Konifelenisi Lahi
Koeʻuhí Ke Nau Mamata
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Koeʻuhí Ke Nau Mamata

Fekumi pea lotua ha ngaahi faingamālie ke fakaulo atu ai hoʻomou māmá ke lava ʻe he niʻihi kehé ʻo mamata ki he hala kia Sīsū Kalaisí.

ʻE kāinga, kuo faitāpuekina mo fakafoʻou hotau lotó ʻe he Laumālie kuo tau ongona ʻi he konifelenisi ko ʻení.

ʻĪmisi
Ko ha pou afi

ʻI he taʻu ʻe uangeau kuohilí, naʻe feʻunga tonu hifo ha pou maama mo ha talavou ʻi ha vaoʻakau. Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he maama ko iá. Naʻe tekeʻi atu ʻe Hona māmá ʻa e fakapoʻuli fakalaumālie ko ia naʻá ne kāpui ʻa e māmaní peá ne fakahinohino kia Siosefa Sāmita ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne faí—pea kiate kitautolu kotoa. Koeʻuhí ko e maama ne fakahaaʻi he ʻaho ko iá, ʻoku lava ai ke tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku ala maʻu ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí ko hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí, ʻe lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e maama ʻo hotau Fakamoʻuí. Ka, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e maama ko iá kiate koe pē mo au. Kuo ui ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke “tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea tuku ʻa e fakafetaʻí ki hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”1 ʻOku ou saiʻia ʻi he kupuʻi lea “koeʻuhí ke nau mamata.” Ko ha fakaafe fakamātoato ia mei he ʻEikí ke toe tokanga ange ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau mamata ki he halá pea haʻu kia Kalaisí.

ʻĪmisi
ʻEletā L. Tom Perry

ʻI he taimi ne u taʻu 10 aí, ne lāngilangiʻia homau fāmilí ʻi hono talitali ʻo ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá lolotonga ia haʻane ngāue ʻi hoku kolo tupuʻangá.

ʻI he ʻosi ʻa e ʻahó, naʻe nofo hifo homau fāmilí mo e fāmili Peulí ʻi homau loto falé ke maʻu e foʻi pai ʻāpele ifo ʻa ʻeku faʻeé lolotonga iá naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Peuli ʻa e ngaahi talanoa kau ki he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ku mālieʻia ai.

Naʻe fuoloa ia mo e ui mai ʻeku faʻeé ke u ʻalu ange ki peito peá ne fai mai ha foʻi fehuʻi faingofua: “Poni, ne ke fafanga e fanga moá?”

Ne tō hifo hoku lotó; he ne teʻeki ai ke u fai ia. Koeʻuhí ko ʻeku taʻe fie mavahe mei he ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ne u fokotuʻu ange ke toki kai pē ʻa e fanga moá he pongipongí.

Naʻe tali fakapapauʻi mai ʻe heʻeku faʻeé “ʻikai.” Taimi siʻi pē, mo e hū ange ʻa ʻEletā Peuli ki peito ʻo ʻeke ange ʻaki hono leʻo matolú mo e loto-fiefiá, “Ne u fanongo mai nai ki ha taha ʻoku fie maʻu ke ne fafanga ʻa e fanga moá? ʻAi muʻa ke u kau atu ai mo hoku fohá?”

ʻUoi, he toki meʻa fakafiefia moʻoni ia he taimí ni ke fafanga ʻa e fanga moá! Ne u lele ke ʻomai ʻemau kasa lahi lanu engeengá. ʻI heʻeku fuʻu fiefiá, ne u muʻomuʻa ki tuʻa, ʻo punopuna pē he kiʻi hala ki he lotoʻā moá. Ne tākalo holo pē kasá ʻi hoku nimá ʻi heʻemau kolosi atu he kiʻi ngoue koané ʻo fakalaka atu he ngoue uité.

ʻI heʻemau aʻu ki he kiʻi luo fakatafeʻanga vai ʻoku kolosi he kiʻi halá, ne u puna fakalaka ai he ne u ʻiloʻi lelei ia ʻo hangē ko ia ne u fai ʻi he ngaahi pō kimuʻá. Naʻe ʻikai ke u tokangaʻi e feinga ʻa ʻEletā Peuli ke haʻu ʻi he kiʻi hala fakapoʻuli mo taʻeʻiloá. Ne ʻikai ke u huluʻi fakalelei e kasá ke tokoni ke ne lava ʻo sio lelei ki he luó. Makatuʻunga ʻi he ʻikai ke tuʻu maʻu e kasá ke ne lava ʻo sió, ne ngoto hono vaʻé ʻi he vaí peá ne ʻoiauē leʻo lahi. ʻI heʻeku ilifiá, ne u tafoki ʻo sio ki hoku kaungāmeʻa foʻoú ʻokú ne hiki hono vaʻe vivikú mei he luó ʻo tupetupeʻi ʻa e vaí mei hono sū leta mamafá.

Naʻe ngaunu mo pīponu e sū ʻo ʻEletā Peulí ka naʻá ne tokoni mai ke fafanga ʻa e fanga moá. ʻI he lava iá, naʻá ne fakahā mai ʻi he loto-ʻofa, “Poni, ʻoku ou fie maʻu ke u sio ki he halá. ʻOku ou fie maʻu ʻa e māmá ke ulo ʻi he meʻa ʻoku ou lue aí.”

Ne u fakaulo ʻeku māmá ka naʻe ʻikai ko e founga ia ʻe tokoni ai kia ʻEletā Peulí. ʻI heʻeku ʻiloʻi naʻá ne fie maʻu ʻeku māmá ke tataki lelei e halá, ne u huluʻi fakahangatonu ʻa e kasá ki muʻa ʻi he meʻa naʻá ne manga aí, pea naʻe pau ʻema foki ki ʻapí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuó u fakalaulaulotoa ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻa e tefitoʻi moʻoni ne u ako meia ʻEletā Peulí. Ko e fakaafe ʻa e ʻEikí ke tuku ke ulo pehē ʻetau māmá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke tākalo tavale pē ha huelo ʻo e māmá pea mo ʻai ke maama lahi ange ʻa e māmaní. ʻOku ʻuhinga ia ke fokotuʻu maʻu ʻetau māmá ke lava e niʻihi kehé ʻo mamata ki he hala kia Kalaisí. Ko hono tānaki ia ʻo ʻIsileli ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí—ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau sio ki muʻa ki he sitepu hokó ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá.2

Naʻe fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí, “Vakai ko au ko e māmá; kuó u fokotuʻu ha sīpinga kiate kimoutolu.”3 Tau vakai angé ki ha taha ʻo ʻEne ngaahi sīpingá.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he fefine Samēlia ʻi he vaitupú ʻa Sīsū Kalaisi pea naʻe taku ʻe he tokolahi ko ha ʻauhē ʻa e fefiné ʻi hono sosaietí. Naʻe feʻiloaki ʻa Sīsū mo ia peá Ne kamataʻi ha fepōtalanoaʻaki. Naʻá Ne folofola kiate ia ʻo kau ki he vaí. Peá Ne takiakiʻi leva ia ki ha maama lahi ange ʻi Heʻene pehē ko Ia ʻa e “vai moʻuí.”4

Naʻe ʻafioʻi ʻe Kalaisi ʻi he manavaʻofa ʻa ʻene ngaahi fiemaʻú. Naʻá Ne fefolofolai mo e fefiné ʻi he tuʻunga ne mahino ki he fefiné pea naʻe kamata ʻaki ʻena talanoa fekauʻaki mo ha meʻa angamaheni. Kapau naʻá Ne taʻofi ʻena fetalanoaʻakí ʻi he foʻi taimi pē ko iá, naʻe mei hoko pē ia ko ha fetaulaki lelei. Ka naʻe ʻikai mei iku ia ki he ʻalu [ʻa e fefiné] ki he koló ke fanongonongo, “Haʻu, ʻo mamata … : ko e Kalaisí ʻeni pe ʻikai?”5 ʻI heʻena fepōtalanoaʻakí, naʻe māmālie hono ʻilo [ʻe he fefiné] ʻa Sīsū Kalaisí, pea neongo hono kuohilí, ka naʻá ne hoko ko e sīpinga ʻo e māmá, ʻoku ulo ʻi he halá ke lava ʻa e niʻihi kehé ʻo mamata.6

Tau vakai angé he taimí ni ki ha kakai ʻe toko ua naʻá na muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki hono fakaulo ha māmá. Kimuí ni mai ne tangutu hoku kaungāmeʻa ko Kēviní ʻo ofi ki ha pule pisinisi ʻi ha maʻu meʻatokoni efiafi. Naʻá ne lotomoʻua pe ko e hā ha meʻa te ne talanoa ki ai ʻi he houa ʻe uá. ʻI he muimui ʻa Kēvini ki ha ueʻi fakalaumālié, naʻá ne kole ange, “Talanoa mai muʻa kau ki hoʻo fāmilí. ʻOku nau omi nai mei fē?”

Naʻe siʻisiʻi ha ʻilo ʻa e tangatá kau ki hono tukufakaholó, ko ia naʻe toʻo hake ʻe Kēvini ʻene telefoní, ʻo pehē ange, “ʻOku ʻi ai e polokalama ʻokú ne fakafehokotaki e kakaí ki honau ngaahi fāmilí. Ta vakai angé pe ko e hā ha meʻa te ta maʻu.”

Hili hano aleaʻi ʻi ha taimi lōloa, naʻe fehuʻi ange ʻe he kaungāmeʻa foʻou ʻo Kēviní, “Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e fāmilí ki homou siasí?”

Ne tali mahinongofua ange ʻe Kēvini, “ʻOku mau tui ʻoku hoko atu e moʻuí hili ʻetau maté. Kapau te mau ʻilo ʻemau ngaahi kuí pea ʻave honau hingoá ki ha feituʻu toputapu ʻoku ui ko e temipalé, te mau lava ʻo fakahoko ha ngaahi ouau mali ʻa ia te ne tauhi homau ngaahi fāmilí ke fakataha ʻo taʻengata ʻo aʻu ki he hili ʻa e maté.”7

Naʻe kamata ʻa Kēvini mei he meʻa naʻá ne faitatau ai mo hono kaungāmeʻa foʻoú. Naʻá ne ʻilo leva ha founga ke fakamoʻoni ai ki he maama mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e talanoa hono uá ʻoku fekauʻaki ia mo ʻEla, ko ha tokotaha vaʻinga pasiketipolo fakakolisi. Naʻe kamata ʻene tā sīpingá ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú lolotonga ʻene ʻi he akó. Naʻá ne fili ke fakaava hono uiuiʻí ʻi muʻa ʻi heʻene timí. Naʻe ʻikai ke nau ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pea naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e fakaʻamu ʻa ʻEla ke ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne toutou lotua ke ʻilo ha founga ke fakamatalaʻi ai hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú ʻi ha founga ʻe lava ke ongoʻi ai ʻe heʻene timí ʻa e Laumālié. Ko ʻene talí?

Naʻe pehē ʻe ʻEla, “Ne u ʻai ha PowerPoint, koeʻuhí ko e meʻa ia ʻoku ou taukei aí.” Naʻá ne talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ngāue ʻi ha taha ʻo e ngaahi misiona ʻe 400 tupú pea mo e malava ke ako ha lea fakafonuá. Naʻá ne fakamamafaʻi ange ʻa e kau faifekau ʻe lauiafe kuo nau ʻosi ngāué. Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe ʻEla ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí mo e fakamoʻoni nounou ko ʻení: “Ko e pasiketipoló ko e taha ia e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí. Ne u hiki mei he tafaʻaki fonua ʻe tahá mei hoku fāmilí ke vaʻinga maʻá e faiako ko ʻení pea mo e timi ko ʻení. Ko e meʻa pē ʻe ua ʻoku mahuʻinga ange kiate au ʻi he pasiketipoló ko ʻeku tuí mo hoku fāmilí.”8

Sai, telia naʻa mou fakakaukau, “Ko e ngaahi fuʻu maama mālohi ʻeni ka ko au ia ko ha kiʻi foʻi maama vaivai,” manatu naʻe fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí, “Ko au ʻa e maama ke mou hiki haké.”9 ʻOkú Ne fakamanatu mai te Ne ʻomi ʻa e māmá kapau te tau fakahinohino ʻa e niʻihi kehé kiate Ia.

ʻOku tau maʻu ʻa e maama feʻunga ke vahevahe he taimí ni. Te tau lava ʻo huluhulu ʻa e sitepu hono hokó ke tokoniʻi ha taha ke ne ʻunu ke ofi ange kia Sīsū Kalaisi, pea toki hokohoko atu ai.

Fehuʻi pē kiate koe, “Ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻa e maama ʻokú ke maʻú ke ʻilo ʻa e hala ʻoku nau fie maʻú ka ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo mamata?”

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke fakaulo ʻetau māmá? Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí, “ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kei ʻi he māmaní … ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”10 Te tau lava ʻo tokoni. Te tau lava ʻo fakaulo ʻetau ngaahi māmá ke lava e niʻihi kehé ʻo mamata. Te tau lava ʻo fai ha fakaafe.11 Te tau lava ʻo tokoniʻi ha niʻihi ʻoku nau ngaʻunu ki muʻa ʻaki ha sitepu ʻe taha ki he Fakamoʻuí, tatau ai pē pe ʻoku fēfē hono fakatuaiʻí. Te tau lava ʻo tānaki ʻa ʻIsileli.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe fakaivia ʻe he ʻEikí ʻa e fanga kiʻi ngāue iiki kotoa pē. ʻE ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻilo ʻa e meʻa ke lea ʻaki mo fakahokó. Mahalo naʻa fie maʻu ʻe he faʻahinga feinga peheé ke tau tupeʻi atu ʻa e fakafiefiemālié, ka te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fakaulo ʻetau māmá.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he maama ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku hokohoko atu ke tataki ʻa e Siasí ni ʻi he fakahaá.

ʻĪmisi
Ko hono pukepuke ʻe he Fakamoʻuí ha maama

ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kitautolu ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea tau tokanga ʻi he manavaʻofa kiate kinautolu ʻoku tau feohí. Fekumi pea lotua ha ngaahi faingamālie ke fakaulo atu ai hoʻomou māmá ke lava ʻe he niʻihi kehé ʻo mamata ki he hala kia Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻongoʻonga ʻEne talaʻofá: “Ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí.”12 ʻOku ou fakamoʻoni ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko Ia ʻa e halá, moʻoní, moʻuí, māmá, mo e ʻofa ʻa e māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.