi le mana e galulue ai i le suafa o le Alii, sa poloaiina Iosefa ina ia faatulagaina aloaia le Ekalesia. I le aso 6 o Aperila, 1830, i le fale o Peteru Uitimera le Matua i Faiete, Niu Ioka, e toaono alii o e ua maea ona papatisoina, na autasi la latou palota e faatulaga, e tusa ai ma poloaiga a le Atua, le Ekalesia a Iesu Keriso. I lenei sauniga, na maua ai se faaaliga:

“Faauta o le a i ai se tala tusia faamauina e tausia e outou; ma o le a ta’ua ai oe [Iosefa Samita] i lea tusi o se tagatavaai, o se faaliliu upu, o se perofeta, o se aposetolo a Iesu Keriso, o se toeaina o le ekalesia e tusa i le finagalo o le Atua le Tama, atoa ma le alofa tunoa o lo outou Alii o Iesu Keriso.

“Na musuia e le Agaga Paia ia faataatia le faavae lea, ma ia atiina ae ai i le atoatoa o le faatuatua paia.

“O lea ekalesia na faatulagaina ma faavaeina i le tausaga o lo outou Alii e afe valu selau tolusefulu, i le masina lona fa, ma o le aso ono o le masina e ta’ua o Aperila.

“O le mea lea, i le itu tau i le ekalesia, ia outou gauai i ana upu uma ma poloaiga o le a tuuina atu e ia ia te outou e pei ona ia maua, ma savavali i o’u luma i le paia atoatoa;

“Aua o lana upu o le a outou talia, e pei lava o loo alu atu mai ia te au, i le onosai uma ma le faatuatua” (MFF 21:1–5).

O lea ua toe i ai ai le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi ina ia faamanuiaina ai tagata i aoaoga faavae ma aoaoga a le Faaola. Sa faatuina lenei Ekalesia e tusa ai ma le fuafuaga sa faavaeina anamua e le Alii.

I totonu o le Tusi Paia, i le tusi o Efeso, o loo tautino atu ai e Paulo:

“Na ia tuuina mai foi nisi e fai ma aposetolo, o isi foi e fai ma perofeta, o isi foi e folafola le tala lelei, o isi foi e fai ma leoleo atoa ma aoao;

“Ina ia faaatoatoaina le au paia, latou te fai ai le galuega a auauna, ia atiina ae ai le tino o Keriso:

“Seia tatou oo atu o i tatou uma lava ma le loto gatasi i le faatuatua ma le iloa lelei o le Alo o le Atua, ina ia fai ma tagata matua ia oo i le fua o le ua matua, e tatau ma le tumu o Keriso:

“Ina ia le toe tama ninii i tatou o loo felafoaiina e pei o peau, ma feaveaiina i matagi uma lava o mataupu, i le pepelo o tagata, i togafiti leaga ua saunia e faasese ai;

“A ia amio faamaoni i le alofa, ia tutupu i tatou ia te ia i mea uma, o le ulu lava ia, o ia foi o Keriso” (Efeso 4:11–15).

Na saunoa Peresitene Hinckley e faatatau i le Toefuataiga: “Ona mavae lea o le tele o augatupulaga, sa ola ai i le lalolagi—e toatele naua o taua, o le feitaga’i, pogisa ma le amioleaga—ona oo mai ai lea o le aso maoae fou o le Toefuataiga. Sa tatala mai lenei talalelei mamalu i le faaali mai o le Tama ma le Alo i le taulealea o Iosefa. Ua tafa ata o le tisipenisione o le atoaga o taimi, ua alafa’i mai i le lalolagi. Ua toefuatai mai mea lelei, o mea matagofie, ma le paia o tisipenisione uma ua mavae i lenei vaitau ofoofogia” (“Ua Tafa Ata o se Aso Matagofie,” Liahona, Me, 2004, 83).

E tulaga ese lava la tatou savali. Tatou te tautino atu i le lalolagi ua toefuatai mai le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso i le fogaeleele. Tatou te tautino atu ma le manino ua toefuatai mai ki o le perisitua i le tagata, faatasi ai ma le mana e faamauina ai i le lalolagi faapea foi ma le lagi. Ua mafai nei ona faataunuuina ia sauniga na fofoga mai e le Alii o tulaga ia e manaomia mo le ulu atu i le ola faavavau faatasi ma Ia, i le pule e tatau ai e i latou o e faaaogaina ma le agavaa le mana o Lana perisitua paia. Tatou te tautino atu i le lalolagi o le aso lenei na muai ta’ua e perofeta o le tusi paia e faapea o aso amuli. O le toe taimi, a o lei afio mai faalua Iesu Keriso e pule ma nofotupu i le lalolagi.

Matou te valaau atu i tagata uma ina ia faafofoga i le savali o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso mai ia i matou. Ona mafai ai lea ona outou faatusatusa le savali mamalu i mea sa outou faalogo i ai mai isi, ma mafai ai ona outou fuafua pe o lē fea e mai i le Atua ae o lē fea foi e mai i tagata.

O la’u molimau ia te outou, o le Ekalesia lenei a Iesu Keriso, ua faavaeina i aso e gata ai. I le suafa o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, amene.