Konifelenisi Lahi
Fakaloloto ʻi Hotau Lotó
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020


Fakaloloto ʻi Hotau Lotó

ʻOku feinga ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu—ʻa kitautolu kotoa—ke fakaloloto ʻEne ongoongoleleí ʻi hotau lotó.

Kāinga, ko ha kuonga fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni ʻoku tau moʻui aí. ʻI heʻetau fakamanatua ʻa e kamataʻanga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku taau foki ke tau fakafiefiaʻi ʻa e hokohoko atu ʻetau mātā tonu ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku ou fiefia fakataha mo kimoutolu ke moʻui ʻi he kuonga ko ʻení. 1 ʻOku hokohoko atu hono ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai Heʻene kau palōfitá, ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻú ke tokoni ke tau mateuteu ke tali Iá. 2

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ko ia ne fie maʻú ko e polokalama foʻou ko ia maʻá e Fānaú mo e Toʻu Tupú. ʻOku maheni hamou tokolahi mo e fakamamafa ʻa e polokalamá ni ʻi hono fokotuʻu e ngaahi taumuʻá, ngaahi fakaʻilonga foʻou ki he kaú, mo e ngaahi konifelenisi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Ka kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā e ngaahi meʻa ko iá ke fakakuihi ʻetau vakaí mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku faʻu ʻaki e polokalamá mo honau taumuʻá: ke tokoni ke fakaloloto e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he loto ʻo ʻetau fānaú mo e toʻu tupú. 3

ʻOku ou tui ʻi heʻetau vakai lelei ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te tau fakatokangaʻi ai ʻoku mahulu hake ʻeni ʻi ha polokalama pē maʻá e kau mēmipa taʻu 8 ki he 18. Te tau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku feinga ai e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolú—ʻa kitautolu kotoa—ke fakaloloto ʻEne ongoongoleleí ʻi hotau lotó. ʻOku ou lotua ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumalie Māʻoniʻoní ke tau ako fakataha.

Ngaahi Vā Fetuʻutakí—“Kau mo Kinautolu” 4

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻuluakí ko e ngaahi vā fetuʻutakí. Koeʻuhí ko ha konga angamaheni ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku faʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí ʻi he hokohoko atu ʻetau fononga kia Kalaisí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau kumi pe fononga toko taha ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku tau fie maʻu ʻa e ʻofa mo e poupou mei he mātuʻá, kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kau taki ʻoku nau fononga foki ʻi he halá.

ʻOku fie maʻu ha taimi lahi ki he ngaahi vā fetuʻutaki ko ʻení. Ko ha taimi ke feohi fakataha ai. Ko ha taimi ke kakata, vaʻinga, ako mo ngāue tokoni fakataha. Ko ha taimi ke fefakahoungaʻiaʻaki ʻi he ngaahi manakó mo e ngaahi faingataʻá. Ko ha taimi ke fevahevaheʻaki tauʻatāina mo faitotonu ʻi heʻetau fāifeinga fakataha ke fakalakalaká. Ko e ngaahi vā fetuʻutakí ni ko e taha ia ʻo e ngaahi taumuʻa tefito ʻo e fakataha ko e ngaahi fāmili, kōlomu, kalasi, mo e kāingalotú. Ko e fakavaʻe kinautolu ʻo e ngāue fakaetauhi leleí. 5

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ha meʻa mahuʻinga ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki ko ʻení ʻi heʻene pehē: “Ko e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ko e pau ko ia ke tau vakai kiate kinautolu ʻi he fofonga … [ʻo e] Tamai Hēvaní. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo maʻu e ʻilo ki he mahuʻinga moʻoni ʻo e laumālié. Ko e toki taimi ia te tau lava ai ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa.” 6

Ko ha meʻafoaki ʻa e vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu kotoa ke tau fekumi ki he meʻafoakí ni. ʻI hono fakaʻā hotau matá ke mamatá, 7 te tau lava foki ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ke nau vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá. 8 Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e mālohi ʻo e meʻá ni ʻi heʻene pehē: “Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko e meʻa ʻoku ako ʻe he [kakai kei talavoú] meiate [koe] ʻo kau ki honau tuʻunga totonú pea mo e meʻa te nau lava moʻoni ʻo aʻusiá. ʻOku ou mahalo he ʻikai ke nau ako ia mei he ngaahi malangá. Te nau maʻu ia mei he ngaahi ongo ki ho tuʻungá, ko hoʻo fakakaukau ko hai kinautolú, mo e tuʻunga ʻokú ke pehē te nau aʻusiá.” 9 Ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo foakí ko e tokoni ke mahino ki he niʻihi kehé honau tuʻunga mo e taumuʻa moʻoní 10 ʻI heʻetau vakai ki he niʻihi kehé pea mo kitautolú ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá ʻoku faaitaha ai hotau lotó “ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofani.” 11

ʻI he fakautuutu e ngaahi mālohi ʻi he māmaní ʻokú ne tākiekina kitautolú, ʻoku tau fie maʻu ʻa e mālohi mei he ngaahi vā fetuʻutaki ʻofá. Ko ia ai ʻi heʻetau palani ʻa e ngaahi ʻekitivitií, ngaahi fakatahá, mo e ngaahi polokalama kehé, tau manatua muʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ni ke langaki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻo e ʻofa ʻoku nau fakatahaʻi kitautolu mo fakaloloto e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó. 12

Fakahaá, Tauʻatāina ke Filí mo e Fakatomalá—”Fakafehokotaki Kinautolu mo Hēvani” 13

Ko e moʻoni ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa e kau fakatahá. ʻOku lahi ha ngaahi kulupu mo e ngaahi kautaha ʻoku nau aʻusia ʻa e uouangatahá ʻi ha ngaahi ngāue kehekehe. Ka neongo iá, ko e uouangataha ʻoku tau fekumi ki aí ko ʻetau hoko ko ia ʻo taha ʻia Kalaisí, ke tau fakafehokotaki mo Iá. 14 ʻOku tau fie maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakafoʻituitui ke fakafehokotaki ʻaki hotau lotó mo hēvani, ʻo hangē ko ia naʻe toki lea ʻaki ʻe ʻEletā ʻEnitasoni kiate kitautolú. 15 ʻOku maʻu ʻa e ngaahi aʻusia ko iá ʻi hono fakahoko ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e folofola mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau ʻatamaí mo e lotó. 16

ʻOku tau maʻu ʻa e fakahā ko ʻení ʻi he ngaahi folofolá, tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná; ʻoku fakafou mai ʻi he ngaahi lea fakalaumālie ʻa e kau palōfita moʻuí mo e kau ākonga faivelenga kehé; pea mo e kihiʻi leʻo siʻí. 17 ʻOku mahulu hake ʻa e ngaahi leá ni ʻi he vaitohi pē ʻi ha lauʻipepa, peau ongo ʻi hotau telingá, fakakaukau ʻi hotau ʻatamaí pe ngaahi ongo ʻi hotau lotó. Ko e mālohi fakalaumālié ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. 18 Ko e moʻoní ia mo e māmá. 19 Ko e founga ia ʻoku tau fanongo ai kiate Iá! ʻOku kamata mo fakatupulekina ʻe he folofolá ʻa ʻetau tui kia Kalaisí mo fakaʻaiʻai ha holi ʻiate kitautolu ke hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí—ʻa ia ko e fakatomala mo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá. 20

ʻI ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe tokoni mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e tefitoʻi fatongia ʻo e fakatomalá ʻi he fononga mohu fakahaá ni. 21 Naʻá ne pehē: “Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke fakatomalá, ʻoku tau fili ke liliu! ʻOku tau fakaʻatā ke liliu kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ki hotau tuʻunga lelei tahá. … ʻOku tau fili ke tatau ange mo Sīsū Kalaisi!” 22 Ko e founga ko ʻeni ʻo e liliú ʻo poupouʻi ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá, ko e founga ia ke tau fakafehokotaki ai mo hēvaní.

ʻOku mahuʻinga ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí ki he fakaafe ko ia ʻa Palesiteni Nalesoni ke fakatomalá. Kuo pau ke tau fili ʻa e fakatomalá maʻatautolu. ʻOku ʻikai lava ke fakamālohiʻi ʻa e ongoongoleleí ki hotau lotó. Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Lenilaní, “Ko e taumuʻa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he tuʻunga fakaemātuʻá, ʻoku ʻikai ko e ʻai ʻEne fānaú ke nau faiʻa ia ʻoku totonú; ka ko e ʻai ʻEne fānaú ke nau filike fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.” 23

ʻI he ngaahi polokalama naʻe fetongi ʻe he Fānaú mo e Toʻu Tupú, naʻe ʻi ai ha ngaahi fiemaʻu kehekehe ʻe 500 tupu ke fakakakato kae toki maʻu ha ngaahi fakalāngilangi kehekehe. 24 ʻI he ʻahó ni, ko e taha pē ʻoku fie maʻú. Ko ha fakaafe ke fili ke hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki hono maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea fakaʻatā ʻa Kalaisi ke ne liliu kitautolu ki hotau tuʻunga lelei tahá.

ʻOku ope atu ia ʻi ha ʻekitivitī ki he fokotuʻu taumuʻá pe tupulaki fakafoʻituituí. Ko e ngaahi taumuʻá ko ha founga ia ʻoku tokoni ke fakafehokotaki kitautolu mo hēvani ʻo fakafou ʻi he fakahaá, tauʻatāina ke filí, mo e fakatomalá—ke haʻu kia Kalaisi pea fakaloloto hono maʻu ʻEne ongoongoleleí ʻi hotau lotó.

Femoʻuekina ai mo e Feilaulau—“Tuku ke Nau Taki” 25

Fakaʻosí, ke fakaloloto e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó, ʻoku fie maʻu ke tau femoʻuekina ai—ke tuku ki ai hotau taimí mo e ngaahi talēnití pea tau feilaulau ki ai. 26 ʻOku tau fie moʻui ʻaonga kotoa pē, pea ʻoku moʻoni ʻeni tautautefito ki he toʻu tangata kei tupu haké. ʻOku nau fie kau ki ha ngāue.

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni: “Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻave ʻa e ongoongoleleí ni ki māmani kātoa. Ko e ngāue ʻeni kuo pau ke ne fakatahatahaʻi kitautolu he kuonga ko ʻení. Ko e ongoongoleleí pē taha te ne fakahaofi ʻa māmani mei he ngaahi meʻa fakamamahi ʻo hono fakaʻauhá. Ko e ongoongoleleí pē te ne fakatahatahaʻi ʻi he melino ʻa e kakai [tangata mo fafine] ʻo e matakali mo e puleʻanga kotoa pē. Ko e ongoongoleleí pē te ne ʻomi ʻa e fiefiá, nēkeneká, pea mo e fakamoʻuí ki he faʻahinga ʻo e tangatá.” 27

Naʻe talaʻofa ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē, “ʻI heʻetau fakamālohia ʻa e toʻu tupú ʻaki hono fakaafeʻi mo fakaʻatā ke nau ngāué, ʻe laka ki muʻa ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi founga fakaofo.” 28 ʻOku lahi e taimi ʻoku ʻikai ke tau fakaafeʻi mo fakaʻatā ai ʻa e toʻu tupú ke nau feilaulau maʻá e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa Kalaisí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “Kapau ʻoku ongoʻi ʻe [hotau] toʻu tupú ʻoku ʻikai ke nau fai ha meʻa [ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá], ʻoku ngalingali ke lōmekina kinautolu ʻe he māmaní.” 29

ʻOku nofotaha e polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻi hono fakamālohia ʻo e toʻu tupú. ʻOku nau fili pē ʻenau ngaahi taumuʻá. ʻOku fakahoko ʻe he kau palesitenisī fakakōlomú mo fakakalasí honau fatongia totonú. ʻOku nofotaha ʻa e fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú, hangē pē ko e fakataha alēlea fakauōtí, ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. 30 Pea ʻoku kamata e fakataha ʻa e ngaahi kōlomú mo e kalasí ʻaki ʻenau fealēleaʻaki ki he founga ke fakahoko ʻaki e ngāue kuo tuku ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. 31

Naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻo pehē: “Kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai … te ke lava ʻo hoko ko ha konga kāfakafa ʻo ha meʻa ʻoku lahi, meʻa fakaofo, meʻa fakaʻeiʻeiki! … ʻOku mou kau ʻi he lelei taha kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ki he māmaní. ʻE malava ke ke toe poto ange mo fakapotopoto ange mo lahi ange ho ivi tākiekina he māmaní ʻi ha toe toʻu tangata ange kimuʻa!” 32 Naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni ki he toʻu tupú ʻi ha meʻa kehe ʻo pehē: “ʻOku ou falala kakato kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻofa kiate kimoutolu pea pehē foki mo e ʻEikí. Ko Hono kakai ʻa kitautolu, ʻoku tau femoʻuekina fakataha ʻi Heʻene ngāue māʻoniʻoní.” 33 Kakai kei talavou, ʻoku mou ongoʻi nai ʻa e falala atu ʻa Palesiteni Nalesoni kiate kimoutolú pea mo homou mahuʻinga ki he ngāué ni?

Ngaahi mātuʻa mo e kau taki kakai lalahi, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vakai ki he toʻu tupú ʻo hangē ko Palesiteni Nalesoní. ʻI he ongoʻi ʻe he toʻu tupú ʻa hoʻomou ʻofá mo e falalá, ʻi hoʻomou poupouʻi mo akoʻi kinautolu ki he founga takí—pea tuku leva kiate kinautolú—te nau fakaʻohovaleʻi kimoutolu ʻaki ʻenau ngaahi fakakaukaú, meʻa ʻoku nau malavá, mo e tukupā ki he ongoongoleleí. 34 Te nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻi he fili ke femoʻuekina mo feilaulau ki he ngāue ʻa Kalaisí. ʻE fakaloloto ange ʻEne ongoongoleleí ʻi honau lotó, pea ʻe laka ki muʻa ʻa e ngāué ʻi ha ngaahi founga fakaofo.

Palōmesí mo e Fakamoʻoní

ʻOku ou palōmesi atu, ʻi heʻetau nofotaha ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení—ngaahi vā fetuʻutakí, fakahaá, tauʻatāina ke filí, fakatomalá, mo e feilaulaú—ʻe fakaloloto ange ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó kotoa. Te tau mātā ʻa e laka ki muʻa ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ki hono taumuʻa fisifisimuʻá, ko e huhuʻi ʻo ʻIsilelí mo hono fokotuʻu ʻo Saioné, 35 ʻi ha feituʻu ʻe pule ai ʻa Kalaisi ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku hokohoko atu ʻa hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke teuteuʻi ʻaki Hono kakaí ki he ʻaho ko iá. Fakatauange te tau vakai ki Hono toʻukupú ʻi he ngāue nāunauʻiá ni ʻi heʻetau fāifeinga kotoa ke “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate iá.” 36 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:12. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “Fakakaukau ki he fiefia mo e vēkeveke hono kotoa ʻo iá: kuo mamata ʻa e kau palōfita kotoa ki hotau kuongá ʻo kamata meia ʻĀtama. Pea kuo talanoa e palōfita kotoa pē fekauʻaki mo hotau kuongá, ʻi he taimi ʻe tānaki fakataha ai ʻa ʻIsilelí pea ʻe teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Fakakaukau ki ai! Ko e kotoa ʻo e kakai kuo nau moʻui ʻi he funga ʻo e māmaní, ko kitautolu ʻa e niʻihi ʻe kau ʻi he tānaki kāfakafa fakaʻosi ko ʻení. Hono ʻikai ke fakafiefia moʻoni ia!” (“Hope of Israel” [worldwide youth devotional, June 3, 2018], HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org).

    Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo pehē:

    Ko ha kuonga maʻongoʻonga ʻeni ke tau moʻui ai!

    Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e foʻi moʻoni pau, malu, falalaʻanga, mo e mohu tāpuekina taha pē ia ʻi he māmaní pea ʻi he langí, ʻi he moʻuí ni pea mo e nofo taʻengatá. He ʻikai ha meʻa—ha faʻahinga meʻa, ha tokotaha, pe ivi tākiekina—te ne taʻofi ʻa e Siasí ni mei hono fakahoko hono misioná mo aʻusia hono ikuʻanga ne fakahā kimuʻa pea ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní. … ʻOku ʻikai fie maʻu ke tailiili pe veiveiua ki he kahaʻú.

    “Makehe mei ha toe kuonga kimuʻa, he ʻikai foua ʻe he kuonga fakakosipelí ni ha hē mei he moʻoní; he ʻikai mole ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí; he ʻikai taʻofi mei ai ʻa e fakahā mei he leʻo ʻo e ʻOtua Māfimafí. … Ko ha kuonga fakaofo moʻoni ke tau moʻui ai!

    “… Kapau kuo teʻeki ke ke fakatokangaʻi, ʻoku ou fakatuʻamelie ki he ngaahi ʻaho kimui ní. … Tui. Tuʻu hake. Faivelenga. Pea moʻui ʻi he kuonga fakaofo ko ia ʻoku tau moʻui aí!Facebook post, May 27, 2015; vakai foki, “Be Not Afraid, Only Believe[lea ki he Potungāue Ako ʻa e Siasí religious educators, Feb. 6, 2015], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

  2. Vakai, Sione 1:12.

  3. Hili ha kiʻi taimi siʻi mei hono ui kimautolu ko e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú, ne mau aleaʻi mo Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e ngaahi faingataʻa makehe mo e faingamālie ʻoku maʻu ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho ní. Naʻá ne faleʻi kimautolu ke nofotaha ʻi he ngaahi meʻa ko ia te ne tokoni ke fakaloloto ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi honau lotó. Kuo hoko ʻa e faleʻi ko iá ko ha tūhulu kiate kimautolu ko e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Talavoú.

  4. Vakai, “Be with Them,” ChurchofJesusChrist.org/callings/aaronic-priesthood-quorums/my-calling/leader-instruction/be-with-them.

  5. Vakai, Mōsaia 18:25; Molonai 6:5.

  6. Dale G. Renlund, “ ʻI he Fofonga ʻo e ʻOtuá,” Liahona,Nōvema 2015, 94; vakai foki, Mōsese 1:4–6.

    Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tomāsi S. Monisoni: “ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke ʻoua naʻa tau vakai ki he kakaí ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ka ʻi he tuʻunga te nau ala aʻusiá. ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakakaukau kiate kinautolu he foungá ni” (“Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻi he Tuʻunga Te Nau Hoko Ki Aí,” Liahona, Nōvema 2012, 70).

    Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “ʻOku fisi-ki-tuʻa mei ha tokotaha kei talavou ʻoku ʻikai muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Siasí, pe ʻoku hā mai ha ngaahi fehuʻi fakafepaki, pe ʻiloʻi ngofua ia ʻi heʻene fakahā ʻene veiveiuá. ʻOku malava ke iku ki haʻane fakamamaʻo pea ʻi he taimi ʻe niʻihi he ʻikai ke toe fie kau mai. ʻOku ʻikai saiʻia ʻa e ʻofa moʻoní ʻi he ngaahi fakaʻilongá!” (“Unto the Rising Generation,” Ensign, Apr. 1985, 9).

  7. Vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 6:17.

  8. Naʻe pehē ʻe Sitīveni L. Lisiate, ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e ʻiloʻiló ʻa ē ʻoku ongoʻi ʻe he niʻihi kehé pea hoko ia ko ha meʻa ke nau ʻiloʻi ai honau ngaahi ʻulungaanga leleí, ʻa e lelei fakanatula ʻoku ʻiate kinautolú” (ʻi he Conference Report, Apr. 1950, 162; ʻi he David A. Bednar, Quick to Observe,” Ensign, Dec. 2006, 35; Liahona, Dec. 2006, 19). Vakai foki, 2 Ngaahi Tuʻi 6:17.

  9. Henry B. Eyring, “Teaching Is a Moral Act” (address at Brigham Young University, Aug. 27, 1991), 3, speeches.byu.edu; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Henry B. Eyring, “Help Them Aim High,” Liahona, Nōvema 2012, 60–67.

  10. Vakai, Mōsese 1:3–6.

  11. Mōsaia 18:21; vakai foki, Mōsese 7:18.

  12. “ʻOku meimei ke mālohi ʻa e kau talavou ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi vā fetuʻutaki mālohi mo lelei mo ha fāmili [Siasi], kaungāmeʻa, kau taki, ʻa ia ʻoku nau tokoniʻi kinautolu ke fakatupulaki ha vā fetuʻutaki mo ʻenau Tamai Hēvaní. ʻE lava ke siʻisiʻi pē ʻa e tokoni ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi polokalama paú—hangē ko e naunau fakalēsoni ki he Sāpaté, polokalama ʻekitivitī [ʻa e Kau Talavoú], ngaahi fiemaʻu ki he lavameʻa fakatāutahá … ʻo ʻikai kaunga ki he ngaahi vā fetuʻutaki ko iá. … ʻOku ʻikai ko e fehuʻi mahuʻingá ʻa e kakato ʻo e ngaahi polokalama kuo fokotuʻú, ka ko e founga ʻo ʻenau tokoni ki he ngaahi vā fetuʻutaki lelei ʻoku nau fakamālohia ʻa e tuʻunga fakalotu ʻo e kau talavou [Siasí]” (ʻi he “Be with Them,”ChurchofJesusChrist.org/callings/aaronic-priesthood-quorums/my-calling/leader-instruction/be-with-them).

  13. Vakai, “Connect Them with Heaven,” ChurchofJesusChrist.org/callings/aaronic-priesthood-quorums/my-calling/leader-instruction/connect-them-with-heaven.

  14. Vakai, Sione 15:1–5; 17:11; Filipai 4:13; 1 Sione 2:6; Sēkope 1:7; ʻAmenai 1:26; Molonai 10:32.

  15. ʻOku fonu ʻi he folofolá ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e meʻá ni; ko e ua pē ʻeni: 1 Nīfai 2:16; ʻĪnosi 1:1–4.

  16. Vakai, Luke 24:32; 2 Nīfai 33:1–2; Sēkope 3:2; Molonai 8:26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3.

  17. Vakai, 2 Tīmote 3:15–16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:3–4; 88:66; 113:10.

  18. Vakai, 1 Tesalonika 1:5; ʻAlamā 26:13; 31:5; Hilamani 3:29; 5:17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–6; 42:61; 43:8–10; 50:17–22; 68:4.

  19. Vakai, Sione 6:63; 17:17; ʻAlamā 5:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:43–45; 88:66; 93:36.

  20. Vakai, Sione 15:3; 1 Pita 1:23; Mōsaia 1:5; ʻAlamā 5:7, 11–13; 32:28, 41–42; 36:26; 62:45; Hilamani 14:13.

  21. Vakai, 2 Nīfai 31:19–21; 32:3, 5.

  22. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67.

  23. Dale G. Renlund, “Mou Fili he ʻAhó Ni,” Liahona, Nōvema 2018, 104.

  24. ʻOku kau ʻi he fika ko ʻení ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he ngaahi polokalama Sikautí, ʻa ia naʻe toki hoko kimuí ni ko e konga ʻo e polokalama ʻekitivitī ʻa e Siasí maʻá e fānau tangatá mo e kau talavoú, tautautefito ki he ʻIunaiteti Siteití mo Kānata. Naʻe laka hake ʻi he 200 ʻa e ngaahi fiemaʻú ki he ngaahi ʻēlia naʻe ʻikai kau ʻi he Sikautí. ʻIkai ngata aí, naʻe kehe ʻa hono faʻu ʻo e ngaahi polokalama ʻekitivitī kehekehe maʻá e fānau tangatá, fānau fefiné, kau talavoú, mo e kau finemuí, ʻo kiʻi faingataʻa ange ia ki he ngaahi fāmilí.

  25. Vakai, “Let Them Lead,” ChurchofJesusChrist.org/callings/aaronic-priesthood-quorums/my-calling/leader-instruction/let-them-lead.

  26. Vakai, ʻAmenai 1:26; 3 Nīfai 9:20; 12:19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34. “He ʻikai ʻaupito ke maʻu ʻe ha tui fakalotu ʻoku ʻikai fie maʻu ai ʻa e feilaulauʻi ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa e mālohi feʻunga ke maʻu ʻa e tui ʻoku fie maʻu ki he moʻuí mo e fakamoʻuí” (Lectures on Faith [1985], 69).

  27. Ezra Taft Benson, The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 167; in Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2019), 13; vakai foki, Russell M. Nelson, “ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  28. Fakataha mo ʻEletā David A. Bednar; vakai foki, “2020 Temple and Family History Leadership Instruction,” Feb. 27, 2020, ChurchofJesusChrist.org/family-history.

  29. Neal A. Maxwell, “Unto the Rising Generation,” 11. Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Mekisuele ʻo pehē: “Ko hono moʻoní ko e kau palesitenisī fakakōlomu nai ʻe fiha ʻa e tīkoní mo e kau akonakí ʻoku kehe pē ke ui ha tokotaha ke fai ha lotu pe tufa ʻa e sākalamēnití? Siʻi ngaahi tokoua, ko e ngaahi laumālie makehe moʻoni ʻeni, pea te nau malava ʻo fakahoko ha meʻa makehe kapau ʻe ʻoange ha faingamālie!”

  30. Vakai, General Handbook: Serving in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 2.2, ChurchofJesusChrist.org.

  31. ʻOku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku lava ʻo maʻu ʻi he Gospel Library ke tokoniʻi ʻa e toʻu tupú ke nau taki, kau ai e “Quorum and Class Presidency Resources,” “Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Haʻu ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Ngaahi Kalasi ʻa e Kau Finemuí, ” pea ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni maʻá e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí mo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he “Ward or Branch Callings.”

  32. Russell M. Nelson, “ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org. Lolotonga e fakataha lotú ni, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni: “Kuo fakatatali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá—pea mahalo, te u pehē ko ʻEne timi lelei tahá—ki he kuonga fakaʻosi ko ení. Ko e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki ko iá—kau ngāue lelei taha ko iá, kau helo ko iá—ʻa kimoutolu!”

  33. Lea kamata ʻa Lāsolo M. Nalesoni ʻi he “Children and Youth: A Face to Face Event with Elder Gerrit W. Gong,” Nov. 17, 2019, broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  34. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku fie maʻu ke tau tuku e toʻu tupú ke nau tataki, kae tautautefito kiate kinautolu kuo ui mo vaheʻi ke ngāue he kau palesitenisī fakakalasi mo fakakōlomú. Kuo ʻosi foaki kiate kinautolu ʻa e mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Te nau ako e founga ke maʻu ai e ueʻi fakalaumālie ki hono tataki ʻenau kalasí pe kōlomú” (ʻi he “Children and Youth Introductory Video Presentation,” Sept. 29, 2019, ChurchofJesusChrist.org).

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki, “ʻOku kole ki hotau toʻu tupú ke nau fai ha fatongia fakafoʻituitui lahi ange ʻi ha taʻu siʻi—ʻo ʻikai fakahoko ʻe he mātuʻá mo e kau takí e meʻa ʻoku lava ʻe he toʻu tupú ʻo fakahoko ʻiate kinautolú” (“Ngaahi Liliu ke Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú,” Liahona, Nōvema 2019, 40).

  35. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ʻo pehē: “Kuo tuku fakatatali ʻe he ʻOtuá ha ngaahi laumālie ki he kuonga fakakosipelí ni ʻa ia ne nau lototoʻa mo vilitaki ke fehangahangai mo e māmaní, pea mo e ngaahi mālohi kotoa ʻo e tokotaha angakoví, ʻo tatau pē ʻa ia ʻoku hā mai mo ʻikai hā maí, ke nau malangaʻaki e ongoongoleleí mo paotoloaki ʻa e moʻoní pea fokotuʻu maʻu mo langa hake ʻa e Saione ʻo hotau ʻOtuá pea ʻikai manavahē pe ko e hā e ngaahi nunuʻa kotoa ʻe hoko aí. Kuó ne ʻomi e ngaahi laumālié ni ʻi he toʻu tangatá ni ke nau fakatoka e fakavaʻe ʻo Saioné pea ʻoua naʻa toe liua ha taimi, pea fokotuʻu hake ha fua ʻe anga māʻoniʻoni, mo fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá, mo fakalāngilangiʻi Ia pea talangofua kiate Ia ʻi he tūkunga kotoa pē” (“Remarks,” Deseret News, May 31, 1866, 203); vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 186.

  36. Molonai 10:32.