Konifelenisi Lahi
Haʻu ʻo Kau Mai
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Haʻu ʻo Kau Mai

ʻOku mau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ke tau kau fakataha mo kitautolu ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení.

Siʻoku kāinga mo e kaungāmeʻa ʻofeina,ʻoku fakataha he uike kotoa ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he māmaní ke moihū ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá, ko e ʻOtua mo e Tuʻi ʻo e ʻunivēsí, pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí—ko e tokotaha pē ne moʻui ʻo ʻikai Haʻane angahala, ko e Lami taʻe hano mele ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he lahi taha te tau ala lavá ko e fakamanatu ki Heʻene feilaulaú mo ʻiloʻi ko Ia e uho ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku tau ʻofa kiate Ia mo fakaʻapaʻapaʻi Ia. Koeʻuhi ko ʻEne ʻofa hulu mo taʻefakangatangatá, naʻe mamahi mo pekia ʻa Sīsū Kalaisi maʻatautolu. Naʻá Ne toʻo e ngaahi matapā ʻo e maté, veuki e ngaahi fakangatangata ʻokú ne fakamavahevaheʻi e ngaahi kaungāmeʻá mo e niʻihi ʻofeiná,1 pea ʻomi e ʻamanaki leleí ki he liʻekiná, fakamoʻui e mahakí, pea fakatauʻatāinaʻi e pōpulá.2

ʻOku tau fakatāpui hotau lotó, ʻetau moʻuí, mo ʻetau līʻoa fakaʻahó kiate Ia. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, “ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, [mo] mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi … ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”3

Ako e Moʻui Faka-Ākongá

Neongo ia, ko e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ope atu ia ʻi he talanoa mo hono malanga ʻaki pē ʻo Sīsū Kalaisí. Ne toe fakafoki mai ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí ke tokoniʻi kitautolu ʻi he hala ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá. ʻOku fokotuʻutuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ʻomi ha ngaahi faingamālie ki hono ako e ngaahi tefito ʻo e tuʻunga fakaākongá. ʻI heʻetau ngāue ʻi he Siasí, ʻoku tau ako ai ke ʻiloʻi pea ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fakatupulaki ai ha holi ke alanima atu ʻi he manavaʻofa mo e angaʻofa ki he niʻihi kehé.

Ko ha ngāue ia ʻoku fai he toenga ʻo e moʻuí pea ʻoku fie maʻu ke fai hano ako.

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau sipoti lavameʻá ha ngaahi houa lahi ki hono ako e ngaahi tefitoʻi meʻa ʻo e ngaahi sipotí. ʻOku tau malava ʻi heʻetau hoko ko e kau nēsí, kau ngāue netiueka, kau ʻenisinia fakaniukilia, pea hangē pē ko au ʻi heʻeku manako ke feʻauhi ʻi hono ngaohi e meʻatokoní ʻi he peito ʻo Helietá ʻi he taimi ʻoku tau akoako ki hono fakahoko iá.

Ne u faʻa akoʻi ha kau pailate ʻaki ha meʻa fakahinohino puna vakapuna—ko ha mīsini makehe ʻoku tatau tofu pē mo e aʻusia puna vakapuná—ʻi heʻeku hoko ko ha kapiteni vakapuná. ʻOku ʻikai ke ngata pē he tokoni ʻa e mīsini ko ʻeni ke ako ʻe he kau pailaté e ngaahi meʻa tefito ki he puná; ka ʻokú ne toe fakaʻatā kinautolu ke ako mo fakafeangai ki ha ngaahi meʻa fakatuʻupakē ʻe hoko ʻi haʻanau puna ʻi ha vakapuna moʻoni.

Ko e meʻa tatau pē ʻoku fakahoko ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻi he kau moʻoni atu ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo hono ngaahi faingamālie kehekehé ke tau mateuteu lelei ange ki he ngaahi tūkunga feliliuaki ʻo e moʻuí neongo pe ko e hā e lahi honau faingataʻá. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku kole mai ke tau lau fakamātoato e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻomi Heʻene kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo e lolotongá. ʻOku tau ako ʻo ʻiloʻi e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he lotu fakamātoato mo fakatōkilalo ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tau tali e ngaahi fatongia ke ngāue, faiako, palani, tauhi, mo pulé. ʻOku hanga ʻe he ngaahi faingamālie ko ʻení ʻo ʻai ketau tupulaki fakalaumālie, fakaeʻatamai, mo fakaeʻulungaanga.

ʻOku nau tokoni ke tau mateuteu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu te ne tāpuekina kitautolu ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí.

Haʻu ʻo Kau mo Kimautolu!

ʻOku mau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ke tau kau fakataha ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení. Haʻu ʻo mamata! Naʻa mo e taimi faingataʻa ko ʻeni ʻo e COVID-19, fetuʻutaki mo kimautolu he ʻinitanetí. Fetuʻutaki mo ʻemau kau faifekaú ʻi he ʻinitanetí. Fekumi ke ke ʻilo kanokato ki he Siasí ni! ʻI he taimi ʻe ʻosi ai e taimi faingataʻá ni, tau fetaulaki ʻi homau ngaahi ʻapí mo homau ngaahi faiʻanga lotú!

ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou omi ʻo tokoni! Haʻu ke tau ngāue, ʻo ngāue fakaetauhi ki he fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo molomolomuivaʻe ʻi he Fakamoʻuí, ke ngaohi e māmani ko ʻení ko ha feituʻu lelei ange.

Haʻu ʻo kau mai! Te ke toe fakamālohia ange kimautolu. Te ke hoko ʻo lelei, ʻofa mo toe fiefia ange. ʻE mālohi mo tupulaki lahi ange hoʻo tuí—ʻo malava lahi ange ke ne matuʻuaki e ngaahi mamahi mo e faingataʻa fakatuʻupakē ʻo e moʻuí.

Pea te tau kamatá fēfē? ʻOku lahi pē e ngaahi founga ʻe malava aí.

ʻOku mau fakaafeʻi atu ke mou lau e Tohi ʻa Molomoná. Kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te ke lava ke lau ia ʻi he ChurchofJesusChrist.org4 pe download e app ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi pea ko ha takaua ia ki he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. ʻOku mau ʻofa mo ako mei he kotoa ʻo e ngaahi folofola māʻoniʻoni ko ʻení.

ʻOku mau fakaafeʻi atu ke mou fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he ComeuntoChrist.org ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku akoʻi mo tui ki ai e kāingalotu ʻo e Siasí.

Fakaafeʻi e kau faifekaú ke mou fetuʻutaki ʻi he ʻinitanetí pe ʻi homou ʻapí pē ʻa ia ʻe malava ai e meʻá ni—he ʻoku nau maʻu ha pōpoaki ʻo e fakamoʻuí mo e ʻamanaki leleí. Ko e kau faifekaú ni ko hotau ngaahi foha mo e ʻofefine pelepelengesi ia ʻoku nau ngāue ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe he māmaní ʻi he taimi mo e fakamole pē ʻa kinautolu.

ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, te ke ʻilo ai ha fāmili ko ha kakai ʻoku tatau pē mo koe. Te ke ʻilo ai ha kakai ʻoku nau fie maʻu hoʻo tokoní mo loto ke tokoniʻi koe ke ke feinga ke ke aʻusia e lelei taha te ke malavá—ʻa e tokotaha ne faʻu ʻe he ʻOtuá ke ke aʻusiá.

ʻOku Fakaaʻu mai e ʻOfa ʻa e Fakamoʻuí ki he Tokotaha Kotoa pē.

Mahalo te ke fakaukau, “Kuo lahi ʻeku ngaahi fehalākí. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe te u toe ongoʻi ʻoku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. He ʻikai tokanga mai e ʻOtuá ia ki ha taha hangē ko aú.”

Ko Sīsū ko e Kalaisí, neongo ko e ʻTuʻi [Ia] ʻo e ngaahi tuʻí,”5 ko e Mīsaiá, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí6 ka ʻokú Ne tokanga moʻoni ki he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke Ne tokanga ki he tuʻunga ʻo ha taha—masiva pe tuʻumālie, pe ʻikai ke haohaoa pe lavameʻa ha taha. Lolotonga e ʻi he māmaní ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne ngāue fakaetauhi ki he taha kotoa pē: ki he fiefiá mo lavameʻá, ki he loto haʻisiá mo e liʻekiná, mo kinautolu ne ʻikai ha ʻamanaki leleí. Taimi ʻe niʻihi ne ʻikai lavameʻa, fakaʻofoʻofa pe tuʻumālie e kakai naʻá Ne faʻa ngāue mo tauhi ki aí. Taimi ʻe niʻihi ne mātuʻaki siʻisiʻi e meʻa ne maʻu ʻe he kakai naʻá Ne tokoniʻí ki ha totongi ka ko e houngaʻiá pē, ko ha loto-fakatōkilalo mo ha loto holi ke maʻu ʻa e tuí.

Kapau ne fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻEne moʻui fakamatelié ke ngāue fakaetauhi ki he “siʻi ʻo kinautolú ni,”7 ʻikai nai te Ne kei ʻofa pē kiate kinautolu he ʻahó ni? ʻIkai nai ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻi Hono Siasí maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Naʻa mo kinautolu ʻoku ʻikai ke ongoʻi feʻungá, fakangaloki, pe liʻekiná?

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha tuʻunga pau ia ʻo e haohaoá ʻe fie maʻu ke ke aʻusia ka ke toki feʻunga ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke leʻolahi pe lea fakahouhouʻeiki pe tonu fakakalama hoʻo lotú kae toki ongo ki he langí.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke filifilimānako e ʻOtuá8—ʻoku ʻikai ke tokanga mai e ʻOtuá ia ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai e māmaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho lotó, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe ʻo tatau ai pē pe ko e hā ho tuʻungá, mahuʻinga fakapaʻangá, pe ko ho manakoá.

ʻI hono tekaki hotau lotó ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ʻunu ʻo ofi kiate Iá, te tau ongoʻi leva ʻEne ofi mai kiate kitautolú.9

Ko ʻEne fānau ʻofeina kitautolu.

Naʻa mo kinautolu ʻoku nau fakafisingaʻi Iá.

Kae pehē ki he niʻihi ʻoku hangē ha kiʻi leka loto fefeka, leangataʻa pea ʻita ki he ʻOtuá mo Hono Siasí ʻo fakapapau te nau mavahe mei he lotú pea he ʻikai pē ke toe foki mai.

Ko e taimi ʻoku hola ai ha kiʻi tamasiʻi mei ʻapí, mahalo he ʻikai ke ne fakatokangaʻi e loto hohaʻa ʻa e mātuʻá. ʻOku nau nofo mo e loto ʻofa ʻo mamata ki he mavahe honau fohá pe ʻofefiné—mo e ʻamanaki ʻe ako ʻene tamá mei he aʻusia fakamamahi ko ʻení pea ʻi ai ha liliu ʻi he moʻuí—ʻo iku ki ha toe foki ki ʻapi.

ʻOku pehē pē mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne tatali mai ke tau foki ange.

ʻOku tatali mai e Fakamoʻuí ki haʻo foki ange, ʻi he loʻimata ʻo e ʻofá mo e manavaʻofa ʻi Hono fofongá. Neongo hoʻo ongoʻi ʻokú ke mamaʻo mei he ʻOtuá, ʻokú Ne ʻafioʻi koe; te Ne manavaʻofa kiate koe mo fakavave atu ke fekita kiate koe.10

Haʻu ʻo kau mai.

ʻOku tuku mai ʻe he ʻOtuá ke tau Ako mei heʻetau Ngaahi Fehalākí

Ko ha kau fononga pilikimi fakamatelie kitautolu ʻoku fekumi lahi ki hono ʻuhinga ʻo e moʻoni taupotú. ʻOku tau faʻa mamata pē ki he hala mei muʻá—ka ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki he ngaahi feituʻu ʻoku iku ki aí. ʻOku ʻikai ke ʻomai heʻetau Tamai Hēvani ʻofá e tali kotoa pē. ʻOkú Ne ʻamanaki mai te tau fakakaukauʻi pē ʻe kitautolu e ngaahi meʻa lahi. ʻOkú Ne ʻamanaki mai te tau tui—neongo kapau ʻoku faingataʻa ke fai ia.

ʻOkú Ne ʻamanaki mai ke tau faivelenga mo fakaʻutumauku—maʻu ha loto lahi—pea laka atu ki muʻa.

Ko e founga ia ʻoku tau ako mo tupulaki aí.

Te ke loto nai ke fakahinohino fakaikiiki atu e meʻa kotoa pē? Te ke loto nai ke tali atu ʻa e ngaahi fehuʻi kotoa pē? Kuo palaniʻi nai hoʻo hala fononga kotoa pē?

ʻOku ou tui ʻe loto-foʻi vave hotau tokolahi tahá ʻi he pule fakaleveleva fakalangi ko ʻení. ʻOku tau ako e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻo e moʻuí ʻo fakafou ʻi he aʻusia tonu. ʻO fakafou ʻi he ako mei heʻetau ngaahi fehalākí. ʻO fakafou ʻi he fakatomalá mo hono ʻiloʻi ʻoku teʻeki ai pē ke hoko e faiangahalá ko ha fiefiaʻanga.11

Ne pekia ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ke ʻoua naʻa hanga heʻetau ngaahi fehalākí ʻo fakahalaiaʻi kitautolu mo taʻofi fakaʻaufuli ʻetau fakalakalaká. Koeʻuhí ko Ia, te tau lava ʻo fakatomala, pea hoko ʻetau ngaahi fehalākí ko ha makatuʻunga ia ʻo ha nāunauʻia lahi ange.

ʻOku ʻikai totonu ke ke ʻaʻeva tokotaha pē ʻi he halá ni. Kuo teʻeki ke tuku kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau hē holo ʻi he fakapoʻulí.”

Ko hono ʻuhinga ʻeni naʻá Ne hā ai ‘i he faʻahitaʻu failau ‘o e 1820, mo Hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí, ki ha talavou ko Siosefa Sāmita.

Kiʻi fakakaukau angé ki aí! Ne hā mai e ʻOtua ʻo e ʻunivēsí ki he tangatá.

Ko e ʻuluaki ʻeni ʻo e ngaahi fefolofolai lahi ne fakahoko ʻe Siosefa mo e ʻOtuá pea mo e kau talafekau fakalangi kehé. ʻOku lekooti ʻi he ngaahi folofola ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha konga lahi ʻo e ngaahi lea ne folofola ʻaki ʻe he kakai fakalangí ni kiate iá. ʻOku faingofua pē hono maʻu kinautolú. ʻE lava ke lau mo ako ʻe ha taha pē e pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻatautolu ʻi hotau kuongá.

ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou ako ia.

Naʻe kei siʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai e ngaahi fakahaá ni. Naʻá ne maʻu honau lahi tahá kimuʻa pea taʻu 30.12 Ne ʻikai ke ne mohu taukei, pea fakakaukau ha kakai ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke ne feʻunga ke hoko ko ha palōfita ʻa e ʻEikí.

Ka naʻe uiuiʻi pē ia ʻe he ʻEikí—ʻo muimui ki ha sīpinga ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi folofola toputapú.

Naʻe ʻikai ke tatali e ʻOtuá ke toki maʻu ha taha haohaoa ki hono fakafoki mai ʻo ʻEne ongoongoleleí.

Kapau naʻá Ne fai pehē, ʻokú Ne kei tatali pē ke fakafoki mai e ongoongoleleí.

Ne hangē tofu pē ʻa Siosefa ko koe mo aú. Neongo ne lahi e ngaahi fehalaaki ʻa Siosefá, ne ngāue ʻaki ia ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

ʻOku faʻa toutou lea ʻaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni e ngaahi faleʻi ko ʻení: “He ko ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne fakafeʻungaʻi ia.”13

Ne lea mālohi e ʻAposetolo ko Paulá ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó ʻo pehē: “He ʻo ka mou mamata ki homou uí, ʻe kāinga: koeʻuhi ʻoku ʻikai ui ha tokolahi ʻo e poto fakakakanó, pe ko e tokolahi ʻi he mālohí, pe ko e tokolahi ʻi he houʻeikí.”14

ʻOku ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa vaivai mo faingofuá ke fakahokoʻaki ʻEne ngāué. ʻOku hoko e foʻi moʻoni ko ʻení ko ha fakamoʻoni ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahoko ʻaki ʻEne ngāué ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo e tangatá.15

Fanongo Kiate Ia, Muimui Kiate Ia.

Ko e taimi ne hā ai e ʻOtuá kia Siosefa Sāmitá, naʻá Ne fakafeʻiloaki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, mo folofola ange, “Fanongo kiate Ia.”16

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa e toenga ʻene moʻuí ke fanongo mo muimui kiate Ia.

Pea hangē ko Siosefá, ʻoku kamata ʻetau tuʻunga fakaākongá ʻi heʻetau loto ke fanongo pea mo muimui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Kapau ʻokú ke loto ke muimui ʻiate Ia, fakamālohia hoʻo tuí pea ʻai kiate koe ʻEne ʻakau mafasiá.

Te ke ʻiloʻi ʻokú ke kau ki Hono Siasí—ko ha feituʻu ʻo e talitali lelei mo fakamāfana pea ke kau ai ki hono paotoloaki e tuʻunga fakaākongá mo e fiefiá.

ʻOku ʻi ai ʻeku fakaʻamu, ʻi hono fakamanatu ko ia e taʻu ʻe uangeau ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ʻi heʻetau fakalaulauloto ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakahisitōlia pē ia. ʻOku ʻi ai hota fatongia mahuʻinga ʻi he talanoa maʻongoʻoga ko ʻeni ʻoku kei hokohoko atú.

Ko e hā leva hota fatongiá?

Ke ako kia Sīsū Kalaisi. Ke ako ʻEne folofolá. Ke fakafanongo kiate Ia pea muimui kiate Ia ʻaki haʻo kau moʻoni mai ki he ngāue maʻongoʻonga ko ʻení. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke haʻu ʻo kau mai.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke haohaoa. ʻOku fie maʻu pē ke ke maʻu ha holi ke fakatupulaki hoʻo tuí pea ʻunu ke ofi ange kiate Ia ʻi he ʻaho takitaha.

Ko hotau fatongiá ke ʻofa mo tauhi ki he ʻOtuá pea ke ʻofa mo tauhi ki he fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻI hoʻo fai iá, ʻe takatakaiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻEne ʻofá, fiefiá, mo e tākiekina pau ʻi he moʻuí ni neongo e tūkunga kovi tahá, pea aʻo ʻo toe ope atu ai.

ʻOku ou fakamoʻoni ki heni, pea tuku ʻeku tāpuakí he loto houngaʻia moʻoni mo e ʻofa kiate kimoutolu takitaha, ʻi he huafa toputapu hotau Fakamoʻuí, ko hotau ʻEikí—ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.