Konifelenisi Lahi
Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa fakahisitōlia mo e kau fakamoʻoni makehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e mana moʻoni ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Lolotonga ha fakataha ʻe taha mo e kau taulaʻeiki ʻo e Siasí, naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Toʻo ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fakahaá, pea ʻe ʻi fē ʻa ʻetau tui fakalotú? ʻE halaʻatā ha meʻa ke tau maʻu.”1 ʻE hoku kāinga ʻofeina, hili ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ko e mana ʻo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e makamaile mahuʻinga hono ua ia ʻo e tupulaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kuo Fakafoki Maí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú pea mo e feilaulau taʻefilifilimānako mo e fakalelei fakalangi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea mo ʻEne ngāue mahuʻinga taha ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí hili ʻa ʻEne Toetuʻú.2 ʻOkú ne fakamoʻoniʻi foki ʻe hoko ʻa e toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻo taha ʻi Heʻene ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea ʻoku ʻikai kapusi kinautolu ʻo taʻengata.3

ʻI heʻetau ako ki hono ʻomi ʻo e tohi folofola toputapu ko ʻení ʻi he kuonga ní, ʻoku tau ʻilo ai ko ha mana ʻa e ngaahi meʻa kotoa ne hokó—mei hono maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei ha ʻāngelo māʻoniʻoni ki hono liliu ia ʻi he “foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá,”4 ko hono fakatolongá, pea mo hono pulusi ʻi he tākiekina ʻa e ʻEikí.

Ne fuoloa pē e kamata hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei he nima ʻo e ʻāngelo ko Molonaí. Naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻi he kuonga muʻá ʻo kau ki hono ʻomi ʻo e tohi toputapú ni ʻi hotau kuongá.5 Naʻe fakamatala ʻa ʻĪsaia ki ha tohi kuo fakamaʻu, pea ko e taimi ʻe ʻomi aí ʻe fakakikihi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE ʻomi ʻe he tūkunga ko ʻení ʻa e tuʻunga ʻe malava ai e ʻOtuá ʻo fakahoko ʻa ʻEne “ngāue fakaofo mo lahi,” ʻo ngaohi “e poto ʻo ʻenau kau tangata potó [ke] ʻauha ia, pea ko e ʻilo ʻo ʻenau kau tangata fakamākukangá [ke] fūfū ia” kae lolotonga iá ʻe “ʻāsili ʻa e fiefia ʻa e angavaivaí ʻi [he ʻEikí], pea ko e masiva ʻi he kakaí te nau fiefia ʻi he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí.”6 Ne lea ʻa ʻIsikeli fekauʻaki mo hono fakatahaʻi ʻo e vaʻakau ʻo Siutá (Tohi Tapú) pea mo e vaʻakau ʻo ʻIfalemí (Tohi ʻa Molomoná) ʻo taha. ʻOku fakatou fakahaaʻi mai ʻe ʻIsikeli (ʻi he Fuakava Motuʻá) mo Līhai (ʻi he Tohi ʻa Molomoná) ʻe “fakatahaʻi” kinaua ke veuveuki e ngaahi tokāteline halá, fokotuʻu ʻa e melinó, pea ʻomi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fuakavá.7

ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 21 Sepitema 1823, hili ia ha taʻu ʻe tolu mo e konga ʻo e aʻusia ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, ne ʻaʻahi tuʻo tolu kiate ia e ʻāngelo ko Molonaí, ko e palōfita fakamuimuitaha ia ʻa e kau Nīfaí ʻi ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá, ko ha ola ʻo ʻene lotu fakamaatoató. Lolotonga ʻena ngaahi fepōtalanoaʻaki ne pō kakató, naʻe talaange ʻe Molonai kia Siosefa ʻoku ʻi ai ha ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá ke ne fakahoko—ko hono liliu mo pulusi ki he māmaní ʻa e ngaahi lea fakalaumālie ʻa e kau palōfita fakakuongamuʻa ʻo e konitinēniti ʻAmeliká.8 ʻI he ʻaho hono hokó, ne ʻalu ʻa Siosefa ki he feituʻu ne ʻikai mamaʻo mei hono ʻapí, ʻa ia ne tanu ai ʻe Molonai e ʻū lauʻi peletí ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí ʻi ha ngaahi senituli kimuʻa. Ne toe mamata ai ʻa Siosefa kia Molonai, ʻa ia naʻá ne fakahinohinoʻi ai ia ke teuteu ke maʻu e ʻū lauʻi peletí ʻi he kahaʻú.

ʻI he taʻu ʻe fā ka hokó, ne maʻu ʻe Siosefa ʻi he ʻaho 22 ʻo Sepitema ʻo e taʻu kotoa ha toe ngaahi fakahinohino meia Molonai fekauʻaki mo e ʻilo ki he founga ʻoku totonu ke puleʻi ʻaki ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe kau foki ʻi he teuteu ʻa Siosefá ha ngaahi ʻaʻahi mei he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahoko ai e ngaahi meʻa fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia ʻe hoko ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení.9

Ko e konga ʻo e teuteu ko iá ʻa ʻene mali ko ia mo ʻEma Heili ʻi he 1827. Naʻá ne fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi e moʻui mo e ngāue ʻa e Palōfitá. Ko hono moʻoní, ne ʻalu fakataha ʻa ʻEma ʻi Sepitema ʻo e 1827 mo Siosefa ki he moʻunga naʻe fufū ai e ʻū lauʻi peletí, pea talitali ai kae ʻoua kuo ʻoange ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻa e lekōtí ki he nima ʻo Siosefá. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ha palōmesi ʻe fakatolonga e ʻū lauʻi peletí ʻo kapau te ne fai hono tūkuingatá ke tauhi kinautolu ke malu kae ʻoua kuo fakafoki ia ki he nima ʻo Molonaí.10

Siʻoku ngaahi kaungā fononga ʻi he ongoongoleleí, ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa kuo ʻilo mei he kuonga muʻá he kuongá ni, ne hoko ia lolotonga ha keli ʻo ha ngaahi meʻa fakakuongamuʻa pea aʻu pē ki hano ʻiloʻi fakatuʻupakē lolotonga ha ngāue langa. Ka naʻe tataki ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻū lauʻi peletí ʻe ha ʻāngelo. Ko ha mana ʻa e ola ko ia ʻo e meʻa ne hokó.

Ko ha mana foki ʻa e founga naʻe liliu ʻaki e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ikai “liliu” ʻa e lekooti fakakuongamuʻá ni ʻi he founga angamaheni ne liliu ʻaki ʻe he kau potó ʻa e ngaahi fakamatala fakakuongamuʻá ʻaki haʻanau ako ha lea fakakuongamuʻa. ʻOku totonu ke tau vakai ki he foungá ʻo hangē ko ha “fakahā” ʻa ia naʻe tokoniʻi ʻe ha ngaahi meʻangāue fakamatelie ne ʻomi ʻe he ʻEikí kae ʻikai ko ha “liliu” ʻe ha taha ʻoku ʻi ai haʻane ʻilo ki he ngaahi lea fakafonuá. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻe fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ʻene “liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei ha tohi fakakuonga muʻa [hieroglyphics], naʻe ʻikai toe ʻilo ʻe māmani, pea naʻá [ne] tuʻu toko taha ai ʻi he meʻa fakaʻofoʻofá ni, ko ha talavou taʻepoto, ke fepaki mo e poto fakamāmaní, pea mo e taʻeʻilo lahi ʻo e kakai ʻo e senituli hongofulu mā valú, ʻaki ha fakahā foʻou.”11 ʻOku toe mahino foki ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono liliu e ʻū lauʻi peletí—pe ko ha fakahā nai— ʻi he fakakaukau atu ki he mana ʻo e taimi nounou hono liliu ʻe Siosefa Sāmitá.12

Naʻe fakamoʻoni e kau tangata tohi ʻa Siosefá ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ne hā lolotonga e ngāue ki hono liliu e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe pehē ʻe ʻŌliva Kautele: “Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻe ʻikai ngalo ʻi ha taimi—ke nofo ʻo fanongo ki ha leʻo ʻoku fakaleaʻi ʻe he fakahinohinoʻa e langí, naʻe fakaake ai ʻa e fakamālō lahi fau ʻi he fatafatá ni! Naʻá ku fai atu ai pē ʻo taʻetuku ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ke tohi ʻa e meʻa mei hono ngutú, ʻi heʻene liliu … [ʻa e] Tohi ʻa Molomoná.”13

ʻOku fakahā ʻe he ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakahisitōliá, naʻe talu mei hono maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he 1827, ne lahi ha ngaahi feinga ke kaihaʻasi kinautolu meiate ia. Naʻá ne hiki ʻo pehē “[ne] fai ʻa e ngaahi feinga mālohi ʻaupito ke faʻao [ʻa e ʻū lauʻi peletí] meiate [ia]” pea ko e “filioʻi kotoa pē naʻe lava ke fakakaukauʻí ke fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá.”14 Naʻe faifai pea pau ke hiki ʻa Siosefa mo ʻEma mei Manisesitā, Niu ʻIoke, ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke maʻu ha feituʻu malu ke fakahoko ai e ngāue ʻo e liliú, mavahe mei he kau fakatangá mo e niʻihi ne nau loto ke kaihaʻasi e ʻū lauʻi peletí.15 Hangē ko ia ne tohi ʻe ha taha faihisitōlia: “Ko ia ne ngata ai e ʻuluaki konga faingataʻa ʻo hono maluʻi ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peletí. … Ka naʻe kei malu pē ʻa e lekōtí, pea ʻi heʻene faifeinga ke fakatolonga kinautolú, ʻoku ʻikai ha veiveiua ne ako lahi ʻa Siosefa ki he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá mo e tangatá ʻa ia ʻe ʻaonga lahi kiate ia ʻi he kahaʻú.”16

ʻI he lolotonga ko ia hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, ne ʻilo ʻe Siosefa ʻe fili ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí.17 Ko e konga ʻeni ʻo e meʻa ne fokotuʻu totonu ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene pehē, “Koeʻuhi ʻe fakapapau ʻa e lea kotoa pē mei he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu.”18 Ne hoko ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ʻa ia ko e niʻihi ʻo e kau fuofua hoa ngāue ʻo Siosefa ʻi hono fokotuʻu ʻa e ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ko e ongo fuofua fakamoʻoni kinaua ne ui ke fai ha fakamoʻoni makehe ki he Tohi ʻa Molomoná, ki he māmaní. Ne nau fakamoʻoni ne fakahā ange kiate kinautolu ʻe ha ʻāngelo ne haʻu mei he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻa e lekooti fakakuongamuʻá pea naʻa nau mamata ki he ngaahi mataʻitohi ne tā tongitongi ʻi he ʻū lauʻi peletí. Naʻa nau toe fakamoʻoni foki ne nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá mei he langí ʻo folofola naʻe liliu ʻa e lekooti fakakuongamuʻá ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe fekauʻi leva kinautolu ke fakamoʻoniʻi ia ki māmani kotoa.19

Naʻe fakaofo hono ui ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni kehe ʻe toko valu ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá maʻanautolu pē, pea ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ki he māmaní, ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻa nau fakamoʻoniʻi ne nau mamata mo vakavakaiʻi fakaʻauliliki ʻa e ʻū lauʻi peletí pea mo hono ngaahi mataʻitohi kuo tā tongitongí. Ne aʻu pē ki he taimi ʻo e ngaahi fakafilí, fakatangá, mo e ngaahi faingataʻa kehekehé, pea neongo e vaivai e tui honau niʻihi ʻamuiange, ka ne ʻikai teitei fakafisingaʻi ʻe he kau fakamoʻoni ʻe toko hongofulu mā taha ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne filí, ʻa ʻenau fakamoʻoni ne nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí. Ne ʻikai ke kei toko taha pē ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ʻilo ki he ngaahi ʻaʻahi mai ko ia ʻa Molonai pea mo e ʻū lauʻi peleti koulá.

Naʻe tohi ʻe Lusi Meki Sāmita ne aʻu mai ʻa hono fohá ki ʻapi kuo lōmekina ia ʻi he fiefia hili hono fakahaaʻi ʻo e ʻū lauʻi peletí ki he kau fakamoʻoní. Naʻe fakamatala ʻa Siosefa ki heʻene ongomātuʻá ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē kuo huʻi atu ha kavenga mafasia ne mei [fuʻu] mamafa ke u fuesiá; pea ʻoku fiefia ʻa hoku lotó, ʻe ʻikai ke u toe tuenoa toko taha pē ʻi he māmaní.”20

Ne fehangahangai ʻa Siosefa mo ha ngaahi fakafepaki lahi ʻi hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fakaʻosinga hono liliú. Naʻe lava ke ne fakalotoʻi ha tokotaha faipaaki ko ʻEkipeti B. Kalanitini ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, ke toki paaki pē hili hano fakatau atu ʻe Māteni Hālisi ʻene fāmá ke totongi ʻaki e fakamole ki hono pākí, ko e fakahaaʻi ʻene tui lahi mo e feilaulaú. Koeʻuhi ko e kei hokohoko atu e fakafepakí hili hono paaki e Tohi ʻa Molomoná, ne faivelenga ʻa Māteni Hālisi ʻo fakatau atu ha ʻeka ʻe 151 (0.6 km2) ʻo ʻene fāmá ke totongi ʻosi e ngaahi fakamole ki hono pākí. ʻI ha fakahā ne fai kia Siosefa Sāmita, ne fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Māteni Hālisi ke ʻoua ʻe manumanu ki hono kelekelé kae totongi ʻa e fakamole ki hono paaki ʻo e tohi ʻoku ʻi ai ʻa e “moʻoni mo e folofola ʻa e ʻOtuá.”21 ʻI Māʻasi ʻo e 1830 ne pulusi ai ʻa e fuofua tatau ʻe 5,000 ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻi he ʻaho ní kuo laka hake ʻi he tatau ʻe 180 miliona kuo paaki ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe teau tupu.

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa fakahisitōliá mo e kau fakamoʻoni makehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e mana moʻoni ʻa hono ʻomi iá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai makatuʻunga e mālohi ʻo e tohí ni ʻi hono hisitōlia fakaofó ka ʻi hono pōpoaki mālohi mo taʻefakatatauá ʻa ia kuó ne liliu ha moʻui ʻo ha tokolahi—ʻo kau ai au!

Naʻá ku fuofua lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻosi ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha ako kei talavou ʻi he seminelí. Naʻá ku lau ʻo kamata mei hono talateú ʻo hangē ko ia ne fokotuʻu mai ʻe heʻeku kau faiakó. ʻOku kei nofo pē ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e palōmesi ʻi he ngaahi ʻuluaki peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Fakalaulauloto ʻi [homou] lotó … hili iá pea … fehuʻi ki he ʻOtua [ʻi he tui] … ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Ko kinautolu te nau fai ʻeni … te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtuá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”22

ʻI hono manatuʻi e talaʻofa ko iá, fekumi fakamaatoato ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo hono moʻoní ʻi he laumālie ʻo e faʻa lotu, naʻá ku ako fakaʻauliliki ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku fakakakato ʻa ʻeku ngaahi lēsoni semineli kuo vahe fakauiké. ʻOku ou manatuʻi lelei ne fakafonu māmālie hoku lotó mo hoku laumālié ʻe ha ongo māfana, ʻo fakamaama ʻa ʻeku ʻiló, pea fakaʻau ke fakafiefia ange ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻi heʻene malangaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí.23 Ne faifai pea hoko ʻa e ongo ko iá ko e ʻilo ne matuʻaki mahuʻinga kiate au pea hoko ko e fakavaʻe ʻo ʻeku fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ne hokó mo e ngaahi akonaki ʻoku ʻi he tohi toputapú ni.

Naʻe hoko moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto naʻá ne fokotuʻu maʻu ʻeku tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻeku fakamoʻoni ki he tokāteline ʻo ʻEne ongoongoleleí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi aʻusia fakataautaha mahuʻinga ko ʻení mo ha ngaahi aʻusia kehe. Naʻe hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻokú ne fakamoʻoni mai kiate au kau ki he feilaulau fakalelei fakalangi ʻa Kalaisí. Naʻe hoko ia ko ha maluʻi ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí mei he ngaahi feinga ʻa e filí ke fakavaivaiʻi ʻeku tuí pea fakaloloto e taʻetuí ʻi hoku ʻatamaí pea ʻomi kiate au ha loto-toʻa ke fakahaaʻi mālohi ki he māmaní ʻa ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, naʻá ku maʻu ʻeku fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻotu lea ki he lea 24 ko ha mana ki hoku lotó. ʻOku aʻu ki he ʻahó ni, ʻoku kei hokohoko pē e tupulaki ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he hokohoko atu ʻeku fekumí, ʻaki ha loto fakamaatoato, ke mahino kakato ange ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he tohi folofola makehe ko ʻení.

‘Oku ou fakaafeʻi ʻa kimoutolu kotoa ʻoku mou ongona hoku leʻó he ʻaho ní, ke mou hoko ko ha konga ʻo hono ʻomi fakaofo ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo lotua mo ako maʻu pē ʻa hono ngaahi leá, ʻe lava ke ke maʻu ʻa hono talaʻofá mo hono ngaahi tāpuaki mahutafeá ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku ou toe fakamoʻoni atu ki he talaʻofa ʻoku vanavanaiki mai mei hono ʻū lauʻi pēsí: ʻa ia kapau te mou “kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa [e] tui kia Kalaisí, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”25 ʻOku ou fakapapau atu te Ne ʻoatu kiate koe ʻa e talí ʻi ha founga fakataautaha moʻoni, ʻo hangē ko ia kuó Ne fai maʻaku mo ha niʻihi kehe tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻE nāunauʻia mo toputapu hoʻo aʻusiá ʻo hangē ko e ngaahi aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá, pea pehē ki he ʻuluaki kau fakamoʻoní mo kinautolu kotoa kuo nau fekumi ke maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoni mo falalaʻanga ʻo e tohi toputapú ni.

ʻOku ou vahevahe atu ʻeku fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni “ʻoku fakamatalaʻi mai [ʻe he lekooti toputapu ko ʻení] ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, pea fakahā mai mo e palani ʻo e fakamoʻuí, mo fakamatalaʻi ki he tangatá ʻa e meʻa kuo pau ke nau fai, ke maʻu ʻa e melinó ʻi he moʻui ko ʻení mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú.”26 ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻangāue ia ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e tānaki ʻo ʻIsileli ʻi hotau kuongá mo tokoni ki he kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní pea ko e makatuliki ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻOku ou lea ʻaki e ngaahi meʻá ni ʻi he huafa toputapu ʻo hotau Huhuʻi, ko hotau ʻOtua, pea ko hotau ʻEiki, ʻio ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.