Ua Toe Tatalaina le Tapeneko ina ua maea se Faafouga Tele
Talu ai sa muai faaaogaina mo konafesi aoao i le 1867, sa tulai le Tapeneko o Sate Leki o se faatusa o le faatuatua ma le fatufatu mea fou o paionia. O lenei, ua toeitiiti atoa le 140 tausaga mulimuli ane, o loo tu lava le Tapeneko, ma ua matuai mausali atu se faavae ua tu ai nei.
I le taimi o le sauniga i le afiafi o le Aso Toonai, na faia i le aso 31 o Mati, sa toe faapaiaina ai e Peresitene Gordon B. Hinckley le Tapeneko i Sate Leki ina ua mavae tausaga e lua o le toe faafouga.
Ua i ai nofoa uumi fou, na faia i le garava [oak], ua faatulaga ma faavava tetele ina ia lava le avanoa mo aao o e asiasi mai; o faasitepu sa i ai muamua e ui atu ai mai fafo i le faataumata sa toe tuu i totonu ina ia faafaigofie ai mo tagata asiasi mai, ma e lua ala sitepu fou ua faaopoopo i totonu; ua i ai se isi lau fou lanu auro ua faaopoopo i paipa o loo aliali mai o le okeni; sa toe lipea ma toe vali le taualuga; sa toe fauina foi ni potu e sui ai ma se potutusi faamusika mo tagata o le aufaipese; sa toe mamanuina foi le tulaga o le pulelaa ina ia mafai ona toe fai ai se isi atunofoa po o se tulaga mo faaaliga; ma sa toe suia uma mea tau palama, o masini, ma mea tau eletise ina ia ogatasi ma tulafono o mea tau fale.
E ui ina sa faia nei faafouga mata’ina i le Tapeneko ma isi mau mea, ae o le suiga aupito taua lava, o mea ia e le mafai ona iloa atu e tagata lautele.
Sa toe suia le faavae ma puipui o le Tapeneko ina ia faaleleia atili ai le malosi o le fale e tatalia ai mafuie.
O poutu uma e 44 o loo lagolagoina le taualuga tulaga ese o le Tapeneko, na toe faamalolosia i pou u’amea, ia na faaofi i poutu mai le tumutumu agai i lalo. Sa faamalosia foi le faavae o poutu taitasi i le sima. Sa faaaoga pusa u’amea e sosoo faatasi ai faavaa i poutu, ma sa faapipii atu foi faavaa uumi o le faaalo i poutu, ma toso faamau ai i u’amea.
O lea la ua tu malosi atu le Tapeneko nai lo se taimi puupuu na i ai talu ai, e faapei foi o tagata auai o le Ekalesia lava ia.
“I se tasi taimi o le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa nonofo ai iinei i lenei vanu ma isi eria taulalata mai lea na faavaeina ai nuu,” na saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley i le taimi o le tatalo o le faapaiaga o le Tapeneko ua toe faafou. “O lenei, ua ola Lau galuega ma ua salalau i le lalolagi seia oo ina tele atu tagata o le ekalesia i fafo atu nai lo lenei atunuu.”
Faavaeina ma le Fausiaina o le Tapeneko
Sa fesili atu Peresitene Polika Iaga ia Henry Grow mo se fesoasoani ina ia faaliliu lana faaaliga vaaia mo le Tapeneko ina ia tino mai. O Uso Grow, o se tagata liliu mai i le Ekalesia ma o se tagatanuu o Filatelefia, Penisilevania, ma o se fau alalaupapa e i ai ona tomai talafeagai e faia ai lena ituaiga o galuega.
Sa faia fuafuaga, ma na amataina le galuega i le 1863.
Ona o le le mafai ona maua mea faufale masani, o lea sa toe faaaogaina ai e le au faigaluega mea faufale na i ai ma faaaoga risosi i le lotoifale e fau ai le Tapeneko. O laupapa na aumaia i vanu o le lotoifale, o le tele o le maa na aumaia mai le nofoaga na fau ai le Malumalu o Sate Leki, o masini na totoe i le militeli ma seevae laupapa o miula na fai mai ai fao ma uosa, o kelu sa fai mai i pa’u manu na saka, ma paluga sima e faalamolemole ai na faia mai i maasioka sa palu faatasi ai ma fulufulu manu ina ia malosi.
Pe a mafaufau i mea faufale na maua i na taimi, o le mea moni lava o le Tapeneko na fausia i le faatuatua ma le fatufatu mea fou.
E fa tausaga talu ona amata le galuega, ae faia konafesi i le Tapeneko. Sa faapaia aloaia le Tapeneko ia Oketopa 1875, ina ua uma ona faaopoopo i ai le faataumata.
O Mea Moni Mata’ina
-
O Peresitene uma o le Ekalesia sei vagana ai Iosefa Samita ma Polika Iaga, sa lagolagoina i se potopotoga paia i le Tapeneko.
-
Sa i ai i le Tapeneko se vaipaptiso na tautuaina ai tagata o le Aai o Sate Leki seia oo i le toe faafouga talu ai nei, lea ua aveese ai ona o le avanoa.
-
O nofoa sa i ai muamua sa faia mai i le paina ma sa valiina ina ia foliga mai o ni garava.
-
O le pusa o le okeni e fai i le paina peneterosa, ae sa valiina ina ia foliga mai o se mahogany.
-
A o lei fausiaina le Tapeneko o Sate Leki, o se tepeneko lea ua ta’ua o le “Tapeneko Tuai” sa fausia i le tulimanu i sautesisifo o le poloka o le malumalu e avea ma nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia.
-
E toasefululua peresitene o le Iunaite Setete ua asiasi mai i le Tapeneko.
-
O mea o i ai i totonu o le Tapeneko mo le fuaina o le leo e le pei o isi fale. Fai mai a pau se pine i luga o le pulelaa i luma o le Tapeneko, e mafai ona lagona lelei mai i le laina pito i tua.