General Conference
Hasi Hustisia, Stima Miserikòrdia, i humilyá bo mes pa kana ku Dios
konferensia general òktober 2020


Hasi Hustisia, Stima Miserikòrdia, i humilyá bo mes pa kana ku Dios

Pa hasi hustisia ta nifiká aktua honorabel. Nos ta aktua honorabel ku Dios dor di kana humildemente ku nE. Nos ta aktua honorabel ku otro hende dor di stima miserikòrdia.

Komo siguidónan di JesunCristu, i komo Santunan di e Delaster dianan, nos ta esforsá—i [nos] ta wòrdu enkurashá pa esforsá—pa hasi mihó i pa ta mihó,1 Kisas bo a puntra bo mes, manera ami a hasi, “Mi ta hasiendo sufisiente?” “Kiko mas lo mi mester ta hasiendo?” òf “kon ami, komo un persona ku ta kometé fayonan, por kualifiká pa ‘mora ku Dios den un estado di felisidat ku no ta kaba’?”2

E profeta di Antiguo Tèstamènt Mikeas a hasi e pregunta di e manera aki: “Ku kiko lo mi por presentá dilanti di Señor, I kon mi por duna Dios Altísimo honor?”3 Mikeas satírikamente ta puntra su mes ku si inkluso e ofrendanan eksorbitante [lo] por ta sufisiente pa kompensá pa piká, bisando: “Señor lo keda satisfecho ku miles di chubatu i karné, òf ku dies [-mil] … riu di zeta? Mi mester entregá mi yu hòmber mayó pa … e pikánan di mi alma?”4

E kontesta ta no. Bon obra no ta sufisiente. Salbashon no ta wòrdu ganá.5 Ni sikiera e sakrifisionan grandi ku Mikeas tabata sa ku ta imposibel pa por redemí e piká di mas chikí. Lagá den nos propio designos, e perspektiva di regresá pa biba den Dios Su presensia ta deseperante.6

Sin e bendishonnan ku ta bin di Tata Selestial i JesuCristu, nos nunka por hasi sufisiente òf ta sufisiente riba nos mes. E bon notisia, sinembargo, ta pa motibu di i dor di JesuCristu nos por bira sufisiente.7 Tur hende lo wòrdu salbá di e morto fisíko dor di e grasia di Dios, dor di e morto i Resurekshon di JesuCristu,8 I si nos bira nos kurason na Dios, salbashon di e morto spiritual lo ta disponbel pa tur “dor di e Ekspiashon di Cristu [Jesus] … dor di obediensia na e mandamentunan9 Nos por wòrdu redimí di piká pa para limpi i puru dilanti Dios. Manera Mikeas a splika, “Dios} a mustra bo, o hòmber, kiko ta bon, i kiko Señor ta rekerí di bo, ku ta p hasi loke ta hustu, i pa stima miserikòrdaia, i pa kana humildemente ku bo Dios?”10

Mikeas su instrukshon di bira nos kurason pa Dios i kalifiká pa salbashon ta kontené tres elemento ku ta interkonektá. Pahasi hustisia ta nifiká aktua honorabel ku Dios i ku otro hende. Nos ta aktua honotabel ku Dios dor di kana humildemente ku nE. Nos ta aktua honotabel ku otro hende dor di stima miserikòrdia. Pa hasi hustisia ta p‘esei un aplikashon práktiko di e promé i di dos gran mandamentunan, pa “stima e Señor bo Dios ku hinter bo kurason, i ku hinter bo alma, i ku hinter bo mente … [i pa] stima bo próhimo manera bo mes.”11

Pa hasi hustisia i kana humildemente dilanti Dios ta pa intenshonalmente kita nos man for di inikidat, kana den su estatutonan, i keda outentikamente fiel.12 Un persona hustu ta alehá for di piká i [bira] pa Dios, ta hasi kombenionan ku nE, i ta warda e kombenionan ei. Un persona hustu ta skohe pa obedesé e mandamentunan di Dios, ta arepentí ora e kai kòrtiku, i ta sigui purba.

Ora e Cristu resusitá a bishitá e Nefitanan, El a splika ku e lei di Moises a wòrdu remplasá ku un lei mayó. El a instruí nan pa no “ofresé … sakrifisio ni … ofrenda kimá” mas, pero un sakrifisio di “un kurason kibra i un spíritu kontritu.” Tambe El a primintí,“ I esun ku bin na Mi ku in kurason kibrá i in spiritu kontritu, esei lo Mi boutisá ku candela i ku e spiritu santu.”13 Ora nos risibí i usa e don di Spiritu Santu despues di boutismo, nos por gosa di e kompania di e Spiritu Santu i wòrdu siñá tur kos ku nos mester hasi,14 inkluyendo kon pa kana humildemente ku Dios.

JesuCristu Su sakrifisio pa pikánan i salbashon for di e morto spiritual ta disponibel pa tur ku tin un kurason kibrá i un spiritu kontritu.15 Un kurason kibra i un spiritu kontritu ta impulsá nos pa arepentí diariamente ku goso i pa trata di bira mas manera nos Tata Selestial i JesuCristu. Ora nos ta hasi esei, nos ta risibí e Salbador Su poder di purifikashon, sanashon, i fortalesa. No solamente nos ta hustifiká i kana humildemente ku Dios; tambe nos ta siña pa stima miserikòrdia manera Tata Selestial i JesuCristu ta hasi.

Dios ta deleitá den miserikòrdia Ku e palabranan di Mikeas, “Ken ta un Dios manera Bo, ku ta pordoná inikidat, … ku ta tene piedat di nos,” i “lo tira tur … pika den fondo di laman,”16 Pa stima miserikòrdia manera Dios ta hasi ta inseperabelmente konektá na trata hustu ku otro i no maltratá nan.

E importansha di no maltratá otro ta aksentuá den un anékdota di Hillel senior, un erudito ku tabata biba den e prome siglo promé ku Cristu. Un di Hillel su studiantenan tabata molostiá ku e kompleksidat di e Torah—e promé sinku bukinan di Moises ku nan 613 madamentunan i eskritonan di Rabi asosiá. E studiante a desafiá Hillel pa splika e Torah usando solamente e tempu ku Hillel por para riba un pia. Hillel kisas no tabatin bon balanse pero a aseptá e desafio. El a sita di Levitiko, bisando, “Bo lo no venga, tampoko warda rinkor kontra e yunan di boso hendenan, pero bo lo stima bo próhimo manera bo mes.”17 Hillel e ora ei a konkluí :“loke boso ta konsiderá odioso, no hasié ku boso próhimo. Esaki ta hinter e Torah: sobra ta komentario. Sigui bai dilanti i studia.”18

Semper trata otro hende di forma honotabel ta parti di stima miserikòrdia. Konsiderá un kombersashon ku mi a skucha hopi aña pasá den e poliklinika na Johns Hopkins Hospital na Baltimore, Maryland, na Merka. Un pashènt , Sr. Jackson, tabata un hòmber amabel i agradabel ku tabata bon konosí pa e personal di hòspital. El a yega di wòrdu hòspitalisá hopi biaha pa malesanan relashoná ku uso di alkohòl. Na e okashon aki, Sr. Jackson a regesá e hòspital pa símtoma ku lo wòrdu diagnostiká komo inflamashon di e pankreas indusí pa konsumo di alkohòl.

Kasi na final di su warda, Dr. Cohen, un dòkter ku ta traha duru i ku ta wòrdu atmirá, a evaluá Sr. Jackson i a determiná ku e hospitalisashon tabata hustifiká. Dr. Cohen a asigná Dra. Jones, un dòkter ku lo mester a subi warda, pa atmití Sr. Jackson i supervisá su tratamentu.

Dra. Jones a asistí na un skol di medisina prestigioso i a kaba di kuminsá ku su estudio postgrado. E entrenamentu ku ta kansa i priva bo di hopi soño, probablemente a kontribuí na Dra. Jones su kontesta negativo. Konfrontá ku su di sinku atmishon e anochi [ei], Dra Jones a keha na bos haltu serka Dr. Cihen. El a haña ku no tabata hustu ku e lo mester pasa hopi ora kuidando Sr. Jackson, pasó su situashon, tabata debí na su mes falta.

Dr. Cohen su kontesta enfátiko tabata ku bos abou. El a bisa, “Dra Jones, bo a bira dòkter pa kuida hende i traha pa kura nan. Bo no a bira dòkter pa husga nan. Si bo no ta komprondé e diferensia, bo no tin derechi di trein na e instituto aki.” Despues di e korekshon aki, Dra Jones diligentemente a kuida Sr. Jackson durante di su hospitalisashon.

Sr. jackson despues di esei a bin fayesé. Tantu Dr, Jones ku Dra Cohen tabatin kareranan estelar. Pero den un momento krítiko den su treinin, Dra. Jones tabatin mester di un rekordatorio pa hasi loke ta hustu, pa stima miserikòrdia, i pa kuida Sr. Jackson sin husga.19

Durante di añanan, mi a benefisiá di e rekordatorio ei. Stima miserikòrdia ta nifiká ku no solamente nos ta stima e miserikòrdia ku Dios ekstendé den nos: [pero tambe] nos ta deleitá ku Dios ta ekstendé e mesun miserikòrdia na otronan. I nos ta sigui Su ehèmpel. “Tur ta igual pa Dios,”20 i nos tur mester di tratamentu spiritual pa wòrdu yudá i saná. Señor a bisa, “Lo bo no stima un karni riba e otro, òf un hòmner lo no konsiderá su mes mihó ku otro,”21

JesuCristu a ehempelfiká loke ta nifiká pa hasi loke ta hustu i pa stima miserikòrdia. Libremente El a asosiáku pekador, trata nan ku honor i ku rèspèt. El a siña e goso di warda Dios Su mandamentunan i a buska pa elevá na lugá di kondená esnan ku tabata luchando. El a denunsiá esnan ku a kulp‘E pa ministrá na hendenan ku nan a konsiderá indignp.22 E tipo di outo hustifikashon tabata ofend‘E i ta hasié te ainda.23

Pa ta manera Cristu, un persona ta aktua honorabel ku tantu Dios komo ku otro hende. Un persona hustu ta prudente den palabra i akshon i ta rekonosé ku diferenshanan den perspektiva òf kreensha no ta ekskluí bondat i amistat genuino. Personanan ku ta hasi hustisia “o no tin un mente pa lastimá un otro, pero ta biba pasífiko”24 un ku otro.

Pa ta manera Cristu, un persona ta stima miserikòrdia. Hendenan ku ta stima miserikòrdia no ta huisioso: nan ta manifestá kompashon pa otro, spesialmente pa esnan ku ta ménos afortuná; nan ta yen di grasia, amabel, i honorabel. E personanan aki independientemente nan ta trata tur hende ku amor i kompreshon, karakteristikanan manera rasa, genero, afiliashon religioso, orientashon seksual, estado sosio-ekonómiko, i diferensia di tribu, klan, nashon. Esakinan ta reemplasá pa amor Cristian.

Pa ta manera Cristu, un persona ta skohe Dios,25 ta kana hunildemente ku nE, ta buska pa komplasé E, i warda kombenionan ku nE. Personan ku ta kana humildemente ku Dios ta kòrda loke Tata Selestial i JesuCristo a hasi pa nan.

Mi ta hasiendo sufisiente? Kiko mas mi mester ta hasiendo? E akshon ku nos ta tuma komo kontesta riba e pregunatanan aki ta sentral pa noos felisidat den e bida aki i den e eternidatnan. E Salbador no ke pa nos tuma salbashon manera ta nada importante. Asta despues ku nos sera kombenionan sagrado, tin e posibilidat ku nos por “kai for di grasia i bai for di e Dios bibu.“ Kermen, nos tin ku “duna oido i semper hasi orashon“ pa evitá pa kai “den tentashon.“ 26

Na mes momento, nos Tata Selestisl i JesuCristu no ke pa nos ta paralisá pa inseguridat spiritual durante nos hornada mortal, puntrando nos mes si nos a hasi sufisiente pa wòordu salbá i eksaltá. Sigur Nan no ke pa nos ta tormentá pa fayonan di kual nos a arepentí, pensando riba esakinan komo heridanan ku nunka lo sana,27 òf pa ta eksesivamente preokupá pa nos no trompeká di nobo.

Nos por evaluá nos propio progreso. Nos por sa ku e “kurso di e bida [ku nos ta[ sigui, ta di akuerdo ku Dios Su bolentat”28 ora nos hasi loke ta hustu, stima miserikòrdia, i kana humildemente ku nos Dios. Nos ta asimilá e atributonan di nos Tata Selestial i JesuCristu, den nos karakter, i nos ta stima otro.

Ora bo hasi e kosnan aki, lo bo sigui e kaminda di kombenio i kualifiká pa “mora ku Dios den un estado di felisidat ku no ta kaba.”29 Boso almanan lo wòrdu inyektá ku e gloria di Dios i ku e lus di bida eterno.30 Lo bo ta yená ku goso inkomprendibel.31 Mi ta testifiká ku Dios ta biba, ku Jesus ta e Cristu, nos Salbador I Redentor, i ku E ta ekstendé Su miserikòrdia ku amor i goso na tur [hende]. Boso no ta gusta esaki? Den e nòmber di JesuCristu, amèn.