General Conference
Sosiedatnan Duradero
konferensia general òktober 2020


Sosiedatnan Duradero

Si sufisiente di nos i sufisiente di nos bisiñanan esforsá pa guia nos bida a base di e “bèrdat di Dios, e virtutnan moral nesesario den kada sosiedat lo oumentá.

Esta un bunita kanto di koro di e Salbador bunita.

Na 2015 Nashonnan Uní a adoptá loke a wòrdu yamá “E Agènda 2030 pa Desaroyo Duradero.” El a wòrdu deskribí komo “ un plan kompartí pa pas i prosperidat pa hende i e planeta, awor i den futuro.” E Agènda pa Desaroyo Duradero ta inkluí 17 meta pa wòrdu lográ den e aña 2030, manera: sero,Pobresa, Sero Hamber, Edukashon di Kalidat, Igualdat di Género, Awa i Servisionan di Sanidat Limpi, i Trabou Desente. 1

E konsepto di desaroyo duradero ta unu interesante i importante. Sinembargo, ainda, mas urgente ta e kuestion mas amplio di e sosiedatnan duradero. Kual ta e fundamentunan ku ta sostené un sosiedat floresiente, un ku ta promové felisidat, progreso, pas, i bienestar bou di su miembronan? Nos tin registronan di skritura di por lo ménos dos sosiedat próspero. Kiko nos a siña di nan?

Den antigwedat, e gran patriarka i profeta Enoch a predika di rektitut i “a edifiká un suidat ku a wòrdu yamá e Suidat di Santidat, hasta Siòn.” 2 Ta relatá ku “Señor a yama su pueblo Siòn, pasó nan tabata ta unu di kurason i di mente, bibando den rektitut; i no tabatin ningun pober bou di nan.” 3

“I Señor a bendishoná e tera, i nan a wòrdu bendiahoná riba e serunan, i riba e lugánan haltu, i a floresé.” 4

E promé - i di dos siglo e pueblo riba e Hemisferio Oksidental konosí komo Nefitanan i Lamanitanan a duna un otro ehèmpel ekselente di un sosiedat floresiente. Siguiendo e ministerio ekstraordinario di e Salbador resusitá bou di nan, “nan a sigui e mandamentunan ku nan a risibí di nan Señor i nan Dios, kontinuando den ayuno i orashon, i reuní huntu pa frekuentemente hasi orashon i skucha e palabra di Señor. …

“I no tabatin envidia, ni pleitamentu, ni tumulto, ni fornikashon, ni gañamentu, ni matamentu, ni ningun sorto di inmoralidat; i sigur no por tin un pueblo mas felis entre tur e pueblonan ku a wòrdu kreá pa e man di Dios.” 5

E sosiedatnan den e dos ehèmpelnan aki a wòrdu sostené pa e bendishonnan di shelu kresiendo for di nan deboshon ehemplar na e dos mandamentunan grandi: “Lo bo stima Señor bo Dios ku henter bo kurason, i ku henter bo alma, i ku henter bo mente” i “Lo bo stima bo próhimo manera bo mes.” 6 Nan tabata obededientena Dios den nan bida personal, i nan a sòru un pa otro su bienestar físiko i spiritual. Den e palabranan den e Doktrina i Kombenionan, esakinan tabata sosiedatnan ku “kada hòmber buskando e bienestar di su próhimo, i hasiendo tur kos ku bista pone solamente den e gloria di Dios. ” 7

Desafortunadamente, manera Elder Quentin L. Cook a nota awe mainta, e sosiedat ideal deskribí den 4 Nefi di e Buki di Mormon no a dura mas ku su di dos siglo. Durabilidat no ta garantisá, i un sosiedat próspero por frakasá ku tempu si e bandoná e virtutnan kardinal ku ta sostené su pas i prosperidat. Den e kaso, aki konsentí na e tentashonnan di e diabel, e pueblo “a kuminsá ta dividí den klase; i nan a kuminsá ta edifiká iglesianan pa nan mes pa tin ganashi, i a kuminsá nenga e iglesia berdadero di Cristu.” 8

“Awor a sosodé ku ora treshen aña a pasa, tantu e pueblo di Nefi i e lamanitanan a bira masha malbado esun manera e otro.” 9

Na final di un otro siglo, miones a muri den guera di destrukshon mutuo, i nan nashon un tempu harmonioso a wòrdu redusí na tribunan den guera.

Refleksionando riba esaki i otro ehèmpelnan di sosiedatnan ku un tempu tabata floresiente i ku despues a hundi, mi ta pensa ta seif pa bisa ku ora hende kita for di un sentido di responsabilidat na Dios i kuminsá konfia den e “brasa di karni,” desaster ta lur. Konfiando den e brasa di karni ta pa ignorá e Outor divino di derechinan humano i ta duna duna mas prioridat na rikesa, poder i e elogio di e mundu (miéntras hopi biaha ta chèrchè i persiguí esnan ku ta sigui un norma diferente) Miéntras tantu, esnan den sosiedat sostenibel ta buskando, manera Rei Nenjamin a bisa, pa “krese den konosementu di e gloria di Esun ku a kreá [nan], òf den e konosementu di loke ta hustu i bèrdat.” 10

E institushonnan di famia i religion tabata krusial pa duna tantu individuonan i komunidatnan e birtutnan ku ta sostené un sosiedat duradero. E virtutnan aki, ku raís den skritura, ta inkluí integridat, responsabilidat i duna kuenta i rason, kompashon, matrimonio i fidelidat den matrimonio, respèt pa otro i e prosperidat di otronan, servisio, i e nesesidat i dignidat di trabou, entre otronan.

Editor General Gerard Baker a skirbi un kplumna na kuminsamentu di e aña aki den The Wall Street Journal honrando su tata, Frederick Baker, na okashon di su di 100 kumpleaño. Baker a spekulá tokante e motibunan pa su bida largu pero despues a agregá e pensamentunan aki:

“Miéntras nos tur ke sa e sekreto pa un bida largu, frekuentemente mi ta sinti ku nos lo ta mihó si nos dediká mas tempu pa haña sa kiko ta hasi pa un bida ta bon, kualke sea e periodo asigná na nos. Aki, mi ta sigur ku mi sa mi tata su sekreto.

“E ta di un era ora bida tabata wòrdu definí prinsipalmente pa deber, no pa derechonan; pa responsabilidatnan sosial, no privilegionan personal. E prinsipio animadó prinsipal durante su époka tabata un sentido di obligashon—na famia, Dios, pais.

“Den un era dominá pa e kaida di famianan kibrá, mi tata tabata un esposo deboto na su kasá pa 46 aña, un tata ku deber pa su seis yunan. Nunka e no tabata mas presente i vital ku ora mi mayornan a susfri e tragedia inpensabel di pèrdè un yu. …

“I den un era na unda religion kada biaha mas ta un kuriosidat, mi tata a biba komo un bèrdadero, katóliko fiel, ku un fe inkebrantabel den e promesanan di Cristu. Enberdat, tin biaha mi ta pensa ku el a biba asina largu pasó e ta mihó prepará pa muri ku kualke persona ku mi a yega di konosé .

“Mi tabata un hòmber felis—bendishoná ku un bon edukashon, mi oropio famia maravioso, algun èksito mundano ku mi no a meresé. Pero kon orguyoso i gradesido mi ta sinti mi, e ta den sombra di e orguyo i gratitut ku mi tin pa e hòmber ku, sin buya òf drama, sin e espektativa di rekompensa òf ni hasta rekonosementu, a sigui—pa un siglo awor—ku e debernan simpel, obligashonnan i, finalmente, alegrianan di biba un bida virtuoso.” 11

E importansia persibí di religion i fe religioso a disminuí den hopi nashon resientemente. Un kantidat kresiente di hende ta konsiderá ku fe den i lealtat na Dios no ta nesesario pa tin rektitut moral den ni individuonan ni den sosiedatnan den mundu di awe. 121 Mi ta pensa ku nos tur lo ta di akuerdo ku tur esnan ku no ta profesá ningun kreensia por ta, i hopi biaha ta, hendenan bon i di bon moral. Sinembargo, nos lo no bai di akuerdo, ku esaki ta sosodé sin influensia dibino. Mi ta refiriendo na e Lus di Cristu. E Salbador a deklará, “Ami ta e lus bèrdadero ku ta bria pa tur hòmber ku bini na mundu.” 13 Sea konsiente di dje òf no, kada hòmber, muhé, i mucha di tur kreensia , lugá, i tempu ta wòrdu ku e Lus di Cristu i pa esei ta poseé e sentido di bon i malu ku hopi biaha nos ta yama konsenshi. 14

No opstante, ora sekularisashon separá vrtut personal i síviko for di un sentido di responsabilidat na Dios, e ta kòrta e mata na su raisnan. Konfiansa riba kultura i tradishon so lo no ta sufisiente pa sostené birtut den un sosiedat. Ora un hende no tin un dios mas haltu ku e mes i no ta buska un mihó bon ku satisfasé su mes apetitonan i preferensianan, e efektonan lo wòrdu manifestá na su debido tempu.

Un sosiedat, por ehèmpel, den kua konsentimentu individual ta e úniko restrikshon riba aktividat seksual ta un sosiedat den dekadensia. Adulterio, promiskuidat [práktika di tene relashon ku diferente partner], nasimentu pafó di matrimonio, 15 i aborto elektivo ta solamente algun di e frutanan marga ku a krese di revolushon seksual kontinuo. E konsekuensianan ku ta sigui e trabou kòntra di e durabilidat di un sosiedat sano ta inkluí kantidat kresiente di muchanan ku ta wòrdu lantá den pobresa i sin e influensia positivo di tatanan, tin biaha durante hopi generashon; muhénan ku ta karga nan so lokual mester ta responsabilidat kompartí; i edukashon seriamente defisiente komo ku skolnan, meskos ku otro institutonnan, tin e tarea pa kompensá e fayonan den hogar. 16 Añadí na e patologianan sosial aki ta e kasonan inkalkulabel di angustia i desesperashon—destrukshon mental i emoshonal ku ta afektá tantu e kulpabel i e inosente.

Nefi a proklamá:

“Ai di esun ku ta skucha na e preseptonan di hòmber, i ta ninga e poder di Dios, i e don di e Spiritu Santu! …

“… Ai di tur esnan ku ta tembla, i ta rabiá pa motibu di e bèrdat di Dios!” 17

Kontrali na, nos mensahe alegre na nos yunan i henter humanidat ta ku e “bèrdat di Dios” ta mustra un mihó kaminda, òf manera Pablo a bisa, “un kaminda mas ekselente,” 18 un kaminda pa felisidat personal i bienestar komunitario awor i pa pas i goso eterno den futuro.

E bèrdat di Dios ta referí na e bèrdatnan fundamental ku ta e base di Su plan di felisidat pa Su yunan. E bèrdatnan aki ta ku Dios ta biba; ku E ta e Tata Selestial di nos spiritu; ku komo un manifestashon di Su amor, El a duna nos mandamentunan ku ta hiba na un plenitut di goso huntu ku E; ku JesuCristu ta e Yu di Dios i nos Redentor; ku El a sufri i a muri pa ekspiá pa nos pikánan ku kondishon di nos arepentimentu; ku El a lanta for di e mortonan, realisando e Resurekshon di henter humanidat; i ku nos tur lo para Su dilanti pa wòrdu husgá, esi ta, pa duna kuenta di nos bida. 19

Nuebe aña den lokual a wòrdu yamá “e reinado di huesnan,” den e Buki di Mormon, e profeta Alma a renunsiá su posishon komo hues superior pa duna tempu kompletu na su liderasgo den iglesia. Su propósito tabata pa atendé e orguyo, persekushon, i kudisia ku tabata kresiendo entre e pueblo i partikularmente entre e miembronan di iglesia. 20 Manera Elder Stephen D. Nadauld a opservá un biaha, “[Alma su] desishon inspirá no tabata pa pasa mas tempu purbando pa traha i mantené mas regla pa koregí e komportashon di su pueblo, pero pa papia ku nan di e palabra di Dios, pa siña nan e doktrina i logra pa nan komprendementu di e plan di redenshon hiba nan pa kambia nan komportashon.” 21

Tin hopi kos ku nos por hasi komo bisiña i suidadanonan pakontribuí na e durabilidat i èksito di e sosiedatnan ku nos ta biba aden, i sigur ku nos servisio mas fundamental i duradero lo ta pa siña i biba e bèrdatnan inherente den Dios su gran plan di redenshon. Manera ekspresá den e palabranan di e himno:

E fe di nos tatanan, nos lo stima

Amigu i enemigu den tur lulcha,

I prediká na bo, tambe, manera amor sa kon,

Ku palabranan amabel i bida virtuoso. 22

Si sufisiente di nos i sufisiente di nos bisiñanan esforsá pa tuma nos desishonan i guia nos bida [basá] riba e bèrdat di Dios, e virtutnan moral nesesario den kada sosiedat lo oumentá.

Den Su amor, nos Tata Selestial a duna Su Yu Unigénito, JesuCristu, pa nos por tin bida eterno. 23

“[JesuCristu] no ta hasi nada sino ta pa benefisio di e mundu; pasó E ta stima e mundu, hasta ku El a duna su mes bida pa E por straé tur hende na Dje. P’esei, E no a mada niun hende pa no partisipá di su salbashon.

“Ata’ki, e ta yama un hende, bisando: Bai for di mi? Mira, mi ta bisa boso, No; pero e ta bisa: Bini na mi tur ekstremo di e tera, kumpra lechi i miel sin sèn i sin preis.” 24

Esaki nos ta deklará “den solemnidat di kurason, den e spiritu di mansedumbre,” 25 i den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Wak “The 17 Goals,” United Nations Department of Economic and Social Affairs website, sdgs.un.org/goals.

  2. Moises 7:19.

  3. Moises 7:18.

  4. Moises 7:17.

  5. Wak4 Nefi 1:12,16.

  6. Mateo 22:37, 39.

  7. Doktrina i Kombenionan 82:19.

  8. 4 Nefi 1:26.

  9. 4 Nefi 1:45.

  10. Mosia 4:12.

  11. Gerard Baker, “A Man for All Seasons at 100,” Wall Street Journal, Feb. 21, 2020, wsj.com.

  12. Wak Ronald F. Inglehart, “Giving Up on God: The Global Decline of Religion,” Foreign Affairs, SeptOct. 2020, foreignaffairs.com; wak tambe Christine Tamir, Aidan Connaughton, i Ariana Monique Salazar, “The Global God Divide,” Pew Research Center, July 20, 2020, especially infographic “Majorities in Emerging Economies Connect Belief in God and Morality,” pewresearch.org.

  13. Doktrina i Kombenionan 93:2; wak tambe Moroni 7:16, 19.

  14. Wak Boyd K. Packer, “The Light of Christ; Liahona, Apr. 2005, 10; wak tambe D. Todd Christofferson, “Truth Endures,” Religious Educator, vol. 19, no. 3 (2018), 6.

  15. Dunando e ehmpel aki, mi ta papiando di konsekuenshanan potensia averso na mucha komo “fruta marga” i no di e muchanan mes. Kada yu di Dios ta presioso, i kada bida tin balor inpagabel independientemente e sirkunstansha di nasementu.

  16. Wak, por ehèmpel, Pew Research Center, “The Changing Profile of Unmarried Parents,” Apr. 25, 2018, pewsocialtrends.org; Mindy E. Scott i oronan “5 Ways Fathers Matter,” yüni 15, 2016, childtrends.org; i Robert Crosnoe i Elizabeth Wildsmith, “Nonmarital Fertility, Family Structure, and the Early School Achievement of Young Children from Different Race/Ethnic and Immigration Groups,” Applied Developmental Science, vol. 15, no. 3 (July–Sept. 2011), 156–70.

  17. 2 Nefi 28:26, 28

  18. 1 Korintionan 12:31

  19. Wak Alma 33:22

  20. Wak Alma 4:6–195

  21. Stephen D. Nadauld, Principles of Priesthood Leadership1999), 13; wak tambe Alma 31:5

  22. “Faith of Our Fathers,” Himno,no. 84.

  23. Wak Juan 3:16

  24. 2 Nephi 26:24–25wak tambe 2 Nephi 26:33

  25. Doktrina i Kombenionan 100:7