Konifelenisi Lahi
Ko e Tāpuaki ʻo e Hokohoko e Maʻu Fakahaá mo e Fakahā Fakafoʻituituí ke Tataki ʻEtau Moʻuí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ko e Tāpuaki ʻo e Hokohoko e Maʻu Fakahaá mo e Fakahā Fakafoʻituituí ke Tataki ʻEtau Moʻuí

Kuo hokohoko atu hono maʻu ʻo e fakahaá pea ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí.

Te u lea atu he ʻahó ni ʻi he hokohoko ʻo e fakahā ki he kau palōfitá mo e hokohoko ʻo e fakahā fakafoʻituitui ke tataki ʻetau moʻuí.

ʻOku tau maʻu he taimi ʻe niʻihi ha fakahā neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo e taumuʻa ʻa e ʻEikí. Kimuʻa siʻi pea ui ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ke hoko ko ha ʻAposetolo ʻi Sune ʻo e 1994, naʻá ku maʻu ha aʻusia fakalaumālie fakaʻofoʻofa ʻe ui ia. Ko ha fakafofonga fakavahelahi au pea naʻe ʻikai ke u ʻilo ha ʻuhinga ʻe foaki mai ai kiate au e ʻilo ko iá. Ka naʻá ma hoa ko ha ongo faifekau kei talavou ʻi ʻIngilani ʻi he 1960 tupu siʻí, pea naʻá ku ʻofa lahi kiate ia. Naʻá ku lau e aʻusiá ni ko ha ʻaloʻofa ongongofua kiate au. ʻI he ngaahi taʻu kimui ní, ne u fifili ai pe ko ha teuaki ʻeni au ʻe he ʻEikí ke u hoko ko ha muiaki ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ki ha hoa faifekau lelei naʻe hoko ko hoku hoa tokoni ʻi he taimi ne ma faifekau kei talavou aí.1 ʻOku ou faʻa fakatokanga he taimi ʻe niʻihi ki he kau faifekau kei talavoú ke nau angaʻofa ki honau ngaahi hoa tokoní he ʻe ʻikai ke nau laveʻiloa ha taimi te nau hoko ai ko hanau hoa taki.

ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi ʻoku taki e Siasi ko ʻeni kuo fakafoki maí ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻafioʻi e taha ke ui ko ʻEne Kau ʻAposetoló mo e fakahokohoko ke ui ai kinautolú. ‘Okú Ne toe ʻafioʻi foki e founga ke teuteuʻi ʻaki ʻEne ʻAposetolo pulé ke hoko ko e palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí.

Ne tau monūʻia he pongipongí ni ke fanongo ki hotau palōfita ʻofeiná, ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻi heʻene fakahoko ha fanongonongo ʻo e taʻu uangeaú ki māmani fekauʻaki mo e Fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.2 Ne fakamahinoʻi ʻe he fanongonongo mahuʻinga ko ʻeni ʻa Palesiteni Nalesoní ʻoku haʻisia e tupuʻanga, ʻi ai, mo e ʻalunga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kahaʻú ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e hokohoko e maʻu fakahaá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fanongonongo foʻoú ha fetuʻutaki ʻa ha Tamai ʻofa ki Heʻene fānaú.

ʻI he kuonga kimuʻa atú, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻu he ʻaho ní. Naʻá ne pehē: “ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku … totonu ke lahi taha pē ʻetau fakamāloó he ʻaho ní ʻi he ava ʻa e langí pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻi he maka ʻo e fakahaá. Ko e moʻoni ko e hokohoko ʻo e maʻu fakahaá ko e toto moʻui [ia] ʻo e ongoongolelei [ʻa] e ʻEiki [moʻui] mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”3

Naʻe tomuʻa mamata mai ʻa e palōfita ko ʻĪnoké ki he ngaahi ʻaho ʻoku tau moʻui aí. Naʻe fakamahino ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ʻa e angahala lahi ʻe hokó mo kikiteʻi e “ngaahi mamahi lahi” ʻe hokó. Neongo ia, naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí, “ka te u maluʻi ʻa hoku kakaí.”4 “Pea te u fekau hifo ʻa e māʻoniʻoní mei he langí; pea te u ʻohake ʻa e moʻoní mei he kelekelé, ke fakamoʻoniʻi ʻa hoku ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú.”5

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻi he mālohi lahi ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e makatuʻuloto ʻo ʻetau tui fakalotú, naʻe maʻu ia mei he kelekelé ko e fakahoko ʻo e fakahā naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoké. Ko e hā ko ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló mo e kau ʻāngeló pea mo e kau palōfitá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe “tuʻutuʻuni ʻe he langí ke fakafoki mai ʻa e ngaahi mālohi mahuʻingá ki he puleʻangá.”6

Naʻe maʻu fakahokohoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi fakahā. Ko ha niʻihi kuo fakaongo atu ia ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisí ni. Kuo fakatolonga mai ha ngaahi fakahā lahi naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá maʻatautolu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku ʻi he ngaahi folofola pau ʻo e Siasí ʻa e fakakaukau mo e finangalo kotoa ʻo e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení.7

Makehe mei he ngaahi folofola maʻongoʻonga ko ʻení, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e hokohoko ʻo e maʻu fakahā ki he kau palōfita moʻuí. Ko e kau palōfitá ko e “kau fakafofonga kuo fakamafaiʻi ʻo e ʻEikí, kuo fakamafaiʻi ke lea Maʻana.”8

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakahā ʻoku matuʻaki mahuʻinga fau, pea ko ha niʻihi ʻoku nau tokoni ke fakalahi ʻetau mahino ki he ngaahi moʻoni fakalangi mahuʻingá mo ʻomi ha fakahinohino ki hotau kuongá.9

ʻOku tau houngaʻi lahi fau ko e fakahā kia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke foaki e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki he houʻeiki tangata mēmipa moʻui taau kotoa ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 8 ʻo Sune 1978.10

Kuó u ngāue mo ha tokolahi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe kau ʻi he taimi naʻe maʻu ai e fakahā mahuʻinga ko iá. Kuo nau takitaha fakamoʻoniʻi, ʻi ha pōtalanoa fakatāutaha, e mālohi mo e tataki fakalaumālie maʻumaʻuluta ʻa Palesiteni Kimipolo ne nau fouá. Ne pehē ʻe ha tokolahi ko e fakahā mālohi taha ia kuo nau maʻu kimuʻa pea mo e hili e taimi ko iá.11

Kuo tāpuekina kimautolu ʻoku lolotonga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hotau kuongá, ʻi he fou mai ha ngaahi fakahā mahuʻinga ʻi he kau palōfita kimui ní.12 Kuo hoko ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko ha fakafofonga kuo fakamafaiʻi ʻo e ʻEikí tautautefito ki he ngaahi fakahā ke tokoniʻi hono langa ʻe he ngaahi fāmilí ha ngaahi hūfangaʻanga ʻo e tuí ʻi honau ʻapí, tānaki ʻa ʻIsilei kuo fakamoveteveté ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, mo tāpuekina e kau mēmipa kuo ʻosi maʻu ʻenitaumení ʻi he ngaahi meʻa ʻo e ouau fakatemipale toputapú.

Ko e taimi ne fakahā ai e ngaahi liliu mahuʻinga ke faitāpuekina hotau ngaahi ʻapí, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018, naʻá ku fakamoʻoni ai “[ʻi he] ngaahi fealēleaʻaki ʻa e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé, … [hili e] kole tāumaʻu ʻa hotau palōfita ʻofeiná ki he ʻEikí ke [maʻu e fakahaá] … ne maʻu ʻe he taha kotoa ha fakamoʻoni mālohi ki ai.”13

ʻI he taimi ko iá, ne ʻosi ʻi ai ha ngaahi fakahā kehe fekauʻaki mo e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé ne ʻosi maʻu ka ne teʻeki fakahā pe fakahoko.14 Naʻe kamata e fakahinohino ko ʻení ʻaki e fakahā fakapalōfita fakafoʻituitui kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo ha fakamoʻoni ongo mo mālohi kiate kinautolu ne kau ʻi he ngāué. Naʻe fakakau mahino ʻe Palesiteni Nalesoni e houʻeiki fafine ne nau tokangaʻi e ngaahi houalotu ʻa e Fineʻofá, Kau Finemuí, mo e Palaimelí. Naʻe mātuʻaki fakalaumālie mo mālohi ʻa e fakahinohino fakaʻosí, ʻi he temipalé, ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻa mau takitaha ʻiloʻi kuo mau maʻu e fakakaukau, finangalo, mo e leʻo ʻo e ʻEikí.15

ʻOku ou fakahā ʻi he loto māluʻia kakato kuo hokohoko atu hono maʻu ʻo e fakahaá pea ʻoku maʻu ia ʻi he founga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni ko e fanongonongo foʻou ne fai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he pongipongi ní ko ha fakahā ia ke tāpuekina ai e kakai kotoa pē.

ʻOku Mau Fakahoko atu ha Fakaafe ki he Taha Kotoa ke nau Keinanga ʻi he Keinangaʻanga ʻa e ʻEikí.

ʻOku mau to e fakahā foki ʻemau loto holi moʻoni ke toe fakataha mo kinautolu kuo fekuki mo ʻenau fakamoʻoní, māmālohi, pe toʻo honau hingoá mei he ʻū lekooti ʻo e Siasí. ʻOku mau loto ke keinanga fakataha mo kimoutolu, “ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí,” ʻi he keinangaʻanga ʻa e ʻEikí, ke ʻilo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau faí.16 ʻOku mau fie maʻu koe! ʻOku fie maʻu koe ʻe he Siasí! ʻOku fie maʻu koe ʻe he ʻEikí! Ko fakaʻānaua homau lotó ke mou kau mo kimautolu ʻi he lotu ki he Fakamoʻui ʻo māmaní. ʻOku mau ʻilo ko hamou niʻihi naʻe fakaʻitaʻi, anga taʻeʻofa atu, pe ha to e tōʻonga ʻoku ʻikai faka-Kalaisi. ʻOku mau to e ʻilo foki ʻoku ʻi ai ha niʻihi naʻe ʻi ai ha pole ki heʻenau tuí ʻo ʻikai fakahoungaʻi kakato, mahino, pe fakaleleiʻi.

Ko ha niʻihi hotau kāingalotu līʻoa mo faivelenga tahá kuo tofanga ʻenau tuí ʻi ha faingataʻa ʻi ha vahaʻa taimi. ʻOku ou manako ʻi he fakamatala moʻoni kia W. W. Felipisí, naʻá ne liʻaki e Siasí mo fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻi he fakamaauʻanga ʻi Mīsulí. Naʻe tohi kia Siosefa, ʻi he hili ʻene fakatomalá, “ʻOku ou ʻilo hoku tūkungá, ʻokú ke meaʻi [pē] ia, pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ou loto ke fakahaofi au kapau [ʻe] fie [tokoniʻi] au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá.”17 Naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Siosefa, toe fakangāueʻi ia, mo tohi ʻi he ʻofa ʻo pehē, “Kaungāmeʻa ʻi he kamataʻangá kuo faifai pē ʻo toe kaungāmeʻa.”18

Kāinga, tatau ai pē pe ko e hā homou tūkungá, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻe talitali lelei koe ʻe he Siasí mo hono kāingalotú ʻi haʻo foki mai!

Fakahā Fakafoʻituitui ke Tataki ʻEtau Moʻuí

ʻOku ʻatā e fakahā fakafoʻituituí ki he taha kotoa ʻoku fekumi faivelenga ki ha fakahinohino mei he ʻEikí. ʻOku mahuʻinga tatau pē ia mo e fakahā fakapalōfitá. Kuo fakaiku e fakahā fakafoʻituituí, mo e fakahā fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu ai ʻe ha lauimiliona ʻa e fakamoʻoni ʻoku fie maʻu ke papitaiso mo hilifakinima ko ha kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻI he Ngaahi ʻAho KImui Ní.

Ko e fakahā fakataautahá ko e tāpuaki kāfakafa ia ʻoku maʻu hili e papitaisó, ʻi he taimi ʻoku “fakamāʻoniʻoniʻi [ai kitautolu] ʻe he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”19 ʻOku ou lava ʻo manatuʻi ha fakahā fakalaumālie mahuʻinga ʻi he taimi naʻá ku taʻu 15 aí. Naʻe kolea ʻe hoku tokoua mahuʻingá ha fakahinohino mei he ʻEikí ʻi he meʻa ke fai ki siʻemau tamai ʻofeiná, naʻe ʻikai loto ke ngāue fakafaifekau hoku tokouá. Naʻá ku lotu tāumaʻu mo au pea maʻu ha fakahā fakafoʻituitui ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Ko e Fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku fakavaʻe ʻa e fakahā fakataautahá ʻi he ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.20 Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e tokotaha fakahā mo e fakamoʻoni ia ki he moʻoni kotoa, tautautefito ka fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Ka ʻikai e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi moʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko hono fatongia mahuʻingá ke fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló mo Hona tuʻungá mo Hona Nāunaú.

ʻE lava ke tākiekina ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e taha kotoa ʻi ha founga mālohi lahi.21 He ʻikai ngāue maʻu pē ivi tākiekiná ni tuku kehe ka toki papitaiso e taha ko iá mo ne maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku toe hoko foki e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻa fufulu ʻi he lolotonga e fakatomalá mo e fakamolemolé.

ʻOku fetuʻutaki ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fakamatala fakaʻofoʻofa ko ʻení:

“Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.

Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá.”22

Neongo ʻe lava ke mātuʻaki mālohi hono ivī, ka ʻoku lahi taha ke hoko mai ia ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki.23 ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi sīpinga lahi ki he founga hono tākiekina ʻe he Laumālié hotau ʻatamaí, kau ai ʻene lea ʻaki ha nonga ki hotau ʻatamaí,24nofoʻia ʻetau fakakaukaú,25fakamāmaʻi hotau ʻatamaí,26mo hoko ko ha leʻo ki hotau ʻatamaí.27

ʻOku kau ʻi ha ngaahi tefitoʻimoʻoni ʻoku nau teuteuʻi kitautolu ke maʻu e fakahaá ʻa e:

  • Ko e lotua ha fakahinohino fakalaumālié. ʻOku fie maʻu ke tau fekumi mo kole ʻi he loto ʻapasia mo fakatōkilalo28pea faʻakātaki mo ongongofua.29

  • Ko e teuteu ki ha tataki fakalaumālié. ʻOku fie maʻu ʻe he meʻá ni ke tau moʻui fakatatau mo e ngaahi ʻakonaki ʻa e ʻEikí mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

  • Maʻu ʻi he tuʻunga taau e sākalamēnití. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻoku tau fakamoʻoni ai mo fuakava mo e ʻOtuá ʻoku tau ʻai kiate kitautolu e huafa ʻo Hono ʻAlo Māʻoniʻoní pea ʻoku tau manatu kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻimoʻoni ko ʻení ke tau maʻu, ʻiloʻi, pea mo muimui ki he ueʻi mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku kau heni ʻa e “ngaahi meʻa fakamelino … ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá [mo e] … moʻui taʻengatá.”30

ʻOku faitokonia lahi ange ʻetau teuteu fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku tau ako maʻu ai pē ʻa e folofolá mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo fakalaulaulotoa ʻi hotau ʻatamaí e fakahinohino ʻoku tau kumiá. Ka ke manatuʻi ke faʻakātaki mo falala ki he taimi tēpile ʻa e ʻEikí. ʻOku foaki e fakahinohinó ʻe ha ʻEiki tokaimaʻananga ʻi he tami ʻokú Ne “[fili moʻoni ai ke akoʻi kitautolú].”31

Fakahā ʻi Hotau Ngaahi Fatongiá mo e Ngāué

ʻE toe ʻomi foki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakahā ʻi hotau ngaahi fatongiá mo e ngāué. ʻI he ngaahi meʻa kuó u aʻusiá, ʻoku lahi hono maʻu e fakahinohino fakalaumālie mahuʻingá ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke tāpuekina ʻa e niʻihi kehé ʻi he fakahoko hotau ngaahi fatongiá.

ʻOku lava pē ke u manatuʻi hano maʻu, ʻi heʻeku hoko ko e pīsope kei siʻí, ha telefoni kole tokoni mei ha ongomātuʻa mali, ʻi ha taimi nounou kimuʻa peá u heka ʻi ha vakapuna ki ha fakataha fakapisinisi. Naʻá ku kole ki he ʻEikí, kimuʻa peá na aʻu maí, ke u ʻilo e founga ke tāpuekina ai kinauá. Naʻe fakahā kiate au ʻa e natula ʻo e palopalemá mo e meʻa ke u faí. Naʻe ʻai ʻe he fakahinohino he fakahaá ke u lava ʻo fakahoko e ngaahi fatongia toputapu ʻo hoku fatongia ko e pīsopé neongo e nounou ʻa e taimí. ʻOku ʻinasi tatau mo au e kau pīsope ʻi he funga ʻo māmaní ʻi he faʻahinga aʻusia ko ʻení. ʻI heʻeku hoko ko e palesiteni fakasiteikí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku maʻu e fakahā mahuʻingá ka naʻá ku toe maʻu foki mo ha fakatonutonu fakatāutaha naʻe fie maʻu ke fakahoko ʻaki e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻe lava ke maʻu e fakahinohino ʻi he fakahā, ʻe kitautolu takitaha, ʻo ka tau ngāue ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí. Ko e lahi taha ʻo ʻetau ngaahi fakahinohinó ʻoku maʻu ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻe niʻihi pea ʻi ha ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi, ʻoku maʻu hangatonu ia mei he ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni fakapatonu atu ʻoku moʻoni ʻeni. Ko e fakahinohino ki he Siasí, fakakātoa, ʻoku haʻu a ki he Palesiteni mo e palōfita ʻo e Siasí.

Ko kimautolu, kau ʻAposetolo ʻi onopōní, kuo mau mau ʻa e faingamālie ke ngāue mo hotau palōfita lolotongá, Palesiteni Nalesoni. Te u fakalea ʻiate au pē e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Uilifooti Utalafi fekauʻaki mo e Palōfita Ko Siosefa Sāmitá; ʻoku hoko moʻoni tatau pē kia Palesiteni Nalesoni. Kuó u mamata ʻi “heʻene ngāue mo e mo e Laumálie ʻo e ʻOtuá mi iá, kaeʻumaʻā ʻa e ngaahi fakahā ʻa Sīsū Kalasi ʻOtuá mo iá, mo e ngaahi fakahā ʻa Sīsū Kalaisi kiate iá mo hono fakahoko ʻo e ngaahi fakahā ko iá.”32

Ko ʻeku kole fakatīkilalo ʻi he ʻaho ní ke tau takitaha fekumi ki he hohoko ʻo e maʻu fakahā ke tataki ʻetau moʻuí mo muimui ʻi he Laumālié ʻi heʻetau lotu ki he ʻOtua ko e Tamaí ʻi he huafa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Ko e taimi naʻe holoki ai e taʻu ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻa e kau talavoú ʻi he 1960 mei he taʻu 20 ki he 19, ko e taha au ʻo e kau taʻu 20 fakamuimui tahá; ko ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko e taha ʻo e kau fuofua taʻu 19.

  2. Vakai, “Ko Hono Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ʻo e Taʻu ʻe Uangeaú ki he Māmaní,” ʻi he Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 91. ʻOku kau fakataha e fanongonongó ni mo ha fanongonongo ʻe nima kehe kuo ʻosi tukuatu ʻi he kuonga fakakosipelí ni ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 292-93; vakai foki, Mātiu 16:13–19.

  4. Mōsese 7:61.

  5. Mōsese 7:62. Naʻe hoko atu e ʻEikí, “Pea te u ʻai ke tafiʻi ʻa māmani ʻe he māʻoniʻoní mo e moʻoní ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmaki, ke tānaki fakataha mai ʻa hoku kakai filí mei he ngaahi vahe ʻe fā ʻo e māmaní” (Mōsese 7:62; vakai foki, Same 85:11).

  6. Ezra Taft Benson, “The Gift of Modern Revelation,” Ensign, Nov. 1986, 80.

  7. Vakai, Ezra Taft Benson, “The Gift of Modern Revelation,” 80.

  8. Hugh B. Brown, “Joseph Smith among the Prophets” (Sixteenth Annual Joseph Smith Memorial Sermon, Logan Institute of Religion, Dec. 7, 1958), 7.

  9. Vakai, Hugh B. Brown, “Joseph Smith among the Prophets,” 7. ʻI he meʻa kotoa pē, ʻoku fenāpasi pē ʻa e ngaahi fakahaá mo e folofola ʻa e ʻOtuá ne fai ki he kau palōfita kimuʻá.

  10. Vakai, Fanongonongo Fakamafaiʻi 2; vakai foki, 2 Nīfai 26:33. ʻOku fakahoko ʻe he fakahaá e tokāteline ʻoku ʻoatu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku “tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá,” ʻo kau ai ʻa e “ʻuliʻulí mo e hinehiná, pōpulá pe tauʻatāiná, pe ko ha tangata pe fefine” (2 Nīfai 26:33. Naʻe maʻu e fakahā fakaofó ni pea fakapapauʻi ia ʻi he loki toputapu ʻi ʻolunga he Temipale Sōlekí ʻe he Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

  11. Ko e tokolahi ʻo e Kau ʻAposetoló ne nau pehē ko e fakahaá naʻe mālohi fau mo mātuʻaki toputapu pea he ʻikai feʻunga ha faʻahinga lea ʻe fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻaki, pea ʻi he meʻa ʻe niʻihi, te ne holoki e natula loloto mo mālohi ʻo e fakahaá.

  12. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani; Liahona, Mē 2017, 145. Naʻe lau e fanongonongó ni ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko ha konga ia ʻo ʻene pōpoaki ʻi he Fakatahaʻanga Lahi ʻa e Fineʻofá ʻa ia naʻe fakahoko ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema 1995, ʻi Sōleki Siti, ʻIutā. Vakai, Thomas S. Monson, “Talitali Lelei ki he Konifelenisí,” Liahona, Nōvema 2012, 4–5. Fanongonongo ʻe Palesiteni Monisoni ha taʻu siʻi ange ʻi he fiemaʻu ki he ngāue fakafaifekaú.

  13. Quentin L. Cook, “Ului Mālohi mo Tolonga ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2018, 11.

  14. Ko e ngaahi fakahā fekauʻaki mo e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé naʻe fakahoko ia ʻi he ngaahi temipale kotoa pē, ʻo kamata ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānuali 2019. ʻOku mahuʻinga ke mahino ko e ngaahi meʻa fakaikiiki pau fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻoku aleaʻi pē ia ʻi he loto temipalé. Neongo ia, ʻoku akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Ne akoʻi lelei ʻe ʻEletā Petinā ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava mo e ouau fakatemipalé mo e founga ʻoku fakafou mai ʻiate kinautolu “pea maʻu ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí” (“Tuku Ke Langa ʻa e Falé Ni ki Hoku Hingoá,” Liahona, Mē 2020, 86).

  15. Naʻe hoko ʻa e ngāue mo e ngaahi fakatahá ni ʻi he Temipale Sōlekí ʻi Sānuali, Fēpueli, Māʻasi, pea mo ʻEpeleli ʻo e 2018. Ko e fakahā fakamuimui taha ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli 2018.

  16. Vakai, 2 Nīfai 32:3.

  17. Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,voliume. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–18462018)

  18. Kau Māʻoniʻoní, 1:418.

  19. 3 Nīfai 27:20.

  20. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá (vakai, 1 Sione 5:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:28.). ʻOkú ne maʻu ha sino ʻo e laumālie ʻi he tatau ʻo ha tangata (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22). ʻE lava hono mālohí ke ʻi he potu kotoa pē. ʻOku taha ʻi he taumuʻa mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí.

  21. Ke maʻu ha mahino loahi ange ki he Maama ʻo Kalaisí mo e kehekehe ʻo e Maama ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, vakai, 2 Nīfai 32; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:7, 11–13; “Maama ʻo Kalaisí,” Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. Vakai foki, Boyd K. Packer, “The Light of Christ,” Liahona, Apr. 2005, 8–14.

  22. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3.

  23. Vakai, Hilamani 5:30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 85:6.

  24. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23.

  25. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:1.

  26. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13.

  27. Vakai, ʻĪnosi 1:10.

  28. Vakai, Mātiu 7:7–8.

  29. Vakai, Mōsaia 3:19.

  30. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61.

  31. Neal A. Maxwell, All These Things Shall Give Thee Experience2007), 31.

  32. (Uilifooti Utalafi, ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007) 326.