Konifelenisi Lahi
ʻOkú Ne muʻomuʻa ʻIate Kitautolu
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


ʻOkú Ne muʻomuʻa ʻIate Kitautolu

ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa e Fakafoki Mai ʻo Hono ongoongoleleí mo Hono Siasí. ʻOkú Ne ʻafioʻi kānokato ʻa e kahaʻú. ʻOkú Ne fakaafeʻi koe ke ke ngāue.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he konifelenisi lahi ko ʻeni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoʻniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau fakakaukau ki he founga kuo tāpuekina ai kitautolu mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻe he Fakafoki Mai ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení, naʻá ne palōmesi ai he ʻikai ngata pē ʻi he makehe ʻetau aʻusiá ka ʻe toe fakangalongataʻa foki.

ʻOku fakangalongataʻa ʻeku aʻusiá pea ʻoku ou tui pau pē ʻoku pehē mo kimoutolu. Ko ʻene fakangalongataʻá ʻoku makatuʻunga pē ia ʻiate kitautolu takitaha. ʻOku mahuʻinga kiate aú, he kuo liliu au ʻe he aʻusia ʻi he teuteu ki he konifelenisí ni, ʻi ha founga ʻoku ou loto ke tolonga. Tuku ke u fakamatalaʻi atu.

Ne taki au ʻi heʻeku teuteú ki ha lekooti ʻo ha meʻa ne hoko ʻi he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ne u ʻosi lau tuʻo lahi kau ki he meʻa ko ia ne hokó, ka ne hangē maʻu pē ia kiate au ha lipooti ʻo ha fakataha mahuʻinga ne kau ai ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka naʻá ku fakatokangaʻi he taimi ko ʻení ʻi he fakamatalá ʻa e founga hono tataki ʻe he kitautolu ʻEikí ko ʻEne kau ākonga, ʻi Hono Siasí. Naʻá ku fakatokangaʻi hono ʻuhinga ke tataki kitautolu kakai matelié ʻe he Fakamoʻui ʻo māmaní, ʻa e Tupuʻangá—ʻokú Ne tokaimaʻananga ki he meʻa kotoa, ʻo e kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú. ʻOkú Ne akoʻi fakaʻāuliliki mo tataki kitautolu, ʻo ʻikai teitei fakamālohiʻí.

Ko e fakataha ʻoku ou fakamatalaʻí ko ha momeniti mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko ha fakataha Sāpate ʻeni naʻe fakahoko ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ʻi he Temipale Ketilaní ʻi ʻOhaiō, hili ha ʻaho ʻe fitu mei hono fakatapuí. Naʻe fakamatalaʻi mahinongofua ʻe Siosefa Sāmita e momeniti maʻongoʻonga ko ʻení i he hisitōlia ʻo māmaní. Ko e konga lahi ʻo ʻene fakamatalá ʻoku lekooti ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 110:

“ʻI he efiafí, naʻá ku tokoni ki he Kau Palesiteni kehé ʻi hono tufotufaki ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ki he Siasí, peá u maʻu ia mei he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻe ʻonautolu ʻa e faingamālie ke fai ʻa e ngāue ʻi he tēpile toputapú ʻi he ʻaho ko ʻení. Hili ʻeku fai ʻa e ngāué ni maʻa hoku kāingá, naʻá ku ʻalu leva ki he tuʻunga malangá, pea ʻi he hili hono tukutuku hifo ʻo e ngaahi puipuí, naʻá ku punou hifo fakataha mo ʻŌliva Kautele, ʻi he lotu mamalu mo fakalongolongo. Hili ʻema tutuʻu hake mei he lotú, naʻe fakaava mai kiate kimaua fakatouʻosi ʻa e meʻa-hā-mai [ko ʻení].”1

“Naʻe matoʻo ʻa e veilí mei homa ʻatamaí, pea naʻe fakaava ʻa e mata ʻo ʻema ʻiló.

“Naʻá ma mamata ki he ʻEikí ʻoku tuʻu ʻi he funga ʻo e tuʻunga malangá, ʻi muʻa ʻiate kimaua; pea naʻe ʻi lalo ʻi hono vaʻé ʻa e faliki ʻo e koula haohaoa, ʻoku tatau hono lanú mo e maka ko e ʻāmipá.

“Naʻe tatau ʻa hono ongo fofongá mo e ulo ʻo e afi; naʻe hinehina ʻa e louʻulu ʻo hono ʻulú ʻo hangē ko e sinou maʻa; naʻe ulo ʻa hono fofongá ʻo mahulu ange ʻi he ngingila ʻo e laʻaá; pea naʻe tatau ʻa hono leʻó mo e tafe mālohi ʻo e ngaahi vai lahi, ʻio ʻa e leʻo ʻo Sihová, ʻoku folofola:

“Ko au ko e ʻuluakí mo e kimuí; ko au ia ʻa ia ʻoku moʻuí, ko au ia ʻa ia naʻe fakapōngí; ko au homo taukapo ki he Tamaí.

“Vakai, kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻomo ngaahi angahalá kiate kimoua; ʻokú mo maʻa ʻi hoku ʻaó; ko ia, hiki hake homo ʻulú pea fiefia.

“Tuku ke nēkeneka ʻa e loto ʻo homo kāingá, pea tuku ke fiefia mo e loto ʻo hoku kakai kotoa pē, ʻa ia kuo nau langa ʻaki honau tūkuingatá ʻa e falé ni ki hoku hingoá.

“He vakai, kuó u tali ʻa e falé ni, pea ʻe ʻi heni ʻa hoku hingoá; pea te u fakahā au ʻe au ki hoku kakaí ʻi he ʻaloʻofa ʻi he falé ni.

“ʻIo, te u hā mai ki heʻeku kau tamaioʻeikí, ʻo lea kiate kinautolu ʻaki hoku leʻo pē ʻoʻokú, ʻo kapau ʻe tauhi ʻe hoku kakaí ʻa ʻeku ngaahi fekaú, ʻo ʻikai te nau ʻuliʻi ʻa e fale toputapú ni.

“ʻIo, ʻe fiefia lahi ʻa e loto ʻo e lau afe mo e lau mano koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻa ia ʻe lilingi atú, pea mo e fakakoloaʻi lahi ʻa ia kuo tāpuakiʻi ʻaki ʻa ʻeku kau tamaioʻeikí ʻi he fale ní.

“Pea ʻe mafola atu ʻa e ongoongo ʻo e falé ni ki he ngaahi fonua mulí; pea ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e tāpuaki ʻa ia ʻe lilingi atu ki he ʻulu ʻo hoku kakaí. ʻE pehē. ʻĒmeni.

“Hili ʻene ʻosi ʻa e meʻa-hā-mai ní, naʻe toe fakaava mai kiate kimaua ʻa e ngaahi langí; pea naʻe hā mai ʻa Mōsese ʻi homa ʻaó, ʻo foaki mai kiate kimaua ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki mai ʻo ʻIsilelí mei he potu ʻe fā ʻo e māmaní, pea mo hono tataki mai ʻo e faʻahinga ʻe hongofulú mei he fonua ʻo e tokelaú.

“Hili ʻení, naʻe hā mai ʻa ʻIlaiase, ʻo tuku mai ʻa e kuonga ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé, ʻo pehē ʻe tāpuekina ʻiate kimaua mo homa hakó ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ki mui ʻiate kimauá.

“Hili ʻene ʻosi ʻa e meʻa-hā-mai ní, naʻe ʻasi fakafokifā mai kiate kimaua ha toe meʻa-hā-mai lahi mo nāunauʻia; he naʻe tuʻu ʻi homa ʻaó ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá, ʻa ia naʻe ʻave ki he langí taʻe te ne aʻusia ʻa e maté, ʻo ne pehē:

“Vakai, kuo hokosia kakato ʻa e taimi, ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo Malakaí—ʻo fakamoʻoniʻi ʻe fekauʻi mai ia [ko ʻIlaisiā], ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí—

“Ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e fānaú ki he ngaahi tamaí, telia naʻa teʻia ʻa e māmaní kotoa pē ʻaki ha fakamalaʻia—

“Ko ia, ʻoku tuku ki homo nimá ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga ko ʻení; pea te mo lava ʻo ʻiloʻi ʻi he meʻá ni ʻoku ofi ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí, ʻio ʻi he ngaahi matapaá.”2

Ka, kuo ʻosi tuʻo lahi ʻeku lau e fakamatala ko iá. Kuo ʻosi fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au naʻe moʻoni ʻa e fakamatalá ni. Ka ʻi heʻeku ako mo teuteu ki he konifelenisí ni, naʻe fakaʻau ʻo mahino lahi ange kiate au e mālohi ʻo e ʻEikí ke tataki fakaʻāuliliki ʻa ʻEne kau ākongá ʻi Heʻene ngāué.

Toe ʻa e taʻu ʻe fitu pea foaki ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí kia Siosefa ʻi he Temipale Ketilaní, “kuo ʻilo ʻe Siosefa mei he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko hono taumuʻá ke ʻfakahā ki he toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí … ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí, ke ʻoua naʻa kapusi atu ʻa kinautolu ʻo taʻengata.’ Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻi he 1831, ʻe kamata hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi Ketilani, ʻPea ʻe ʻalu atu mei ai [Ketilani], ʻa kinautolu kotoa pē te u loto ki aí ki he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē … he ʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli, pea te u tataki ʻa kinautolu.’”3

Neongo naʻe fie maʻu e ngāue fakafaifekaú ke tānaki ʻa ʻIsileli, ka naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻEne kau takí ke akoʻi e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ne nau hoko ko ha niʻihi ʻo ʻetau kau fuofua faifekaú, “Manatuʻi, ʻe ʻikai ke mou ō ki he ngaahi puleʻanga kehé, kae ʻoua kuo maʻu homou fakakoloaʻi mei langí.”4

ʻOku hangē naʻe mahuʻinga e Temipale Ketilaní ʻi he palani fakaʻāuliliki ʻa e ʻEikí ʻi ha ʻuhinga ʻe ua: ʻUluakí, naʻe tatali ʻa Mōsese kae ʻoua kuo ʻosi e temipalé, kae toki fakafoki e ngaahi kī ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí. Pea ko e uá, naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita “naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke langa ha temipale [ʻa e Temipale Ketilaní] ke ne lava ai ʻo fakahā ʻa e ngaahi kī ʻo e mafaí pea lava ʻo fakakoloaʻi [mei langi] ai e kau ʻaposetoló mo teuteu ke ʻauhani ʻene ngoue vainé, ko hono fai fakaʻosí.”5 Neongo ko e ʻenitaumeni fakatemipalé hangē ko ia ʻoku tau ʻilo he ʻaho ní naʻe ʻikai fakahoko ia ʻi he Temipale Ketilaní, ko hono fakahoko ʻo e kikité, ka naʻe kamata ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau teuteu ʻo e temipalé, fakataha mo e taumalingi mai ha ngaahi meʻa ne hāsino fakalaumālie ʻo ne fakateunga ʻa kinautolu ne ui ke ngāue fakafaifekaú ʻaki ha “mālohi mei ʻolunga”6 ʻo tupu ai ha fakatahaʻi tokolahi ʻo fou he ngāue fakafaifekaú.

Hili hono foaki e ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí kia Siosefá, naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí e Palōfitá ke ne fekauʻi atu e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke ngāue fakafaifekau. Naʻe fakaʻau ʻo mahino kiate au, ʻi heʻeku akó, naʻe ʻosi teuteu fakaʻāuliliki ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke ō ai e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ngāue fakafaifekau ki muli, ʻa ia naʻe ʻosi mateuteu ai ʻa e kakaí ke tui mo poupouʻi kinautolú. ʻE aʻu ki ha taimi, ʻe fakafou ʻiate kinautolu hano ʻomai ha lau afe ki he Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí.

Fakatatau mo ‘etau lekōtí, ʻoku fakafuofua ki he vahaʻa ʻo e toko 7,500 mo e 8,000 naʻe papitaiso lolotonga e vahaʻataimi ngāue fakafaifekau ʻe ua ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ki he ʻOtu Motu Pilitāniá. Naʻe fakatoka heni ʻa e fakavaʻe ki he ngāue fakafaifekaú ʻi ʻIulope. ʻI he fakaʻosinga ʻo e senituli 19, kuo fakatahataha hifo ha toko 90,000 nai ki ʻAmelika pea ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ko ʻenau omi mei he ʻOtu Motu Pilitāniá mo Sikenitinēviá.7 Ne ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo e kau faifekau faivelenga ko ia ne ngāué ke aʻusia ha ututaʻu ʻoku pau naʻe hangē he ʻikai ke nau malavá. Ka naʻe ʻai ʻe he ʻEikí, mo ʻEne tomuʻa ʻafioʻí mo ʻEne mateuteú, ke lava.

ʻOku mou manatuʻi e lea mahinongofua mo meimei fakapunake mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 110:

“Vakai, kuo hokosia kakato ʻa e taimi, ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo Malakaí—ʻo fakamoʻoniʻi ʻe fekauʻi mai ia [ko ʻIlaisiā], ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí—

“Ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e fānaú ki he ngaahi tamaí, telia naʻa teʻia ʻa e māmaní kotoa pē ʻaki ha fakamalaʻia—

“Ko ia, ʻoku tuku ki homo nimá ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga ko ʻení; pea te mo lava ʻo ʻiloʻi ʻi he meʻá ni ʻoku ofi ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí, ʻio ʻi he ngaahi matapaá.”8

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí ki he kahaʻú mo e founga te Ne taki ai kitautolu ke tokoni kiate Ia ʻi hono fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Lolotonga ʻeku kau ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe tuku mai ke u tokangaʻi e kulupu palani mo fakatupulaki naʻe faʻu ai e meʻa ne tau ui ko e FamilySearch. ʻOku ou tokanga ke u pehē pē naʻá ku “tokangaʻi” hono faʻú, kae ʻoua te u pehē naʻá ku “puleʻi” iá. Ne tukuange ʻe ha kakai poto tokolahi ʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí ka nau omi ke langa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí.

Kuo fokotuʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha taumuʻa ke holoki hono fakahoko tuʻo lahi e ngaahi ouaú. Ko ʻenau hohaʻa lahi tahá ko e ʻikai malava ke tau ʻiloʻi pe kuo ʻosi fakahoko e ngaahi ouau ʻa ha taha. Naʻe taʻu lahi—pea ne hangē ne fuʻu fuoloá—hono ʻeke mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí kiate au, “ʻE ʻosi afē hoʻo ngāue ki aí?”

Naʻe kakato ʻa e ngāué, ʻi he lotu, ngāue faivelenga, mo e feilaulau fakafoʻituitui ʻa ha kakai ivi lahi. Naʻe fakahoko fakaʻāuliliki ia. Ko e ʻuluaki ngāué ko e ʻai e FamilySearch ke faingofua kiate kinautolu naʻe ʻikai poto he ngāue he komipiutá. Ne hoko ai ha ngaahi liliu lahi ange, pea ʻoku ou ʻilo te nau kei hokohoko mai pē, he ko e taimi pē ʻoku mau fakaleleiʻi ai ha palopalema ne ueʻi fakalaumālie, ʻoku mau fakaava ai e matapā ki ha fakahā lahi ange ʻoku mahuʻinga tatau ka ʻoku teʻeki ʻilo. Naʻa mo e ʻahó ni, kuo aʻu e FamilySearch ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ki ha konga ʻo ʻEne Fakafoki Mai e Ongoongoleleí—kae ʻikai ko e taʻofi pē hono fai tuʻo ua ʻo e ngaahi ouaú.

ʻOku tuku ʻe he ʻEikí ke tau fakaleleiʻi, ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kakaí ʻoku nau maheni mo ʻofa ki heʻenau ngaahi kuí mo fakahoko honau ngaahi ouau fakatemipalé. ʻI he taimi ní, ʻi hono ʻafioʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻe hokó, ʻoku hoko leva e toʻu kei talavoú ko ha kau faifakahinohino fakakomipiuta ki heʻenau mātuʻá mo e kāingalotu ʻo e uōtí. Kuo maʻu ʻe he taha kotoa e fiefia lahi ʻi he ngāué ni.

ʻOku liliu ʻe he laumālie ʻo ʻIlaisiaá ʻa e loto ʻo e toʻu īkí mo e toulekeleká, fānaú mo e mātuʻá, makapuná mo e ngaahi kuí. ʻE vavé ni hano fakataimi-tēpileʻi fiefia ʻe he ngaahi temipalé ha ngaahi faingamālie papitaiso mo ha ngaahi ouau toputapu kehe. ʻOku fakautuutu e loto-holi ke tokoni ki heʻetau ngaahi kuí pea mo e taha ʻa e mātuʻá mo e fānaú.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻene hokó kotoa. Naʻá Ne palani ki ai, fakaʻāuliliki, tatau mo ia kuó Ne fai ki he ngaahi liliu kehe ʻi Hono Siasí. Kuó Ne fokotuʻu mo teuteu ha kakai faivelenga ʻoku nau fili ke fakahoko lelei ha ngaahi meʻa faingataʻa. Kuó Ne faʻa kātaki ʻi he ʻofa ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau ako “ʻi he otu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ki he akonaki; ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena.”9 ʻOku tuʻu maʻu ʻi he taimi mo e hokohoko ʻo ʻEne ngaahi taumuʻá, ka ʻokú Ne fakapapauʻi ʻoku ʻomi maʻu pē ʻe he feilaulaú ha tāpuaki naʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi kimuʻa.

Te u fakaʻosi ʻaki hano fakahaaʻi ʻeku fakafetaʻi ki he ʻEikí—ʻa Ia naʻá Ne ueʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ke ne fakaafeʻi au ke u fai ha feilaulau ke teuteu ki he konifelenisí ni. Kuo ʻomi ʻe he houa mo e lotu kotoa pē lolotonga ʻo ʻeku teuteú ha tāpuaki.

ʻOku ou fakaafeʻi e taha kotoa ʻoku fakafanongo ki he pōpoakí ni pe lau ʻa e ngaahi leá ni ke nau maʻu ha tui ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa e Fakafoki Mai ʻo ʻEne Ongoongoleleí mo Hono Siasí. ʻOkú Ne muʻomuʻa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi kānokato ʻa e kahaʻú. ʻOkú Ne fakaafeʻi koe ke ke ngāue. ʻOkú Ne fakakau koe ki ai. Kuó Ne ʻosi tokateu ha palani ki hoʻo ngāué. Pea naʻa mo e taimi ʻokú ke feilaulau aí, te ke ongoʻi fiefia ʻi hoʻo tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau tuʻu mateuteu ki Heʻene hāʻele maí.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Hono Siasí ‘eni. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofeina koe. ʻOkú Ne tataki koe. Kuó Ne tofa ʻa e halá maʻau. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.