Konifelenisi Lahi
Haʻu kia Kalaisi—Moʻui ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Haʻu kia Kalaisi—Moʻui ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Te tau lava ʻo fakahoko e ngaahi meʻa faingataʻá pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakahoko e meʻa tatau, koeʻuhí ʻoku tau ʻilo e tokotaha te tau lava ʻo falala ki aí.

Fakamālō atu ʻEletā Soalesi, ki hoʻo fakamoʻoni fakapalōfita mālohi ko ia ki he Tohi ʻa Molomoná. Ne u maʻu kimuí ni mai ha faingamālie makehe ke u puke ai ha lauʻi peesi ʻo e fuofua lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Pea ʻi he lauʻi peesi ko ʻení, ko e fuofua taimi ia ʻi he kuonga fakakosipelí ni, ne lekooti ai e ngaahi lea loto-toʻa ʻa Nīfaí: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú.”1

ʻĪmisi
Lauʻi peesi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI heʻeku pukepuke ʻa e lauʻi peesi ko ʻení, ʻoku taʻe-hano-tatau ʻeku houngaʻia ʻi he ngāue ʻa e taʻu 23 ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e “foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá.”2 Naʻá ku houngaʻia foki ʻi he ngaahi lea ʻa ha talavou ko Nīfai, ʻa ia naʻe fekau ke ne fakahoko ha ngāue faingataʻa ʻi hono ʻomi ʻo e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpaní.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai kapau te ne hokohoko atu ke tuku taha ʻene tokangá ʻi he ʻEikí, te ne lavameʻa ʻi hono fakahoko ʻa e fekau naʻe fai kiate iá. Naʻá ne tokanga taha ki he Fakamoʻuí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí neongo naʻá ne aʻusia ha ngaahi ʻahiʻahi, ngaahi faingataʻa fakatuʻasino, pea aʻu ki hono lavakiʻi ia ʻe ha niʻihi ʻo hono fāmili tonú.

Naʻe ʻilo ʻe Nīfai ʻa e tokotaha ʻe lava ʻo falala ki aí.3 Hili ha taimi siʻi mei heʻene kalanga “ʻOiauē ko e tangata loto-mamahi ko au! ʻIo, ʻoku mamahi ʻa hoku lotó koeʻuhi ko hoku kakanó,”4 naʻe pehē ʻe Nīfai, “Kuo hoko ʻa hoku ʻOtuá ko hoku poupou; kuó ne tataki au ʻi heʻeku ngaahi mamahi ʻi he feituʻu maomaonganoá; pea kuó ne maluʻi au ʻi he ngaahi vai ʻo e fuʻu moana lolotó.”5

ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, he ʻikai ke tau hao mei he ngaahi polé mo e ngaahi faingataʻá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku faʻa fie maʻu ke tau fakahoko ha ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa, ʻo kapau te tau feinga ke tau fakahoko toko taha ia, ʻe lava ke lōmekina kitautolu pea mahalo ʻe ʻikai malava. ʻI heʻetau tali ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu kiate aú,”6 te Ne ʻomi ʻa e poupou, fakanonga, mo e melino ʻoku fie maʻú, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai kia Nīfai mo Siosefá. Naʻa mo e taimi te tau aʻusia ai e ngaahi meʻa faingataʻa tahá, te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e māfana ʻo ʻEne ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kiate Ia mo tali Hono finangaló. Te tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia ʻoku foaki maʻa ʻEne kau ākonga faivelengá, he ko “Kalaisi ʻa e fiefiá.”7

ʻI he 2014, lolotonga ʻemau ngāue fakafaifekau taimi kakató, naʻe aʻusia ʻe hoku fāmilí ha meʻa taʻeʻamanekina. ʻI heʻene heka ʻi ha papa sikeiti lōloa ʻo ʻalu hifo mei ha moʻunga māʻolunga, ne tō ai homa foha siʻisiʻi tahá ʻo lavea lahi pea aʻu ki hono ʻutó. ʻI he fakaʻau ke toe kovi ange e tūkunga naʻá ne ʻi aí, naʻe ʻomi fakavave ia ʻe he kau ngāue fakafaitoʻó ki he loki tafa fakavavevavé.

Naʻe tūʻulutui homau fāmilí ʻi he faliki ʻo ha loki falemahaki naʻe ʻikai ha taha ai, pea ne mau tangi ki he ʻOtuá. ʻI he lotolotonga ʻo e taimi puputuʻu mo fakamamahi ko ʻení, ne mau ongoʻi ʻa e ʻofa mo e melino ʻa e Tamai Hēvaní.

Naʻe ʻikai ke mau ʻilo e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, pē ʻe toe moʻui nai homa fohá. Naʻe mahino ʻaupito kiate kimautolu ʻoku ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻa ʻene moʻuí, pea ʻi ha fakakaukau taʻengata, ʻe fengāueʻaki ʻa e ngaahi olá ki heʻene leleí mo haʻamautolú. Naʻa mau mateuteu kakato ke tali ha meʻa pē ʻe hoko, ʻo fakafou ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālié.

Naʻe ʻikai ke faingofua! Ne iku e fakatuʻutāmakí ke mau nofo falemahaki ai ʻi ha māhina ʻe ua lolotonga ʻema tokangaʻi ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko 400 tupu. Naʻe aʻusia ʻe homa fohá ha mole ʻo ha konga lahi ʻo ʻene manatú. Naʻe kau ʻi heʻene fakaakeaké ha ngaahi faitoʻo lōloa mo faingataʻa fakatuʻasino, fakaelea, mo ha tokoni ke lava ʻo ngaungaue. Naʻe kei ʻi ai pē e ngaahi faingataʻá, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, ne mau mātā ha mana.

ʻOku mahino lelei kiate kitautolu he ʻikai ke tau maʻu ʻa e ola ʻoku tau fie maʻú ʻi he taimi kotoa ʻoku tau fehangahangai ai mo ha faingataʻa. Ka neongo ia, ʻi he kei tuku taha ʻetau tokangá ʻia Kalaisí, te tau ongoʻi ʻa e melinó mo mātā ʻa e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá, neongo pe ko e hā kinautolu, ʻi he taimi mo e founga pē ʻAʻana.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi he ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi ha founga ʻe iku lelei ai ha tūkunga lolotonga pea mahalo te tau lea, hangē ko Nīfaí, “ʻOku mamahi ʻa hoku lotó koeʻuhi ko hoku kakanó.”8 ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi, ko e ʻamanakiʻanga pē te tau maʻú ʻoku ʻia Sīsū Kalaisi. Ko ha tāpuaki ia ke maʻu e ʻamanaki lelei mo e falala ko ia kiate Iá. Ko Kalaisi pē ʻa e tokotaha te Ne tauhi maʻu pē ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku pau ʻa Hono mālōlōʻangá maʻanautolu kotoa pē ʻoku haʻu kiate Iá.9

ʻOku fakaʻamu lahi hotau kau takí ke ongoʻi ʻe he taha kotoa pē ʻa e melino mo e nonga ʻoku maʻu ʻi he falala mo tokanga taha ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Kuo lea ʻaki ʻe hotau palōfita moʻui ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻa e vīsone ʻa e ʻEikí ki he māmaní pea mo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻo pehē, “ʻOku faingofua mo fakamātoato ʻetau pōpoaki ki he māmaní: ʻoku tau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ke nau haʻu ki honau Fakamoʻuí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní, maʻu ha fiefia ʻoku tuʻuloá pea moʻui taau ke maʻu e moʻui taʻengatá.”10

ʻOku ʻi ai e ngaahi ʻuhinga pau ʻo e fakaafe ko ʻeni ke “haʻu kia Kalaisi” ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní.11 ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, kuo tau fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea hoko ko Hono ngaahi foha mo e ʻofefine kuo fanauʻi fakalaumālie.12 Kuo foaki mai foki kiate kitautolu mo e faingamālie ke ngāue mo e ʻEikí ʻi hono fakaafeʻi mai e niʻihi kehé ke nau haʻu kiate Iá.

ʻI heʻetau ngāue mo Kalaisí, ʻoku totonu ke tuku taha ʻetau tokangá ki he ngaahi ngāue ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe fehangahangai ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa mamaé, mo ha ngaahi pole. ʻE hoko ʻa e ngaahi tākiekina ʻo e māmaní, pea mahalo mo ʻenau ngaahi holí, ke ne fakatupu ʻenau fakafehuʻia ʻa e moʻoní. ʻOku totonu ke tau fakahoko ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá ke tokoni ke nau ongoʻi a e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo ʻetau ʻofá fakatouʻosi. ʻOku ou manatu ki he veesi folofola kuo hoko ko ʻetau himi manakoa, “Ke Mou Feʻofaʻaki” ʻa ia ʻokú ne akoʻi mai, “Ko e meʻa ʻeni ʻe ʻilo ai kimoutolu ko ʻeku kau ākonga, [kapau te mou feʻofaʻaki].”13

ʻI heʻetau ʻofa kiate kinautolu ʻoku nau fakafehuʻia ʻa e moʻoní, ʻe ala feinga ʻa e fili ʻo e fiefia kotoá, ke tau ongoʻi ʻoku tau lavakiʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, kapau te tau hokohoko atu ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí mo akoʻi ʻa hono ngaahi moʻoní.

ʻE makatuʻunga moʻoni ʻa e malava ko ia ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu pe foki kia Kalaisí, ʻi heʻetau tā sīpinga ʻo fakafou ʻi heʻetau tukupā fakataautahá ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Kapau ko ʻetau holi moʻoní ke fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, kuo pau ke tau nofo maʻu ʻia Kalaisi ʻaki ʻetau tali ʻa Hono Siasí pea mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí.

ʻI heʻetau foki mai ki he talanoa ʻo Nīfaí, ʻoku tau ʻilo naʻe tupu ʻa e loto ʻa Nīfai ke falala ki he ʻEikí mei he falala ʻene ongomātuʻá ki he ʻEikí mo ʻena sīpinga ʻo e tauhi fuakavá. ʻOku fakatātaaʻi lelei mai ʻeni ʻi he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Hili hono maʻu ʻe Līhai ʻa e fua melie mo fakafiefia ʻo e fuʻu ʻakaú, naʻe “siosio holo [hono] matá, ke [ne] lava ʻapē ʻo sio ki [hono] fāmilí.”14 Naʻá ne vakai atu kia Selaia, Samu, mo Nīfai ʻoku nau tuʻu “ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi pe te nau ʻalu ki fē.”15 Pea toki pehē ʻe Līhai, “naʻá ku taʻalo atu kiate kinautolu; peá u lea atu foki kiate kinautolu ʻi ha leʻo-lahi ke nau haʻu kiate au, ʻo kai ʻi he fuá.”16 Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange, naʻe ʻikai ke mavahe ʻa Līhai mei he ʻakau ʻo e moʻuí. Naʻe nofo hono laumālié mo e ʻEikí pea naʻá ne fakaafeʻi hono fāmilí ke nau haʻu ki he feituʻu naʻá ne ʻi aí ke nau kai ʻi he fuá.

ʻE fakataueleʻi ʻe he filí ha niʻihi ke nau siʻaki ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí ʻaki ʻenau fakamavahevaheʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí mei Hono Siasí. Te ne ʻai ke tau tui te tau lava ʻo tuʻu maʻu ʻiate kitautolu pē ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo fakafou ʻi he tuʻunga fakalaumālie pē ʻatautolu, ʻo ʻikai kau ai Hono Siasí.

ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ke lava ʻo tokoni ke nofo maʻu ʻa e fānau fuakava ʻa Kalaisí ʻi Hono hala ʻo e fuakavá.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “Vakai, ko ʻeku tokāteliné ʻeni—ʻilonga ia ʻoku fakatomala mo haʻu kiate aú, ko hoku siasí ia.”17

ʻOku fakamālohia kitautolu ʻi he Siasi ʻo Kalaisí, ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi aʻusia ko ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoní. ʻOku tau fanongo ki Hono leʻó ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfita, tangata kikite, mo e kau tangata ma‘u fakahaá. Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku ʻomi ʻe Hono Siasí ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga kotoa pē ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻe lava ke toki ʻiloʻi pē ʻi he taimi ʻoku tau kau atu ai ki he ngaahi ouau toputapú.

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi ʻo Kalaisi ʻi he māmaní, naʻe fakafoki mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní maʻá e lelei ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni, ko e taimi ʻoku tau haʻu ai kia Kalaisi pea moʻui fakatatau mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻe toe lahi ange hono faitāpuekina kitautolu ʻaki ʻa ʻEne ʻofá, ʻEne fiefiá, mo ʻEne melinó. Hangē ko Nīfaí, te tau lava ʻo fakahoko e ngaahi meʻa faingataʻá mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakahoko e meʻa tatau, koeʻuhí ʻoku tau ʻilo e tokotaha te tau lava ʻo falala ki aí.18 Ko Kalaisi ʻa ʻetau māmá, ʻetau moʻuí, pea mo hotau fakamoʻuí.19 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.