2007
Ua Toe Tatalaina le Tapeneko ina ua maea se Faafouga Tele
Me 2007


Ua Toe Tatalaina le Tapeneko ina ua maea se Faafouga Tele

Talu ai sa muai faaaogaina mo konafesi aoao i le 1867, sa tulai le Tapeneko o Sate Leki o se faatusa o le faatuatua ma le fatufatu mea fou o paionia. O lenei, ua toeitiiti atoa le 140 tausaga mulimuli ane, o loo tu lava le Tapeneko, ma ua matuai mausali atu se faavae ua tu ai nei.

I le taimi o le sauniga i le afiafi o le Aso Toonai, na faia i le aso 31 o Mati, sa toe faapaiaina ai e Peresitene Gordon B. Hinckley le Tapeneko i Sate Leki ina ua mavae tausaga e lua o le toe faafouga.

Ua i ai nofoa uumi fou, na faia i le garava [oak], ua faatulaga ma faavava tetele ina ia lava le avanoa mo aao o e asiasi mai; o faasitepu sa i ai muamua e ui atu ai mai fafo i le faataumata sa toe tuu i totonu ina ia faafaigofie ai mo tagata asiasi mai, ma e lua ala sitepu fou ua faaopoopo i totonu; ua i ai se isi lau fou lanu auro ua faaopoopo i paipa o loo aliali mai o le okeni; sa toe lipea ma toe vali le taualuga; sa toe fauina foi ni potu e sui ai ma se potutusi faamusika mo tagata o le aufaipese; sa toe mamanuina foi le tulaga o le pulelaa ina ia mafai ona toe fai ai se isi atunofoa po o se tulaga mo faaaliga; ma sa toe suia uma mea tau palama, o masini, ma mea tau eletise ina ia ogatasi ma tulafono o mea tau fale.

E ui ina sa faia nei faafouga mata’ina i le Tapeneko ma isi mau mea, ae o le suiga aupito taua lava, o mea ia e le mafai ona iloa atu e tagata lautele.

Sa toe suia le faavae ma puipui o le Tapeneko ina ia faaleleia atili ai le malosi o le fale e tatalia ai mafuie.

O poutu uma e 44 o loo lagolagoina le taualuga tulaga ese o le Tapeneko, na toe faamalolosia i pou u’amea, ia na faaofi i poutu mai le tumutumu agai i lalo. Sa faamalosia foi le faavae o poutu taitasi i le sima. Sa faaaoga pusa u’amea e sosoo faatasi ai faavaa i poutu, ma sa faapipii atu foi faavaa uumi o le faaalo i poutu, ma toso faamau ai i u’amea.

O lea la ua tu malosi atu le Tapeneko nai lo se taimi puupuu na i ai talu ai, e faapei foi o tagata auai o le Ekalesia lava ia.

“I se tasi taimi o le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa nonofo ai iinei i lenei vanu ma isi eria taulalata mai lea na faavaeina ai nuu,” na saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley i le taimi o le tatalo o le faapaiaga o le Tapeneko ua toe faafou. “O lenei, ua ola Lau galuega ma ua salalau i le lalolagi seia oo ina tele atu tagata o le ekalesia i fafo atu nai lo lenei atunuu.”

Faavaeina ma le Fausiaina o le Tapeneko

Sa fesili atu Peresitene Polika Iaga ia Henry Grow mo se fesoasoani ina ia faaliliu lana faaaliga vaaia mo le Tapeneko ina ia tino mai. O Uso Grow, o se tagata liliu mai i le Ekalesia ma o se tagatanuu o Filatelefia, Penisilevania, ma o se fau alalaupapa e i ai ona tomai talafeagai e faia ai lena ituaiga o galuega.

Sa faia fuafuaga, ma na amataina le galuega i le 1863.

Ona o le le mafai ona maua mea faufale masani, o lea sa toe faaaogaina ai e le au faigaluega mea faufale na i ai ma faaaoga risosi i le lotoifale e fau ai le Tapeneko. O laupapa na aumaia i vanu o le lotoifale, o le tele o le maa na aumaia mai le nofoaga na fau ai le Malumalu o Sate Leki, o masini na totoe i le militeli ma seevae laupapa o miula na fai mai ai fao ma uosa, o kelu sa fai mai i pa’u manu na saka, ma paluga sima e faalamolemole ai na faia mai i maasioka sa palu faatasi ai ma fulufulu manu ina ia malosi.

Pe a mafaufau i mea faufale na maua i na taimi, o le mea moni lava o le Tapeneko na fausia i le faatuatua ma le fatufatu mea fou.

E fa tausaga talu ona amata le galuega, ae faia konafesi i le Tapeneko. Sa faapaia aloaia le Tapeneko ia Oketopa 1875, ina ua uma ona faaopoopo i ai le faataumata.

O Mea Moni Mata’ina

  • O Peresitene uma o le Ekalesia sei vagana ai Iosefa Samita ma Polika Iaga, sa lagolagoina i se potopotoga paia i le Tapeneko.

  • Sa i ai i le Tapeneko se vaipaptiso na tautuaina ai tagata o le Aai o Sate Leki seia oo i le toe faafouga talu ai nei, lea ua aveese ai ona o le avanoa.

  • O nofoa sa i ai muamua sa faia mai i le paina ma sa valiina ina ia foliga mai o ni garava.

  • O le pusa o le okeni e fai i le paina peneterosa, ae sa valiina ina ia foliga mai o se mahogany.

  • A o lei fausiaina le Tapeneko o Sate Leki, o se tepeneko lea ua ta’ua o le “Tapeneko Tuai” sa fausia i le tulimanu i sautesisifo o le poloka o le malumalu e avea ma nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia.

  • E toasefululua peresitene o le Iunaite Setete ua asiasi mai i le Tapeneko.

  • O mea o i ai i totonu o le Tapeneko mo le fuaina o le leo e le pei o isi fale. Fai mai a pau se pine i luga o le pulelaa i luma o le Tapeneko, e mafai ona lagona lelei mai i le laina pito i tua.