Konifelenisi Lahi
Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Fakauluí
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Fakauluí

ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tokoni fakalaumālie, palani ngāue, mo fakafehokotaki kitautolu ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Hili hono toe vakaiʻi ʻa e lipooti mei ha sivi fakatuʻasino ne toki fakahoko, naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe fie maʻu ke fai ha ngaahi liliu ʻi heʻeku tōʻonga moʻuí. Naʻe ʻomi ʻe heʻeku toketaá ha palani kai moʻui lelei mo fakamālohisino ke tokoni kiate au, ʻa ia kapau te u fili ke muimui ki ai, te ne liliu au ke u hoko ko ha tokotaha moʻui lelei ange.

Kapau te tau takitaha fakahoko ha sivi fakalaumālie, ko e hā te tau ʻilo fekauʻaki mo kitautolú? Ko e hā ha ngaahi liliu ʻe ʻomi ʻe heʻetau toketā fakalaumālié ke tau fakahokó? Koeʻuhí ke tau aʻusia e tuʻunga ʻoku tau loto ke tau aʻusiá, ʻoku mahuʻinga ke tau ʻiloʻi e meʻa ke tau faí pea fakahoko e meʻa ʻoku tau ʻiló.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Toketā Mataotaó.1 ʻOkú Ne nonoʻo hotau ngaahi laveá, pea toʻo kiate Ia ʻa hotau ngaahi vaivaí, pea fakamoʻui ʻa hotau loto mafesifesí.2 Tuʻunga ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ʻe lava ke hoko hotau vaivaiʻangá ko e mālohinga.3 ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau muimui ʻiate Ia4 ʻaki ʻetau ako kiate Ia, fakafanongo ki Heʻene ngaahi folofolá, mo ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo Hono Laumālié.5 Kuó Ne talaʻofa ke tokoniʻi kitautolu6 ʻi he ngāue ko ʻeni ʻo e fakaului ʻi he moʻuí kotoá, ʻa ia ʻokú ne liliu kitautolu mo ʻomi ʻa e fiefia taʻengatá.7

Kuo ʻomi ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko ha meʻangāue mālohi ke tokoni ki he fakauluí. ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tokoni fakalaumālie, palani ngāue, mo fakafehokotaki kitautolu ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo tohi maʻatautolu,8 ʻoku ʻi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá9 ʻoku hā mahino mai mo talamai ʻa hotau tuʻunga totonú, taumuʻá, mo e ikuʻangá.10 ʻOku fakamoʻoni fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi11 ʻo akoʻi mai ʻa e founga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea hoko ʻo hangē ko Iá.

ʻĪmisi
Misa Soa Polo

Naʻe taʻu 58 ʻa Misa Soa Polo ʻi he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai ia ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻI he taimi naʻá ma fetaulaki aí, naʻá ne hoko ko ha palesiteni fakakolo ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka ne u ʻiloʻi naʻe teʻeki ke ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí naʻe ʻikai maʻu ia ʻi heʻene lea faka-Pemá. ʻI heʻeku ʻeke ange pe naʻá ne ʻilo fēfē ʻoku moʻoni ʻa e tohí neongo ʻoku teʻeki ke ne lau iá, naʻá ne talamai naʻá ne ako fakaʻaho ʻa e tohi fakatātā ʻo e Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene sio ki he ngaahi fakatātaá, ʻo ngāue ʻaki ha tikisinale ke liliu ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Pilitāniá mo hiki fakalelei e ngaahi fakamatala ʻo e meʻa kuó ne akó. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Ko e taimi kotoa pē naʻá ku ako aí, naʻá ku lotua e meʻa naʻá ku akó, pea ne u ongoʻi nonga mo fiefia, pea naʻe maama ʻeku fakakaukaú, pea vaivai hoku lotó. Naʻá ku ongoʻi ʻoku fakamoʻoni mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate au ʻoku moʻoni. ʻOku ou ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.”

Hangē ko Misa Soa Poló, ʻe lava ke ako ʻe he toko taha takitaha ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakatatau ki hotau ngaahi tūkungá. ʻI heʻetau holi ke tui mo fakalaulauloto ʻi hotau lotó ʻa e ngaahi akonakí, te tau lava ke kole ki he ʻOtuá ʻi he tui pe ʻoku moʻoni ʻa hono ngaahi akonakí.12 Kapau ʻoku tau fakamaatoato ʻi heʻetau holi ke ʻilo mo e loto moʻoni ke faí, te Ne tali mai ʻi hotau lotó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te tau lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.13 ʻI heʻetau maʻu ʻa e fakamoʻoni faka-ʻOtua ki he Tohi ʻa Molomoná, te tau lava ʻo ʻilo ʻi he mālohi tatau pē ko Sīsū Kalaisí ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko ʻEne palōfita ʻa Siosefa Sāmita pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa Hono Siasi ne fakafoki maí.14

ʻI he kamata ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi heʻeku kei talavoú, ne u heka ʻi ha vakapuna ʻo folau atu ki ʻAositelēlia. ʻI heʻeku ongoʻi taʻelata, hohaʻa, mo taʻefeʻunga kae tukupā ke ngāué, naʻá ku fie maʻu vivili ha toe fakamoʻoni pau ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻá ku tui ki aí. Naʻá ku lotua mo lau fakamaatoato ʻa ʻeku folofolá, ka ʻi he hoko atu ʻa e folaú, naʻe fakalalahi ʻeku loto-veiveiuá pea kamata ke hōloa hoku tuʻunga fakatuʻasinó. Hili ʻeku faifeinga ʻi ha ngaahi houa, naʻe lue mai ha sētuata vakapuna ʻo tuʻu he tafaʻaki hoku seá. Naʻá ne toʻo ʻa e Tohi ʻa Molomona naʻá ku laú mei hoku nimá. Naʻá ne sio ki he takafí peá ne pehē, “Ko ha tohi lelei ʻaupito ia!” peá ne fakafoki mai ʻa e tohí kiate au peá ne lue leva. Naʻe ʻikai ke u toe sio kiate ia.

Lolotonga e vanavanaiki ʻene ngaahi leá ʻi hoku telingá, naʻá ku fanongo mo ongoʻi moʻoni ʻi hoku lotó “ʻOku ou ʻi heni, pea ʻoku ou ʻafioʻi e feituʻu ʻokú ke ʻi aí. Fai ho lelei tahá, he te u tokangaʻi hono toé.” ʻI he vakapuna ko iá ʻi ʻolunga ʻi he ʻŌseni Pasifikí, naʻá ku maʻu ai ha fakamoʻoni fakataautaha mei heʻeku ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo e ngaahi ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻafioʻi au ʻe he Fakamoʻuí pea ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “Ko e fakamoʻoní ko hano ʻiloʻi fakalaumālie ia ʻo e moʻoní naʻe maʻu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e uho ʻo e uluí ʻa e tauhi moʻoni maʻu pē ki he ongoongoleleí.”15 ʻOku fie maʻu ke “fai ʻe [kimoutolu] ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó.”16 ʻOku akoʻi mahino taha mai ʻa e palani ngāue ʻa e ʻEikí maʻatautolú—ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí—ʻi he Tohi ʻa Molomoná.17 ʻOku kau ai ʻa e:

  • ʻUluakí, fakaʻaongaʻi e tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e falala kiate Ia, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo ʻiloʻi te Ne tokoniʻi kitautolú.18

  • Uá, fakatomala fakaʻaho mei hoʻo ngaahi tōnounoú pea aʻusia ʻa e fiefia mo e melino ʻi he taimi ʻokú Ne fakamolemoleʻi ai kitautolú.19 ʻOku fie maʻu ʻe he Fakatomalá ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé20 pea tokoniʻi kitautolu ke tau laka ki muʻa. Kuo talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻo lahi tatau mo ʻetau faʻa fakatomalá.21

  • Tolú, fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau hangē ko e papitaisó. Te tau lava ai ʻo nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻa ia ʻokú ne tataki kitautolu kiate Iá.22

  • Faá, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he meʻafoaki ko ʻení ke tau maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e tokotaha ʻokú Ne fakamāʻoniʻoniʻi, fakanonga, mo tataki kitautolú.23

  • Pea nimá, kātaki ki he ngataʻangá ʻaki ʻa e vilitaki atu ki muʻa ʻi he tui mālohi lolotonga e keinanga fakaʻaho ʻi he folofola ʻa Kalaisí.24 ʻI heʻetau keinanga mei he Tohi ʻa Molomoná mo pikitai ki hono ngaahi akonakí, te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea maʻu ha fakahinohino mo e maluʻi ʻi heʻetau moʻuí kotoa.25

ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, te tau ikunaʻi ʻa e fakahehema ko ia ke fai ʻa e meʻa tatau ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e liliú mo e ilifia ko ia ʻokú ne taʻofi e ngāué. Te tau maʻu ʻa e fakahā fakataautahá, he “ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí,”26 pea “ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”27

Naʻe fefaʻuhi ʻa Misa Huangi Hunikongi mo e inu kava mālohí, mama tapaká, mo e tōtuʻa ʻo e pele paʻangá, ʻi ha taʻu ʻe 20. ʻI hono fakafeʻiloaki ʻa Misa Huangi kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻá ne holi ke liliu koeʻuhi ko hono fāmili kei talavoú. Ko ʻene pole lahi tahá ʻa e mama tapaká. Kuó ne feinga tuʻo lahi ke siʻaki, ʻi he tōtuʻa e hokohoko ʻo ʻene mama tapaká, ka naʻe ʻikai ola lelei. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe tuʻu maʻu ʻi heʻene fakakaukaú ʻa e ngaahi lea ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná: “ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni.”28 Neongo naʻe ʻikai ola lelei ʻa e ngaahi feinga ki muʻá, ka naʻá ne ongoʻi mahalo te ne lava ʻo liliu kapau ʻe ʻi ai ha tokoni mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Naʻá ne fakatahatahaʻi fakataha mo e kau faifekau taimi kakató ʻa ʻenau tuí pea nau faʻu ha palani ngāue ki ha founga faingofua, fakataha mo ha lotu lahi moʻoni mo e ako ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ngāue ʻa Misa Huangi ʻi he loto-fakamaatoato mo e loto-moʻoni, ʻaki ʻa e loto-fakapapau moʻoni peá ne ʻilo ai, ʻi he taimi ʻokú ne tokanga lahi ange ai ki he ngaahi tōʻonga moʻui foʻou naʻá ne fakaʻamu ke fakatupulakí, hangē ko hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe siʻi ai ʻene tokanga ki he ngaahi tōʻonga moʻui naʻá ne loto ke siʻakí.

ʻI heʻene fakakaukau ki heʻene aʻusia mei he taʻu ʻe 15 kuo ʻosí, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai te u manatuʻi ʻa e taimi totonu naʻá ku siʻaki ai ʻa e mama tapaká, ka ʻi heʻeku feinga mālohi he ʻaho kotoa ke fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku ʻilo naʻe fie maʻu ke u fai kae lava ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie ‘o e ʻEikí ki heʻeku moʻuí pea toutou fakahoko iá, naʻe ʻikai ke u toe tokanga ki he tapaká pea pehē ai pē talu mei ai.” ʻI hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kuo liliu ai ʻa e moʻui ʻa Misa Huangí, pea kuó ne hoko ko ha husepāniti mo ha tamai lelei ange.

ʻĪmisi
Huangi Hunikongi mo e fāmilí

Kuo palōmesi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa peé, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakaʻutumauku fakaʻaho he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá, kau ai e haʻahaʻa fakalilifu ʻo e ponokalafí mo e ngaahi maʻunimā ʻokú ne fakakonahi ʻetau fakakaukaú.”29

ʻE ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea te tau toe ofi ange ai kiate Ia kapau te tau ako ia.30 ʻI heʻetau ʻahiʻahiʻi ʻa ʻene ngaahi leá,te tau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní.31 ʻI heʻetau moʻui maʻu pē ʻo fakatatau mo hono ngaahi akonakí, “he ʻikai ke tau toe maʻu ha holi ke fai ha kovi.”32 ʻE liliu ʻa hotau lotó, fōtungá, mo e natulá ke tau hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí.33 ʻOku ou vahevahe ʻeku fakamoʻoni mālohi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui, Huhuʻi, mo e Kaumeʻa. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.