Konifelenisi Lahi
Pōpoaki Kamatá
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Pōpoaki Kamatá

ʻOku totonu ke tau feinga, ʻi he founga kotoa te tau lavá, ke fanongo kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku folofola mai kiate kitautolu ʻi he mālohi mo e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi heʻemau talitali kimoutolu ki he konifelenisi lahi fakahisitōlia ko ʻeni ʻo ʻEpeleli 2020 ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ou tuʻu ai ʻi ha falefakatahaʻanga ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha, ka ʻi ha ʻuhinga ʻoku mou meaʻi pē.

Naʻe ʻikai te u lavelaveʻiloa, ʻi he taimi naʻá ku palōmesi atu ai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019 ʻe “manatua” mo “fakangalongataʻa” e konifelenisi ʻo ʻEpelelí, pea ʻe hanga ʻe heʻeku lea ki ha haʻofanga tokosiʻi ange ʻi he toko 10 ʻo ʻai e konifelenisí ni ke mātuʻaki manatua mo fakangalongataʻa kiate au! Ka ʻoku ʻomi ʻe heʻeku ʻilo ʻoku mou kau mai ʻi he fakamafola fakaʻilekitulōniká, mo e hivaʻi mālie ʻe he kuaeá ʻa e “It is Well with My Soul,” ʻo ʻomi ha fiemālie lahi ki hoku laumālié.

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, kuo fakangatangata ʻaupito e kau mai ki he konifelenisi lahí ni, ko ha konga ia ʻo ʻetau feinga ke hoko ko ha kau tangataʻi fonua mo e fefineʻi fonua lelei fakamāmanilahí mo fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke taʻofi e mafola ʻa e COVID-19. Kuo uesia lahi ʻe he vailasí ni ʻa e founga ʻo māmaní. Kuó ne liliu fakataimi foki ʻetau ngaahi houalotu ʻa e Siasí, ngāue fakafaifekaú, mo e ngāue fakatemipalé.

Neongo ko e ngaahi fakataputapui ʻo e ʻaho ní ʻoku fekauʻaki mo ha vailasi fakamate, ka ʻoku ope atu e ngaahi faingataʻa fakatāutaha ʻo e moʻuí ʻi he mahaki fakaʻauhá. ʻE lava ke hoko e ngaahi faingataʻa ʻo e kahaʻú mei ha fakatuʻutāmaki, fakatamaki fakanatula, pe loto mamahi fakatāutaha taʻeʻamanekina.

Te tau lava fēfē ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻa peheé? Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu “kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.”1 ʻIo, te tau lava ʻo tokonaki fakatuʻasino haʻatau meʻatokoni, vai, mo ha paʻanga. Ka ʻoku toe mahuʻinga tatau pē mo e fiemaʻu ke tau fakafonu hotau ngaahi feleoko fakalaumālie fakatāutahá, ʻaki e tuí, moʻoní, mo e fakamoʻoní.

Ko ʻetau feinga taupotu taha ʻi he moʻuí ke tau teuteu ke feʻiloaki mo hotau Tupuʻangá. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki haʻatau faifeinga fakaʻaho ke tatau ange mo hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.2 Pea ʻoku tau fai iaʻi heʻetau fakatomala fakaʻahó mo maʻu Hono mālohi faifakamaʻá, faifakamoʻui, mo faifakamālohiá. Pea te tau toki lava leva ke ongoʻi ha nonga mo ha fiefia tuʻuloa, naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi taimi tukungatāmakí. Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻeni kuo kōlenga ai ʻe he ʻEikí ke tau tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú pea “ʻoua ʻe hiki mei ai.”3

ʻOku tau fakamanatua ʻi he taʻú ni e kakato e taʻu 200 ʻo e taha e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kuo hoko ʻi he hisitōlia ʻo māmaní—ʻa ia, ko e hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, kia Siosefa Sāmitá. Lolotonga e mata-meʻa-hā-mai ko iá, naʻe tuhu ai e ʻOtua ko e Tamaí kia Sīsū Kalaisi mo pehē: “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!”4

Ko e naʻinaʻi ko ia naʻe fai kia Siosefa Sāmitá, ʻoku maʻatautolu takitaha ia. ʻOku totonu ke tau feinga, ʻi he founga kotoa te tau lavá, ke fanongo kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku folofola mai kiate kitautolu ʻi he mālohi mo e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e taumuʻa ʻo e konifelenisí ni mo e konifelenisi lahi kotoa pē, ke tokoniʻi kitautolu ke tau fanongo kiate Ia. Kuo mau lotua, pea ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou lotu, ke lahi ʻa e ʻiate kitautolu e Laumālie ʻo e ʻEikí, ke tau lava ʻo fanongo ki he ngaahi pōpoaki kuo teu ʻe he Fakamoʻuí maʻamoutolú—ko e ngaahi pōpoaki te nau ʻomi ʻa e nonga ki homou laumālié. Ko ha ngaahi pōpoaki te nau fakamoʻui homou loto mamahí. Ko ha ngaahi pōpoaki te nau fakamaama hoʻomou fakakaukaú. Ko ha ngaahi pōpoaki te nau tokoni ke mou ʻilo ʻa e meʻa ke mou fai ʻi hoʻomou hoko atu ʻi he ngaahi taimi moveuveu mo faingataʻá ni.

ʻOku mau fakatauange ʻe manatua mo fakangalongataʻa ʻa e konifelenisí ni koeʻuhí ko e ngaahi pōpoaki te mou fanongo ki aí, ngaahi fanongonongo makehe ʻe fakahokó, mo e ngaahi aʻusia ʻe fakaafeʻi ke mou kau aí.

Hangē ko ʻení, ʻi he fakaʻosi ʻo e fakatahaʻanga he pongipongi Sāpaté, te tau fakahoko ai ha fakatahaʻanga mamalu fakamāmanilahi ʻi he taimi te u tataki ai e Kalanga Hosana toputapú. ʻOku mau fakatauange ʻe hoko ʻeni ko ha meʻa fakalaumālie kiate kimoutolu ʻi haʻatau fakahaaʻi fakamāmanilahi ʻetau houngaʻia hulufau ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻaki haʻatau fakahīkihikiʻi Kinaua ʻi he founga makehé ni.

ʻI he meʻa toputapú ni, te tau ngāue ʻaki ai ha holoholo maʻa hinehina. Ka, kapau ʻoku hala, ʻe lava pē ke ke taʻalo ʻaki ho nimá. ʻI he ʻosi ʻo e Kalanga Hosaná, ʻe kau fakataha leva ʻa e haʻofangá mo e kuaeá ʻi hono hivaʻi e “ʻOku Vela ʻa e Loto ʻo e Tangatá.”5

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e konifelenisí ni ʻe mahuʻinga fau. ʻE kāfakafa ʻa e taʻú ni ʻo ka tau ka tokanga taha ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko e ʻaonga mahuʻinga taha ʻo e konifelenisi fakahisitōliá ni ko e taimi ʻe liliu ai hotau lotó mo tau kamata ke feinga ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ke fanongo kiate Ia.

ʻOku talitali lelei kimoutolu ki he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020! ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Te Na kau fakataha mo kitautolu ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi meʻa ʻi he ʻaho nāunauʻia ʻe ua ko ʻení, ʻo ka tau ka feinga ke ʻunu ʻo ofi ange mo fakaʻapaʻapaʻi Kinaua. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.