2007
Tina, O Tatou O Ni Kerisiano?
Me 2007


“Tina, O Tatou O Ni Kerisiano?”

O au o se Kerisiano faamaoni o le ua matuai manuia lava i le mauaina o le malamalama sili atu i le “aoaoga faavae [moni] a Iesu Keriso” talu ona ou liliu mai i le Ekalesia toefuataiina.

Ata

O le faaKerisiano e faamanatuina le soifuaga ma le galuega a Iesu Keriso, le Alo Pele e Toatasi o le Atua le Tama Faavavau. Ua i ai i le lalolagi atoa lotu Kerisiano ma le tele o aoaoga eseese. Ina ua ulufale atu Cortnee e 14 tausaga, o se afafine o se peresitene o le misiona, i se aoga maualuga o se tausaga muamua, sa fesiligia o ia e tamaiti o lana vasega pe o ia o se Kerisiano. Na latou tauemu i lana tali o ia o se Mamona, o se ta’uga masani O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I lona taunuu atu i le fale, sa ia fesili ai i lona tina, “Tina, o tatou ea o ni Kerisiano?”

O le tuputupu ae i lou aiga, sa matou ola ai o ni tagata faamaoni o se isi faatuatuaga Kerisiano. Na papatisoina au o se tagata o lena lotu ao le’i leva ona ou fanau. Na o lo matou aiga i le lotu i vaiaso taitasi. Mo le tele o tausaga na matou fesoasoani ai ma ou uso i faifeau na taitaia a matou sauniga i Aso Sa. Na aoaoina au i le taua o tatalo faaleaiga a o tatalo faatasi lo matou aiga i aso taitasi. Sa ou mafaufau faapea, e i ai se aso o le a ou ulufale ai i le galuega faafaifeau a lau ekalesia. Na leai se fesili i o matou mafaufau e mafai ona matou faamatalaina i matou lava o ni Kerisiano faamaoni.

Ae peitai, ina ua avea au ma se tagata aoga i le iunivesite, na ou masani ai i tagata ma aoaoga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o se faatuatuaga Kerisiano e autu i le Faaola. Na amata ona ou aoao e uiga i aoaoga o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i nei aso e gata ai. Na ou aoaoina upumoni ou te le’i iloaina muamua na faapea ona suia ai lo’u olaga ma la’u vaaiga i le talalelei. I le maea ai o le tele o suesuega, tatalo, ma le faatuatua, na ou filifili loa e talia upumoni matagofie toefuataiina lea na o lenei lava Ekalesia ua maua ai.

O le upumoni toefuataiina muamua na ou aoaoina o le natura o le aigaAtua. O le aoaoga moni a Kerisiano e faapea o le aigaAtua e i ai ni tagata mavaevae se toatolu na iloa i taimi o le tusi paia. Na molimau le Atua ia Iesu Keriso, o Lona Alo Pele e Toatasi, i le tele o taimi. Na fetalai mai o Ia i le papatisoga o Iesu: “O lou Atalii pele lena, ua Ou fiafia ia te Ia.”1 Na molimau Iesu lava Ia i le Atua, o Lona Tama, ina ua Ia fetalai mai, “O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.”2 Ina ua mavae le maliu ma le Toetu o Iesu, ua tatou iloa o Setefano, “ua tumu o ia i le Agaga Paia, ua pulatoa i le lagi, ua iloa atu le pupula o le Atua, ma Iesu o loo tu i le itu taumatau o le Atua, ona fai atu lea, Faauta, ua ou iloa le lagi ua avanoa, ma le Atalii o le tagata o loo tu i le itu taumatau o le Atua.”3 Matuai mataina le molimau e uiga i le aigaAtua mai lena soo o Keriso.

O le malamalama e uiga i le Atua ma Lona mavaevae faaletino mai Lona Alo ma le Agaga Paia, na aveesea ina ua mavae le maliu o Keriso ma Ona Aposetolo. O aoaoga fenumiai ma le sese e uiga i le aigaAtua na mafua mai i le Talitonuga Faavae Naisene (Nicene Creed) ma aufono a Konesetatino, lea na tautino ai e tagata, nai lo ni tagata mavaevae se toatolu, o le aigaAtua o ni tagata se toatolu i totonu o se Atua e toatasi, po o le Tasi Tolu Paia. E pei foi o le taumafaiga a tagata vavae Porotesano Kerisiano i nei tautinoga a tagata, na faapena foi au. O aoaoga e uiga i le Tolu Tasi Paia na ou aoaoina i lo’u talavou, e le fetaui ia te au.

Ae ui i lea, ina ua folasia mai ia te au upumoni matagofie e uiga i le Uluai Faaaliga lea na oo i le Perofeta o Iosefa Samita, na avea o se fafagu mataina mo au le iu ina [ou] malamalama i le upumoni e uiga i le natura o le Atua le Tama Faavavau ma Lona Alo Pele e Toatasi. Na tautino mai e Iosefa: “Sa ou vaaia ni Tagata se toalua e le mafaamatalaina lo laua mamalu ma lo laua pupula, o loo tutu mai i ou luga ae i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te au, ma sa ia tau lou igoa ma fetalai mai a o tusi ane lona aao i le tasi—O Lou Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!4 O lenei faaaliga faalelagi ua toefuataiina ai le malamalama ofoofogia ae mama ma faapelepele e uiga i le Atua ma Lona Alo i le lalolagi, ua tafiesea ai i le taimi lava lena aoaoga na ou aoaoina e uiga i le Tolu Tasi Paia.

Ou te iloa o faaaliga na auina mai le lagi ua suia ai mea sese iloga o aoaoga na faia e tagata e faatatau i le aigaAtua. Ou te iloa o le Atua o lo tatou Tama Faalelagi. O Lona Alo, o Iesu Keriso, o lo’u Faaola. O le Agaga Paia e molimau i le Tama ma le Alo. E faailoa atu lou agaga faafetai tele i le Atua mo le faaalia mai o le Alii toetu o Iesu Keriso i tagata i nei aso e gata ai. O loo soifua le Faaola; na vaaia o Ia; na fetalai mai o Ia; Na te taitaiina le galuega a Lana Ekalesia e ala i aposetolo ma perofeta i aso nei. O ni upumoni mataina tele ua Ia aoaoina mai i le avea ai o se Leoleo Mamoe Lelei o lē o loo faaauau pea ona tausia Ana mamoe.

O le upumoni toefuataiina lona lua na ou aoaoina a o avea ma se tagata sailiili o lenei Ekalesia, o le moni o tusitusiga paia faaopoopo ma faaaliga. Na vaai le perofeta o Isaia i le faaaliga i se tusi lea na ia tautino mai o se vaega “o le vavega lava o le mea foi e ofo ai.”5 Ou te molimau atu o le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau Ia Iesu Keriso, o le tusi lena. O se faamaumauga paia na tusia e perofeta a le Atua e faatauanau ai tagata uma ina ia o mai ia Keriso, ma e fesoasoani e faaali mai le talalelei a Iesu Keriso i lona atoatoa. O le Tusi a Mamona o loo taua ai perofeta ma isi tagata faamaoni o le Ekalesia, o e na tauaveina i o latou luga le suafa o Keriso, a o le’i soifua mai le Faaola.6 O lenei tusi o loo taua ai e uiga i le Keriso toetu na aoaoina tagata i le mea e ao ona latou faia e maua ai le filemu i lenei olaga ma le faaolataga e faavavau i le lalolagi a sau. O le a se isi mea e sili atu ona Kerisiano nai lo le saili e tauave Lona suafa i o tatou luga ma mulimuli i Ana fautuaga ina ia avea faapei o Ia?

Ua saunoa mai Persitene Gordon B. Hinckley, “E le mafai ona ou malamalama pe aisea e le talia ai e le lalolagi Kerisiano lenei tusi.”7 Na ou faitauina muamua le Tusi a Mamona i le 21 o o’u tausaga. Ona ou fesili lea i le Atua pe moni. O lona moni na faaalia mai ia te au e ala i le mana fesoasoani o le Agaga Paia.8 Ou te iloa o le Tusi a Mamona o se molimau lona lua ia Iesu Keriso. E au faatasi la’u molimau ma perofeta o lenei tusi paia i le folafola atu e faapea “ua matou tautalatala ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo atu foi ia Keriso.”9 Ou te matuai faafetai tele mo upu uma na Ia fetalaia, ma upu uma o loo faaauau ona Ia fetalai mai ai a o Ia faamalieina lo tatou galala i le vai ola.

O le isi upumoni toefuataiina o le talalelei ua ou iloaina o le toefuataiina mai lea o le pule o le perisitua, po o le mana e galue ai i le suafa o le Atua. O perofeta ma aposetolo o anamua, e pei o Elia, Mose, ma Ioane le Papatiso, Peteru, Iakopo, ma Ioane, na auina mai e le Atua ma Keriso i o tatou aso e toefuatai mai le perisitua paia a le Atua. O i latou uma ua umia le perisitua i lenei Ekalesia, e mafai ona saili atu lana pule o le perisitua e tau ia Iesu Keriso. Ua umia nei e alii ia ki e faatuina ai le Ekalesia, ina ia mafai ona tatou o mai ia Keriso ma auai i Ana sauniga e faavavau o le faaolataga.10 Ou te molimau atu o le Ekalesia lenei a Iesu Keriso—o le ekalesia e tasi ua faatagaina i le pule tonu o le perisitua e faaaogaina ki o le faaolataga e ala i sauniga paia.

Na fesili Cortnee, “Tina, o tatou o ni Kerisiano?” I le avea ai ma se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o oe o se Kerisiano, e faapena foi au. O au o se Kerisiano faamaoni o le ua matuai manuia lava i le mauaina o le malamalama sili atu i le “aoaoga faavae [moni] a Iesu Keriso”11 talu ona ou liliu mai i le Ekalesia toefuataiina. O nei upumoni ua faamanino ai, o lenei Ekalesia ua i ai le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso. E pei foi o isi tagata o le Ekalesia, ua ou malamalama nei i le natura moni o le aigaAtua, ma ua ou maua foi tusitusiga paia faaopoopo ma faaaliga, ma e mafai ona ou tofo i faamanuiaga o le pule o le perisitua. Ioe, Cortnee, o i tatou o Kerisiano, ma ou te molimau atu i nei upumoni, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataio 3:17.

  2. Ioane 17:3.

  3. Galuega 7:55–56.

  4. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:17.

  5. Tagai Isaia 29:14; tagai foi ff. 11–12, 18.

  6. Tagai Alema 46:14–16.

  7. “The Marvelous Foundation of Our Faith,” Liahona, Nov. 2002, 81.

  8. Tagai Moronae 10:4–5.

  9. 2 Nifae 25:26.

  10. Tagai MFF 2; 13; 110; 112:32.

  11. 2 Nifae 31:2; tagai foi 3 Nifae 11:31–36.