2007
Mea e Manatuaina i le Tapeneko
Me 2007


Mea e Manatuaina i le Tapeneko

A o toe faapaiaina lenei maota i le aso, tau ina ia tatou tautino atu e toe faapaiaina o tatou olaga i le galuega a lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso.

Ata

O’u uso e ma tuafafine, o e o loo iinei i le Tapeneko ma e o loo faafofoga mai i vaega eseese i le lalolagi atoa, o se fiafiaga ia te au le toe tulai atu i o outou luma i totonu o lenei maota matagofie. I lenei faatulagaga e le mafai ai e se tasi ona tatalia le lagonaina o le agaga o uluai Au Paia o e na fausiaina lenei maota tapuai matagofie, faapea foi ma i latou o e na galulue i le gasologa o tausaga ina ia faasao ma faamatagofieina.

Sa ou mafaufau talu ai nei i le tele o mea taua na tutupu i lo’u olaga lea e fesootai ai ma le Tapeneko i Sate Leki. E ui ina e fai si tele naua mo lo’u faailoaina atu i lenei aso, ae ou te fia ta’ua na o ni nai vaega.

Ou te manatua le taimi na latalata ai i lo’u papatisoga, ina ua valu o’u tausaga. Sa ma talanoa ma lo’u tina e uiga i le salamo ma le uiga o le papatisoga; ma ina ua oo i se Aso Toonai ia Setema o le 1935, sa ia aveina atu au i se taavale o le auala i le vai papatiso o le Tapeneko lenei, e le’i mamao atu, sa i ai iinei i le maota lenei. O le taimi lena, sa le o se mea masani e pei ona faia nei e tama le papatisoina o a latou fanau, aua o le sauniga sa masani ona faataunuuina i se taeao po o se afiafi o le Aso Toonai, ma o le toatele o tama sa faigaluega i aso uma ia latou galuega po o matata. Na fai ou ofu papae ma sa papatisoina au. Ou te manatuaina lena aso e pei lava o ananafi ma le fiafia na ou lagonaina ona o le faataunuuina o lenei sauniga.

I le gasologa o tausaga ma e faapitoa lava i le taimi na ou auauna ai o se epikopo, sa ou molimauina ai le tele o isi papatisoga na faia i le vai papatiso o le Tapeneko. O ia sauniga taitasi sa faapitoa ma musuia, ma o ia foi sauniga taitasi na faamanatu mai ai ia te au lo’u lava papatisoga.

Ia Aperila o le 1950, na ma auai ai ma lo’u toalua o Frances i le sauniga o le afiafi o le Aso Sa o le konafesi aoao, na faia i lenei maota. O Peresitene Siaosi Alapati Samita sa avea ma Peresitene o le Ekalesia, ma i le faaiuga o le konafesi, na ia fofogaina ai se savali musuia ma le mamana e faatatau i le Toetu o lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso. Ae peitai, a o le’i faaiuina lana saunoaga, na ia fofogaina mai ai se lapataiga faaperofeta. Na saunoa o ia: “O le a le toe mamao ae taia e puapuaga ma faigata le aiga o le tagata soifua seiloga e faataalise ona salamo. O le a le toe mamao ae maliliu le faitau miliona o i latou o loo salalau i le fogaeleele … ona o le mea o le a oo mai” ( i le Conference Report, Ape. 1950, 169). O ni upu faapopole nei, aua na sau mai se perofeta a le Atua.

E lua ma le afa masina talu ona uma lena konafesi aoao, i le aso 25 o Iuni 1950, ae pa le taua i Korea—o se taua lea na iu ina maliliu ai le tusa ma le 2.5 miliona tagata. O lenei foi faatasiga ua musuia ai au e mafaufau i le saunoaga na faia e Peresitene Samita a o ma saofafai ai i totonu o lenei maota i lena aso o le tautotogo.

Sa ou auai i le tele o sauniga o konafesi aoao i totonu o le Tapeneko, ma o taimi uma lava e faamalamalamaina ma musuia ai a’u i saunoaga a le Usoga. Ona oo lea ia Oketopa o le 1963, na valaaulia ai a’u e Peresitene Tavita O. MaKei i lona ofisa ma tuuina mai ia te a’u se tofiga e auauna atu o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Na saunoa mai o ia ina ia ou tausisia le le faalauaiteleina o lenei valaauga paia, ma ia le faailoaina atu i se tasi vagana ai lo’u toalua, ma ia ou auai i le konafesi aoao i le Tapeneko i le aso e sosoo ai, lea o le a faalau leotele ai lo’u igoa.

O le taeao na sosoo ai na ou sau ai i totonu o le Tapeneko ma le le iloaina po o fea tonu ou te nofo ai. I le avea ai ma se tasi o le Komiti o le Perisitua mo Faiaoga o Aiga, na ou naunau loa o le a matou nonofo faatasi ma sui o lena komiti. Na ou iloa atu sa’u uo e suafa ia Hugh Smith, o le sa avea foi ma se tasi o le Komiti o le Perisitua mo Faiaoga o Aiga. Na faailo mai ia ou nofo i ona tafatafa. E le mafai ona ou tauina atu ia te ia se mea e uiga i lou valaauga, ae sa ou nofo lava i lalo.

I le taimi o le sauniga, na lagolagoina ai sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma e sa’o lava, na faalau mai lo’u igoa. Ou te talitonu o le savali mai le aofia e agai atu i le tulaga, o le savaliga aupito umi lea i lo’u olaga.

Ua lata nei i le 44 tausaga talu mai lena konafesi. Seia oo mai i le tausaga e 2000, ina ua faapaiaina le nofoaga autu mo konafesi, o se faamanuiaga mo au le molimoliina atu o lauga e 101 o le konafesi aoao mai le pulelaa o lenei maota, e le aofia ai savali na tuuina atu i sauniga aoao a ausilali ma isi fonotaga na faia ai iinei. O la’u tautalaga i lenei aso, ua atoa i ai le 102. E tele ni aafiaga faaleagaga na ou maua i le gasologa o tausaga a o o’u tulai ai iinei.

I le taimi o le savali na ou tuuina atu i le konafesi aoao ia Oketopa 1975, na musuia au e faatatau la’u savali i se teineitiiti laitiiti lauulu enaena uumi, o le sa saofai i le falealuga o lenei maota. Na ou tataiina atu mafaufau o tagata ia te ia ma ou lagonaina ai se saolotoga e faailoa atu i ai ou lagona, lea na molimau mai ia te au na manaomia e lenei teineitiiti laitiiti le savali na ou mafaufauina e uiga i le faatuatua o se tasi tamaitai talavou.

I le faaiuga o le sauniga, na ou toe foi atu i lo’u ofisa ma iloa ai o loo faatalitali mai ia te a’u se teineitiiti e igoa ia Misti White, ma matua o se tasi o ona matua faapea se tamaitai o lona aiga. A o o’u feiloai atu ia i latou, na ou iloaina o Misti o le teineitiiti lea sa i luma o le falealuga lea na faatatau atu i ai la’u tautalaga. Na ou iloaina a o latalata mai le aso fanau e atoa i ai lona valu tausaga, na i ai o ia i se tulaga le mautonu pe tatau ona papatiso pe leai. Na ia lagona lona fia papatiso, faapena foi i ona matua matutua, lea sa nofo ai, na mananao ina ia papatiso o ia, ae o lona tina sa le toaga i le ekalesia, na fautuaina e faatali seia 18 ona tausaga e faia ai lea filifiliga. Na tau atu e Misti i ona matua matutua, “Afai tatou te o i le konafesi i le Aai o Sate Leki, atonu o le a faailoa mai e le Tama Faalelagi ia te au le mea e tatau ona ou faia.”

Na malaga atu Misti ma ona matua matutua ma se tamaitai o lona aiga mai Kalefonia i le Aai o Sate Leki mo le konafesi ma sa mafai ona maua ni nofoa i totonu o le Tapeneko mo le sauniga i le Aso Toonai. O le vaega lenei na latou nonofo ai ina ua tosina atu o’u manatu ia Misti ma la’u filifiliga na fai e talanoa atu ia te ia.

A o faaauau le matou feiloaiga ina ua uma le sauniga, na faapea mai le tinamatua o Misti ia te au, “Ou te manatu o loo i ai se mea e fia tau atu e Misti ia te oe.” Na faapea mai lenei teineitiiti lelei, “Brother Monson, a o e saunoa i le konafesi, na e taliina la’u fesili. Ua ou manao ou te papatiso!”

Na toe foi atu le aiga i Kalefonia, ma sa papatisoina ma faamauina Misti o se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Talu mai na tausaga uma, o loo tumau pea ma faamaoni Misti i le talalelei a Iesu Keriso. I le sefulufa tausaga talu ai, na ou maua ai le avanoa ou te faia ai lana faaipoipoga i le malumalu i se alii talavou lelei, ma o loo la tausia nei se fanau aulelei e toalima, ma le isi ua lata ona fanau mai.

O’u uso e ma tuafafine, ou te lagona le faamanuiaina e toe tulai atu i le pulelaa o le Tapeneko i totonu o lenei maota, lea o loo i ai mo a’u le tele o mea matagofie e manatuaina. O le Tapeneko o se vaega o lo’u olaga—o se vaega e pele ia te au.

Ua faamamaluina a’u ma sa ou fiafia i taimi o lo’u olaga e sii lo’u lima i le sikuea i le lagolagoina o Peresitene e toaiva o le Ekalesia, a o faalauina o latou suafa. O le taeao nei, ou te au faatasi ma outou i le toe lagolagoina foi o lo tatou perofeta pele o Peresitene Gordon B. Hinckley. O se fiafiaga ma se faamanuiaga le auauna ai i ona tafatafa, faatasi ma Peresitene Faust.

A o toe faapaiaina lenei maota i le aso, tau ina ia tatou tautino atu e toe faapaiaina o tatou olaga i le galuega a lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, o le na maliu ma le finagalo i ai ina ia mafai ona tatou ola. Tau ina ia tatou mulimuli i Ona tulagaaao i aso taitasi, ou te tatalo atu ai ma le faamaulalo i le suafa o Iesu Keriso, amene.