Konifelenisi Lahi
Ko Hono Fakakakato ʻo e Kikité
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ko Hono Fakakakato ʻo e Kikité

ʻOku lahi ʻa e ngaahi kikite kuo fakakakato ʻe he Fakafoki Mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ongoʻi lāngilangiʻia ke lea ʻi he konifelenisi lahi fakahisitōlia ko ʻení ko hono fakamanatua ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he Vaoʻakau Tapú. Ko e mata meʻa-hā-mai ko iá ko ha kamataʻanga fisifisimuʻa ia ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e meʻa kotoa pē ne hoko aí, mei he Tohi ʻa Molomoná ki he fakafoki mai ʻo e mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí, ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá, pea mo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻoku nau tataki ʻa e ngāué ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Tuʻunga ʻi ha palani fakalangi, naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá, ʻi he taimi ne ueʻi ai kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo kau ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e meʻa ʻe hoko ʻi hotau kuongá, ko e kuonga fakakosipeli fakaʻosí pea mo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Ko e ngāue ia naʻá ne “fakamāfanaʻi ʻa e laumālie” ʻo e kau tangata kikite ʻi he kuonga muʻá.1 ʻI he ngaahi laui toʻu tangata naʻa nau tomuʻa fakahā, misi, mata meʻa-hā-mai mo kikiteʻi ʻa e kahaʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ʻa e meʻa naʻe ui ʻe ʻĪsaia ko ha “ngāue fakaofo mo lahí.”2

ʻOku lahi ʻa e ngaahi kikite kuo fakakakato ʻe he Fakafoki Mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo kau ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ka, ʻi he ʻaho ní, te u fakamamafaʻi pē ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou saiʻia taha aí. Naʻe akonekina ʻeni kiate au heʻeku kau faiako Palaimeli ʻofeiná pea mo ʻeku faʻē angaʻofá.

ʻĪmisi
Ko Taniela ʻi he ʻana ʻo e fanga laioné 

Ko Taniela, ʻa ē naʻá ne taʻofi ʻa e fanga laioné ʻaki ʻene tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo e tokoni ʻa e kau ʻāngelo tauhi ʻa e ʻOtuá, ko ha taha ia naʻe mamata ki hotau kuongá ʻi ha meʻa-hā-mai. ʻI hono fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ha misi ʻa e Tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá, naʻá ne kikite ai ʻe tupu ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he kuonga fakaʻosí ko ha kiʻi foʻi maka naʻe tā “mei he moʻungá taʻe kau ai ha nima.”3 ʻOku ʻuhinga ʻa e “taʻe kau ai ha nimá” ki he tokoni fakalangí, ʻe tupulaki ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he mālohi kae ʻoua kuó ne fakafonu ʻa e māmaní kotoa, “[ʻo] ʻikai ʻauha ʻo lauikuonga … [ka] ʻe tuʻu maʻu ia ʻo taʻengata.”4

ʻĪmisi
Ko hono fakamatalaʻi ʻe Taniela ʻa e misí

Ko ha fakamoʻoni mālohi ia ʻoku lolotonga fakakakato ʻa e ngaahi lea ʻa Tanielá ʻi he mamata mo fakafanongo ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní, ki he konifelenisí he ʻahó ni.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo mateaki ko Pitá ʻa e “kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa pē … talu mei he ngaohi ʻa māmaní.”5 Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻe aʻu ki he kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi,”6 [pea] “ko hono fuʻu makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.”7 Ne u ongoʻi mālohi ʻa e ngaahi kikite ko iá ʻi he taimi ne u kau ai ki hono fakatapui ʻo e Temipale Rome Italy. Ne ʻi ai kotoa ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻo nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, ʻo hangē ko ia kuo fai ʻe Pita mo Paulá. Ko e Siasí ko e sīpinga moʻui ia ʻo e liliu ko iá, ʻoku hoko hotau kāingá mo hotau kāingalotú ko ha kau fakamoʻoni ki he ngaahi kikite fakalangi ko ia ʻi he kuonga muʻá.

ʻĪmisi
Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló ʻi he Temipale Rome Italy

Naʻe kikiteʻi ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ʻe aʻu ki he ngaahi ʻaho kimui ní “ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEiki ko hoku ʻOtuá, ha tangata kikite, ʻa ia ʻe hoko ko ha tangata kikite mahuʻinga ki he fua ʻo hoku manavá.”8 “He te ne fai ha ngāue [ʻa e ʻEikí].”9 Ko Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ʻa e tangata kikite ko iá.

Naʻe kikite ʻa Sione Fakahā kau ki ha ʻāngelo ʻo e Māfimafí ʻokú ne fakatahatahaʻi e ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ʻaki e ngaahi lea ko ʻení: “Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí, kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengatá ke malanga ʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai.”10 Ko Molonai ʻa e ʻāngelo ko iá. Naʻá ne mamata ki hotau kuongá ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene toutou hā maí, naʻá ne teuteuʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ki heʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo kau ai ʻa hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ko Ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá

Naʻe tomuʻa fakahā ʻe ha kau palōfita kehe ʻa hotau kuongá. Naʻe lea ʻa Malakai kau ki hono liliu ʻe ʻIlaisiā “ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí.”11 Kuo haʻu ʻa ʻIlaisiā, pea ko hono olá, kuo ʻi ai haʻatau ngaahi temipale ʻe 168 he ʻahó ni ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku tokoni ʻa e temipale takitaha ki he kāingalotu moʻui taau ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo maʻu ʻa e ngaahi ouau kuo tāpuekina ʻaki kinautolu pea mo ʻenau ngaahi kui kuo pekiá. Ko e ngāue toputapu ko ʻeni naʻe fakamatalaʻi ʻe Malakaí ko e “uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.”12

ʻOku tau moʻui ʻi he taimi ko ia ne kikiteʻí; ko kitautolu ʻa e kakai kuo fakafatongia ʻaki ke fakahoko ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí; kuo pau ke tau tānaki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻa kinautolu te nau fanongo mo tali ʻa e moʻoní, ngaahi fuakavá mo e ngaahi talaʻofa ʻo e ongoongolelei taʻengatá. ʻOku ui ia ʻe Palesiteni Nalesoni ko e “tukupā māʻolunga tahá, meʻa mahuʻinga tahá, mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní.”13 ʻOku ou fakamoʻoni ki he mana ko iá.

ʻĪmisi
Ko hono fakatapui ʻo e Temipale Durban South Africa

ʻI Fepueli ʻo e taʻu ní, ne vahe mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke u fakatapui ʻa e Temipale Durban South Africa. Ko ha ʻaho ia te u manatua ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku kau fakataha mo e kāingalotu kuo nau omi ki he ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe Selemaia he kuongamuʻá—“ko e taki toko taha ʻi ha kolo, pea mo e toko ua ʻi ha faʻahinga.”14 ʻOku hanga ʻe he tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakatahaʻi kitautolu kotoa—ʻi he funga ʻo e māmaní—ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻa e ʻOtuá, ko e kāinga ʻi he ongoongoleleí. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tau fōtunga fēfē pe ʻoku fēfē ʻetau teuteú, ʻoku tau hoko ko ha kakai pē ʻe taha mo ha Tamai Hēvani ʻoku ʻi ai Haʻane palani mei he kamataʻangá ke toe fakatahaʻi ʻa Hono fāmilí ʻaki ʻenau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé.

Naʻe kikite ʻe he Palōfita ko Siosefá ki ha fakatahaʻanga tokosiʻi ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha faleako ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi he 1834 ʻo ne pehē, “Ko ha kihiʻi tokosiʻi pē ʻo kimoutolu kau Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku mou mamata ki ai he pōní, ka ʻe fakafonu ʻe he Siasí ni ʻa ʻAmelika Noate mo ʻAmelika Saute—te ne fakafonu ʻa māmani.”15

ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí kuó u fefolauʻaki ʻi he funga ʻo e māmaní ke feʻiloaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí. Kuo maʻu ʻe hoku Ngaahi Tokoua ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi ngāue tatau. Ka ko hai ʻe kei lava ʻo tulituli ki he taimi-tēpile ʻo ʻetau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Nalesoní, ʻa ia ko ʻene folau ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe ua ʻo ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí kuo ʻave ai ia ke feʻiloaki mo e Kāingalotu ʻi he ngaahi fonua ʻe 32 mo e ngaahi vahefonua ʻo ʻAmeliká16 ke fakamoʻoni ki he Kalaisi moʻuí.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku maʻu hoku uiuiʻi fakafaifekaú ʻi heʻeku kei talavoú. Naʻá ku fie ngāue ki Siamane ke hangē ko ʻeku tamaí, tokouá mo e tokoua ʻi he fonó. Ne ʻikai ke u tatali ki ha taha ke foki mai ki ʻapi, ne u fakatovave ki he puha meilí ke fakaava ʻa e uiuiʻí. Naʻá ku lau kuo uiuiʻi au ki he Misiona Eastern States naʻe ʻuluʻi ʻōfisi ki Niu ʻIoke Sití. Ne siva ʻeku ʻamanakí, ko ia ne u hū leva ki fale ʻo lau ʻeku folofolá ke maʻu ai ha fiemālie. Ne u kamata lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Vakai, pea ʻiloange, ʻoku ʻi ai hoku kakai tokolahi ʻi he potú ni, ʻi he ngaahi potu fonua takatakaí; pea ʻe fakaava ha matapā ʻaonga ʻi he ngaahi potu fonua takatakaí ʻi he fonua fakahahaké ni.”17 Ne hoko ʻa e kikite ko ia ne fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1833 ko ha fakahā kiate au. Ne u ʻiloʻi he taimi ko iá kuo uiuiʻi au ki he misiona totonu ne finangalo ʻa e ʻEikí ke u ngāue aí. Naʻá ku akoʻi ʻa e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea mo hono kamataʻanga fakaofó ʻi he tōfolofola ʻetau Tamai Hēvaní kia Siosefa Sāmita ʻo pehē, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni” Fanongo kiate Ia!”18

ʻOku mahuʻinga ki he Siasí kotoa ʻa e kikite naʻe fai ʻe ʻĪsaia ʻi he taʻu ʻe 700 tupu kimuʻa pea ʻaloʻi mai ʻa Sīsū Kalaisí: “Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí, ʻe fokotuʻu maʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo [e ʻEikí] ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá, … pea ʻe tafe ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”19

Ko ʻeku fakakaukau he ʻaho ní, ʻoku ou fakakaukauloto ki he laui miliona hotau kāingalotu mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau fehokotaki fakaʻilekitulōnika ki he ngaahi fakatahá ni ʻi he televīsoné, ʻinitanetí, pe ngaahi founga kehe. ʻOku tau tangutu fakataha ʻo hangē ʻoku tau “ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá.”20 Naʻe lea ʻaki ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e ngaahi lea fakaepalōfita “Ko e feituʻu totonú ʻeni.”21 Naʻe ngāue ʻa e Kāingalotú, ko ha niʻihi ʻo kinautolu ko ʻeku ngaahi kui paioniá, ke fokotuʻu ʻa Saione ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká “ʻo fakafou ʻi he finangalo mo e hōifua ʻo Ia ʻokú Ne tuʻutuʻuni ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní.”22

ʻĪmisi
Temipale Salt Lake lolotonga e ʻOlimipiki ʻi he 2002

ʻOku ou tuʻu he ʻahó ni ʻi he kelekele toputapu ʻokú ne tohoakiʻi ha kau ʻaʻahi ʻe laui miliona. ʻI he 2002, naʻe fai ai ki Sōleki Siti ʻa e Feʻauhi ʻOlimipiki Faʻahitaʻu Momokó. Naʻe hiva ʻa e Kuaea Tāpanekalé ʻi he polokalama fakaavá, pea naʻe fai ʻe he Siasí ha ngaahi koniseti mo e ʻū polokalama maʻá e kau ʻaʻahí mo e kau sipoti mei he ngaahi fonua kehekehe. Te u manatua maʻu pē ʻa e mamata ki he temipalé ʻi heʻene ʻasi mei mui ʻi he ngaahi fakamafola fakaemāmanilahi ʻo e ongoongó ʻi he poulí.

ʻĪmisi
Kau taki ʻo e Siasí mo e NAACP

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, kuo omi ki Sōleki Siti ʻa e kau palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ngaahi tuʻi, kau fakamaau, kau palēmia, kau fakafofonga fakafonua, mo e kau ngāue fakapuleʻanga mei he ngaahi fonua kehekehe ke fakataha mo ʻetau kau takí. Naʻe talitali ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e kau taki ʻo e National Association for the Advancement of Colored People (Kautaha Fakafonua maʻá e Fakalakalaka ʻo e Kakai ʻUliʻulí), ko ha kautaha ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻokú ne mateakiʻi ʻa e ngaahi totonu ʻoku potupotutataú taʻe ʻi ai ha filifilimānako koeʻuhí ko e matakalí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tuʻu he tafaʻaki ʻo e ngaahi kaungāmeʻa mo e kau taki ko ʻení lolotonga iá ʻoku kau fakataha ʻa Palesiteni Nalesoni mo kinautolu ʻi hono uiaki ha fakaʻapaʻapa lahi ange mo e uouangataha fakaematakali ʻi he māmaní.23

Kuo omi ha niʻihi tokolahi ange ki he Temipale Sikueá ke fakataha alēlea ai mo e kau taki ʻo e Siasí. Hangē ko e taʻu ko ʻeni ne toki ʻosí, ke fakalau ha niʻihi tokosiʻi pē, ne mau talitali ai ʻa e United Nations 68th Civil Society Conference (Konifelenisi hono 68 ʻa e Sōsaieti Sivile ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá), ko ha fakatahaʻanga fakaemāmani lahi pea ko e fuofua fakataha ia ke fakahoko ki tuʻa mei Niu ʻIoke Siti. Kuo mau fakataha mo e Vietnam’s Committee for Religious Affairs (Kōmiti ʻa Vietinami ki he Ngaahi Ngāue Fakalotú) mo e kau fakafofonga fakapuleʻanga mei Kiupa, ko e ʻOtu Filipainí, ʻĀsenitina, Lomānia, Sūtani, Katā, mo Sauti ʻAlepea. Ne mau talitali lelei foki ʻa e sekelitali lahi ʻo e Muslim World League (Kautaha Fakaemāmanilahi ʻa e Mosilemí).

Ko e meʻa ʻoku ou fakamatalaʻi atú ko hono fakakakato ia ʻa e kikite ʻa ʻĪsaiá, ʻe aʻu ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe tafe ʻa e ngaahi puleʻangá ki he “moʻunga ʻo e fale ʻo [e ʻEikí].”24 ʻOku tuʻu ʻa e Temipale maʻongoʻonga ʻo Sōlekí ʻi he uhouhonga ʻo e fakaʻeiʻeiki mo e nāunauʻia ko iá.

ʻĪmisi
Taua ʻo e Temipale Salt Lake

ʻOku ʻikai ko e faʻungá ʻokú ne tohoakiʻi mai ʻa e kakaí, neongo ʻoku fakaʻofoʻofa hotau tuʻuʻangá; ka ko e ʻelito ʻo e lotu māʻoniʻoni ʻoku fakahaaʻi ʻi he laumālie, tupulaki, lelei mo e loto fie-foaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo hono kakaí; ko ʻetau ʻofa ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá; ko ʻetau tukupā ki ha ngāue māʻolunga angé, ʻa e meʻa ne ui ʻe Siosefa Sāmita ko e “ngāue ʻa Kalaisí.”25

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí, ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻeni. Kuo pau ke tau mateuteu ʻi he loto mo e fakakaukau, moʻui taau ke maʻu Ia, pea lāngilangiʻia ke kau ki he meʻa kotoa ne kikiteʻi ʻi he kuonga muʻá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, pea ʻoku ʻi hono tafaʻakí ha kau ʻAposetolo kuo uiuiʻi ʻe he ʻOtuá, kuo hikinimaʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā. Pea, ʻe kāinga ʻofeina, ʻoku hokohoko atu ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ʻa e kikite ʻa Siosefa Sāmitá, ko e ngaahi lea ʻoku ou fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni: “He ʻikai lava ʻe ha nima taʻe māʻoniʻoni ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka ki muʻá; ʻe lava ke taulōfuʻu ʻa e ngaahi fakatangá, kau fakataha [ʻa e kau angatuʻú], fakatahataha mo e ngaahi kau taú, lau kovi mo e kakai loí, ka he ʻikai ufi e laka atu ki muʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he potu kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa pē, mo fakaongo ʻi he telinga kotoa pē, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Maʻongoʻonga kuo lava ʻa e ngāué.”26 ʻOku pehē ʻeku fakamoʻoni ʻoku lolotonga fakakakato ʻa e ngaahi kikite ko ʻeni ʻa Siosefa Sāmitá.

ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou muimui ki he akonaki fakalaumālie ʻa ʻetau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko hono ongo tokoní, ko e kau ʻAposetoló mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, pea ʻi hoʻomou tokanga ki he kau palōfita he kuonga muʻá ʻa ia ne nau tomuʻa fakahā ʻa hotau kuongá, ʻe fakafonu ʻa kimoutolu, ʻi homou lotó mo e laumālié, ʻaki e laumālie mo e ngāue ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou palōmesi atu te mou mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻomou moʻuí, fanongo ki Heʻene ngaahi ueʻi fakalaumālié, pea ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he loto-houngaʻia ki hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí mo Hono Siasí, ko e fakamoʻoni ki Heʻene ʻofa taʻe-mafakatatauá, ʻēmeni.