Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 22: Fakahaá: ‘Ko ha Fasi He ʻIkai Toe ʻOsi pea mo ha Kole Leʻolahi’


Vahe 22

Fakahaá: “Ko ha Fasi He ʻIkai Toe ʻOsi pea mo ha Kole Leʻolahi”

Ko e totomoʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e ngaahi fakahā ko ia ʻoku kei hokohoko maʻu maí.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi ha konifelenisi ʻe taha ʻa e kau faiongoongó ʻi he Senitā Takimamata ʻi he Temiple ʻAlesoná. Naʻe fehuʻi ange ʻe ha tokotaha faiongoongo kiate ia: “Naʻe fakafeʻiloaki koe ko e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo ha palōfita. Ko ʻeku fehuʻí ʻeni: ʻOku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate koe? Kapau ʻoku ʻio, ʻoku founga fēfē leva? Naʻe taliange ʻe Palesiteni Kimipolo: “ ʻIo. ʻOku folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kau palōfitá he ʻahó ni ʻo hangē pē ko ʻEne folofola ki Heʻene kau palōfitá he kuo hilí, pea ʻe hangē pē ko Haʻane folofola kiate kinautolu he kahaʻú. Manatuʻi naʻe tohi ʻe ʻĀmosi ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá.’ (Āmosi 3:7.) Taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne folofola ʻo ongo mai Hono leʻó. Taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne fekau mai ʻEne kau ʻāngeló ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai kia Siosefá, ʻa ē naʻe hoko ko ha tamai kia Sīsuú. Ka ʻe meimei hoko mai ia ʻi he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e ʻOtuá ki he laumālié ʻi loto. ʻIo. Kuó u tali nai hoʻo fehuʻí, ʻe talavou?”1

Naʻe falala ʻa Palesiteni Kimipolo ki he tefitoʻi moʻoni ko ia ʻo e hokohoko ʻo e maʻu fakahaá, ʻo ne pehē “ko e toto moʻui ia ʻo e ongoongolelei ʻo e ʻEiki mo e Fakamoʻui ʻoku moʻuí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi.”2 Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “naʻe mahino ʻaupito ʻene hoko [ʻa e falala ko ʻení] ko ha konga ʻo e ʻulungāanga ʻo e tangata makehé ni.”3 Naʻe fai fakamātoato ʻe Palesiteni Kimipolo hono fatongia ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi heʻene ʻiloʻi ko ia pē ʻa e tokotaha ʻi he māmaní kuo fakamafaiʻi ke maʻu fakahā maʻá e Siasí. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē: “ ʻOku ou ʻiloʻi naʻe uiuiʻi au ʻe he ʻEikí ki he lakangá ni. ʻOku ou ʻiloʻi mahalo ʻoku toko lahi ha kau palōfita maʻongoʻonga ange ʻiate au, ka ʻoku ou fakaʻamu ke u fai ʻa e meʻa kotoa pē te u lavá ke ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko Hono finangaló. ʻOku ou tūʻulutui ʻi he efiafi mo e pongipongi kotoa pē ʻo lotu ʻi he loto fakamātoato moʻoni ke ueʻi mo fakahā kiate au ʻe he ʻEikí ʻa e hala ʻoku totonu ke u fou aí mo e meʻa ʻoku totonu ke u fakahā ki he kakai ʻo e Siasí ni.”4

Kuó ne maʻu ha ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ngāue kotoa naʻá ne fai heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ke tataki ʻaki e Kāingalotú. Naʻe fai mai ʻa e fakahā ʻiloa taha ʻi he ngaahi fakahā kātoa ko ʻení ʻi Sune ʻo e 1978 ʻi hono fakahā kiate ia mo hono ngaahi tokoua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ke maʻu ʻe he kāingalotu moʻui taau kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia naʻe taʻofi ʻeni mei ha niʻihi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, Tohi Fakamafaiʻi 2). Naʻe maʻu e fakahā ko ʻení hili ha fakalaulauloto mo lotua e meʻá ni ʻe he kau Palesiteni kehe ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe ʻikai faʻa lea lōloa ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ki he fakahaá ni. Ka naʻá ne faʻa fakamatala nounou pē ki heʻene teuteu fakatāutaha ke maʻu iá, pea naʻá ne faʻa vahevahe mo ʻene ngaahi ongo kau ki aí:

“Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ki he fānau toko lahi ʻa e ʻOtuá ʻoku hanga mei muʻa. Naʻá ku ʻiloʻi te tau lava pē ke toki maʻu ʻa e ngaahi fakahā mei he ʻEikí ʻi haʻatau moʻui taau mo feʻunga pea mo tau mateuteu ke tali ʻa e ngaahi fakahā ko iá mo tau mateuteu foki ke fakahoko totonu ia. Naʻá ku ʻalu toko taha pē ʻi he ʻaho ki he ʻaho ki he loki ʻi ʻolunga ʻi he temipalé ʻi he loto māluʻia mo fakamātoato ʻo u ʻohake ai hoku lotó ki he ʻEikí mo u fakahā ange te u fai hoku tūkuingatá ke fakahoko ʻa e polokalamá. Naʻá ku fie maʻu ke u fai Hono finangaló. Naʻá ku fakahā ʻeni kiate Ia peá u pehē ange, “ ‘E ʻEiki, ko hoku lotó ke u fai pē ʻa ia ʻoku totonú. ʻOku ʻikai ke mau faʻufaʻu ha ngaahi palani ke fakahoko ha ngaahi meʻa lalahi. ʻOku mau fie maʻu pē ʻa e meʻa ko ia ʻokú Ke finangalo ki aí, pea ʻoku mau fie maʻu ke hoko ia ʻi Ho taimi pē ʻOʻoú kae ʻoua naʻa ki muʻa ai.’ ”5

“ ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1978, ne mau ongoʻi tatau ai ʻe kimautolu kuo mou hikinimaʻi he ʻahó ni ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá, mo e kāingalotu ʻo e kuonga muʻá ʻa hono talamai ʻi he fakahaá ‘ʻe kaungā [ʻea] hoko ʻa e kakai Senitailé. …pea kau ʻi Heʻene talaʻofá ʻia Kalaisi ʻi he ongoongoleleí’ (ʻEfesō 3:6). Naʻe pehē ʻe Paula ko ha meʻa ʻeni ‘naʻe ʻikai fakaʻilo ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá ki he ngaahi foha ʻo e tangatá, ʻo hangē ko hono fakahā [ko] ʻeni ʻe he Laumālié ki Heʻene kau ʻaposetolo māʻoniʻoní mo e kau palōfitá’ (ʻEfesō 3:5).

“Ne mau aʻusia ha meʻa nāunauʻia ʻi hono fakahā mahino mai ʻe he ʻEikí kuo hokosia ʻa e taimi ʻe lava ke hoko ai ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine moʻui taau ʻi he feituʻu kotoa pē ko e kaungā ʻea hoko mo ha niʻihi ke maʻu e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku ou loto ke mou ʻiloʻi ʻa ʻeku ongoʻi vāofi mo Ia pea mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi taimi lahi ne u ʻalu ai ki he loki ʻi ʻolunga ʻi he temipalé, pea mo e ngaahi ʻaho lahi ne u ʻalu toko taha ai pē ki aí. Naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e meʻa naʻe totonu ke fakahokó. ʻOku ʻikai ke mau ʻamanaki ʻe mahino e ngaahi meʻa pehení ki he kakai ʻo e māmaní, he te nau vave maʻu pē ke fai ʻenau ngaahi fakaʻuhinga pē ʻanautolú pe ko ha ʻikai ke nau tali ʻa e founga ʻo e maʻu fakahaá.”6

Mavahe mei he fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kimipolo ki hono tataki ʻe he fakahaá ʻa e ngaahi fili ʻoku fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí, naʻá ne akonaki ʻo pehē ʻe lava ke tau maʻu fakahā kotoa ke tataki ʻaki ʻa ʻetau moʻuí mo fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi fatongiá. Naʻá ne pehē, “ ʻOku totonu ke feinga ʻa e kakai kotoa pē ke nau maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e maʻu fakahaá.”7

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻOku hōifua ʻa e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ke Na fetuʻutaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne pehē ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakalongolongo ai pē ʻa e ʻOtuá, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ka ʻoku talaki ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki māmani ʻoku ʻikai fakalongolongo pē ʻa e Tamaí pe ko e ʻAló. ʻOkú Na folofola mo fetuʻutaki mai ʻi he founga ʻoku totonu mo ʻaonga ke Na folofola mai aí, pea ʻokú Na fakahā maʻu pē ʻa ʻEna loto fiemālie mo e hōifua lelei ke kei fetuʻutaki mo e tangatá.8

Naʻe pehē ʻe ha tangata lotukalafi ʻe taha ʻoku ʻikai lava ʻe he tangatá ke fekumi ki he ʻOtuá pe ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOku hangē pē ʻeni ia ko haʻate pehē: “ ʻOku teʻeki ai ke u kaka au ʻi he Moʻunga ko ʻAlalaté—he ʻikai lava ha taha ia ʻo kaka he Moʻunga ko ʻAlalaté; pe, kuo teʻeki ai ke u kaukau tuʻo taha au ʻi he vai ʻasinisini mo māfana ʻo e Tahi ʻAtiliatiká—ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha Tahi ʻAtiliatika ia; pe, kuo teʻeki ai ke u sio au ʻi he fanga manu kaivao he Paʻake Kulukáʻoku ʻikai ke ʻi ai ha feituʻu ia ko Paʻake Kuluka; pe, ʻoku ou moʻui lelei maʻu pē au—ʻi heʻene peheé, ʻoku pau ko e mamahi ko ia ʻoku pehē ʻe he kakaí ʻoku nau ongoʻí ko ʻenau foʻi fakakaukau ʻataʻatā pē ia ʻanautolu. Kuo teʻeki ai ke u puna vavā tuʻo taha; ʻi heʻene peheé, ʻoku ʻikai lava ha taha ia ʻo puna he vavaá.”

Hono ʻikai fai kehe ʻa ʻete pehē kuo teʻeki ke te fanongo pe mamata ki he ʻOtuápea ʻi heʻene peheé, kuo teʻeki mamata pe fanongo ai ha tangata ia ki he ʻOtuá pe ʻaʻeva mo Ia. He toki ʻafugi mo e fie ʻeiki lahi ia ka pehē ʻe ha tangata ʻoku ʻikai ke lava ha taha ʻo talanoa, ʻiloʻi, sio, pe fanongo ki he ʻOtuá koeʻuhí pē ko e teʻeki ke mateuteu ia ke hoko ki ai e ngaahi meʻa ko ʻení.9

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ko e fekumí ʻataʻatā pē pea ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá, pe ʻe mahino pe hounga kiate kitautolu ʻa ʻEne ongoongoleleí ʻi hono akó ʻataʻatā pē, koeʻuhí he ʻikai ʻilo ʻe ha taha ʻa e Tamaí pe ko e ʻAló ka “ko ia ʻe fakahā ia ki ai ʻe he ʻAló.” (Luke 10:22.) ʻE ʻi ai ha ʻaho ʻi he kuongá ni pe ʻi ʻitāniti ʻe loto mamahi ai ʻa e tokotaha taʻe tuí ʻi hono kaihaʻasi ʻe he fielahí meiate ia ʻa e fiefia pea mo e tupulaki lahi naʻá ne mei aʻusiá.10

ʻOku tau fiefia ʻi heʻetau ʻiloʻi ko e ʻOtua ʻo e ʻuniveesi ko ʻení ko ha ʻOtua ʻokú Ne foaki mai ha ngaahi fakahā. ʻOku fakahoko mai ʻe hotau ʻEikí ʻa ʻEne fakakaukaú mo Hono finangaló ki Heʻene fānaú ʻi māmani. Kapau te tau fekumi ki ai, ʻe toe lahi ange mo kakato ange ʻEne fakahā mai Hono finangaló, pea ʻe mahino ai Ia kiate kitautolu ʻo hangē ko e lava ko ia ke mahino ki he tangata matelié ʻa e ʻOtuá. He ʻikai lava ke tau lotu ki ha taha naʻa tau fokotuʻu pē ʻe kitautolu pe fakatupu ʻi heʻetau fakakaukaú. ʻOku tau lotu ki ha Tokotaha ʻoku moʻui, kuó Ne fakatupu ha ngaahi meʻa, ʻokú Ne fakahā kiate kitautolu ʻa Hono angá mo Hono ngaahi ʻulungāangá, mo Hono māfimafí.11

He ʻikai fakamavahe ʻe he Tamai ko ʻElohimí pe ʻe he ʻAlo ko [e ʻEikí] Ia mei he fānau ʻa e tangatá. Ka ai ha mavahevahe, ko e tangatá ʻoku nau fakamavaheʻi kinautolu mei he ʻOtuá. ʻOku fiefia ʻa e Tamaí mo e ʻAló ke fetuʻutaki mo feohi mo e tangatá. …

… Neongo ʻa e ngaahi ʻotua kātoa kuo fokotuʻu ʻe he tangatá moʻonautolú pea mo e puputuʻu ʻoku hoko tupu mei he ngaahi ʻotua ko ʻeni kuo nau fokotuʻú, ʻoku ʻafio pē ʻa e ʻOtua Moʻui mo Moʻoní ʻi hono langí pea ʻoku lava ke fetuʻutaki kiate ia ʻa ʻene fānaú.12

Neongo ʻoku ʻi ai e ngaahi fakahā ʻe niʻihi ʻoku hā ki tuʻa, ka ko e lahi ʻo e ngaahi fakahaá ko ha ngaahi ongo pē ʻoku haʻu ki he ʻatamaí mo e lotó.

ʻOku ʻamanaki ha kakai toko lahi ʻi hotau kuongá ni ka ʻi ai ha fakahā, ʻe hoko mai ia ʻi ha founga fakaofo mo ʻilonga ʻo hangē ko ia ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá. ʻOku faingataʻa ki ha toko lahi ke nau tali ko ha fakahā ʻa e ngaahi fakahā ko ia naʻe hoko ʻi he kuonga ʻo Mōsesé, ʻi he kuonga ʻo Siosefá, pea ʻi hotau kuongá ni fokiʻa e ngaahi fakahā ko ia naʻe maʻu ʻe he kau palōfitá ko ha ngaahi ongo pē naʻe haʻu ki he ʻatamai mo e loto ʻo e palōfitá ʻo hangē ko e hahau mei langi pe ko hono tuli atu ʻe he mafoa ʻo e atá ʻa e fakapoʻuli ʻo e poó.

He ʻikai mateuteu kakato ha taha ke ne ongoʻi ʻa e hoko mai ʻa e fakahaá kapau ʻokú ne ʻamamaki ke hoko mai ia ʻi ha founga fakaholomamata. ʻOku ou lea atu ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he mālohi mo e ivi ʻo ha fakamoʻoni mālohi ʻoku ʻi hoku lotó, kuo teʻeki ai motu ʻa e laine fetuʻutakí talu mei he palōfita naʻe toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau kuonga ní, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e mafaí, pea ʻoku kei ulo hokohoko ai pē ha maama ʻoku ulo lahi mo ngingila. Ko e ongo ʻo e leʻo ʻo e ʻEikí ko ha foʻi fasi hokohoko taʻe motu ia he ʻikai toe ʻosi mo ha tautapa fakamātoato leʻolahi.13

ʻOku ʻikai ʻuhinga maʻu pē ʻa e fakahaá ki he “ ʻaʻeva mo e ʻEikí,” pe ko e “mata-ki he-mata” pe ko e “lea-kaefanongo”. ʻOku lahi e ngaahi founga ʻo e fakahaáko e niʻihi ʻoku lava ke tau mamata ki heʻene hokó pea niʻihi ʻoku ʻikai faʻa hā ki tuʻa.14

ʻOku hoko mai ha ngaahi fakahā ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi misi. Ko e lahi taha ʻo ʻetau ngaahi misí ʻoku pehē hake pē pea ʻosi mo taʻe ʻuhinga, ka ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi misí ke fakamaama ʻa Hono kakaí. … Naʻe ʻi ai ha misi ʻa Nepukanesa. (Vakai, Taniela 2.) Ko ha misi pea naʻe ngalo ʻeni ʻi he tuʻí, ka naʻe haʻu ʻa Taniela ʻo ne fakamanatu kiate ia ʻa ʻene misí peá ne fakaʻuhingaʻi ia. Naʻe ʻi ai pē ʻa e ʻuhinga pau naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Taniela ʻa e misí ni.

Naʻe misi foki ʻa Pita ʻo ne mamata ki ha fuʻu tupenu naʻe tukutuku hifo mei he langí kuo fakafonu ʻaki ha fanga manu veʻe fā mo ha fanga manu fekai, pea naʻe ʻi ai hono ʻuhinga pau ʻo e misí ni. (Vakai, Ngāue 10:9–35.) …

Ko e founga fakahā tatau pē naʻe hoko kia Paulá ʻa ia naʻe fakafou ʻi ha misi. “Pea naʻe hā mai ha meʻa kia Paula he poʻulí.” Pea naʻá ne maʻu ai ha ngaahi fakahinohino ʻa ia naʻe ʻaonga kiate ia pea ʻaonga ki he puleʻangá. (Ngāue 16:9.) …

ʻOku ʻi ai pē mo ha ngaahi fakahā fakaholomamata ʻoku kau ki ai. Hangē ko e haʻu ʻa Molonaí, ko ha tangata fakafoʻituitui kuó ne toetuʻu, ke fakafoki mai ʻa e lekooti mahuʻinga ʻo e kakai fuoloa ʻo ʻAmeliká mo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. …

Hili ia pea haʻu mo Sione Papitaiso ʻa ē naʻe tuʻusi hono ʻulú ʻe he tuʻí ʻi ha mōmēniti naʻe vaivai ai. … [hoko mai] mo Pita, Sēmisi mo Sione. … Ko ia, naʻe hokohoko pē hono fakafoki mai ʻo e meʻa kotoa pē, pea naʻe fakahoko kātoa ia ʻi he fakahā, ʻi he meʻa-hā-mai, ʻi ha ngaahi misi, pe ko ha ongo mālohi ki he lotó.

Naʻe ʻikai hoko kotoa e ngaahi fakahā ʻoku hā he ngaahi tohi folofola māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga naʻe fakaholomamata. ʻI hoʻo lau e Fuakava Motuʻá, te ke ʻilo ai ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ki ha niʻihi. Naʻá Ne folofola kia ʻĪsaia, kia Selemaia, mo ha niʻihi kehe pē, ka naʻe ʻikai te Ne hā tonu maʻu pē kiate kinautolu. Ka naʻe hangē ia ko e meʻa naʻe hoko kia ʻĪnosí, he ʻi hoʻo lau e tohi ʻa ʻĪnosí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku pehē ai naʻá ne ʻaukai mo lotu mo kole ke ne maʻu ha ngaahi fakamatala pea ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá: “Pea ʻi he lolotonga ʻa ʻeku feinga pehē ʻi he laumālié, ʻiloange naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku lotó, ʻo Ne folofola:. …” (ʻĪnosi 1:10.) Kuo hoko mai ha ngaahi fakahā lahi ʻi he founga ko iá.

Ko ia ne hoko pehē mai ʻa e fakahaá: taimi ʻe niʻihi ko e hā totonu mai pē ʻa ha kau talafekau fakalangi. … Ka ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he lekooti māʻoniʻoni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe ʻikai hoko ia ʻi he founga ko iá. Naʻa nau hoko mai ko ha ngaahi ongo mālohi ki he lotó.15

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakahā ʻoku hiki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e Tohi Tapú ko ha ngaahi ongo mālohi ki he lotó ʻo ʻiloʻi ai ʻa e fakahinohino mei ʻolungá. Ko e faʻahinga fakahā ʻeni ʻoku faʻa maʻu ʻe he fakafoʻituituí ki heʻenau ngaahi fiemaʻu pē ʻanautolú.16

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ai e hoko mai ʻa e [ngaahi fakahaá]. ʻOku tau lotu mo lotu mo lotu ke maʻu ha poto mo ha fakakaukau totonu pea hili iá ʻoku tau ongoʻi leva ke fai e meʻa koeé. Ko e fakahaá ia. Ko hono tali mai ia ʻe he ʻEikí e ngaahi fehuʻi ʻokú te fai angé.17

Ko e hā nai e faʻahinga lea ʻe ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí? Naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ʻi heʻene fifili ki ha tali ʻo ʻene ngaahi lotú, ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate koe, kapau ʻokú ke fie maʻu mo ha toe fakamoʻoni kehe, ke ke fakahanga atu ʻa hoʻo fakakaukaú ki he pō ko ia naʻá ke tangi ai kiate au ʻi ho lotó, ke ke ʻilo ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni.

“He ʻikai koā naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho lotó ʻi he meʻá? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ke maʻu ʻi ha fakamoʻoni meí he ʻOtuá?” (T&F 6:22–23.)18

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí Hono finangalo ki he Siasí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita moʻuí.

ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau fakamālōʻia, ʻoku totonu ke lahi taha pē ʻetau fakamāloó he ʻaho ní ʻi he ava ʻa e langí pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻi he maka ʻo e fakahaá. Ko e moʻoni ko e hokohoko ʻo e maʻu fakahaá ko e toto moʻui ʻo e ongoongolelei ʻo e ʻEiki mo e Fakamoʻuí, a Sīsū Kalaisi ʻoku moʻuí. 19

ʻOku maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei ha ngaahi fakamatala mahuʻinga fekauʻaki mo ʻAmelika he kuonga fuoloá, fakataha mo ha ngaahi akonaki ʻa Kalaisi ʻa ia ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ki hono faka-ʻOtuá, pea ʻoku tau fakahā ʻoku faka-ʻOtua ʻa e tohi folofola ko iá, ʻokú na fetākinima mo e Tohi Tapú mo poupou ki ai.

Ne hokohoko mai hono maʻu mai ʻo ha ngaahi folofola kehe talu mei he [ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmita] ʻi he 1820, kau ai ʻa e ngaahi fakahā lahi mo mahuʻinga ʻoku tafe taʻe tuku mai mei he ʻOtuá ki Heʻene kau palōfita ʻi he māmaní. ʻOku hiki e konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ko ʻení ʻi ha tohi folofola ʻe taha ʻoku ui ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko ha lekooti ia ʻo e fakahā mo e ngaahi tohi ʻa e kau palōfita fuoloá mo kinautolu ʻo onopōní ʻa ia kuo ʻosi fai hano liliú.

ʻOku ʻi ai foki mo ha niʻihi ʻoku nau pehē ko hono paaki ko ia mo fakatakafi ʻo e ngaahi lekooti toputapu ko ʻení, ko ʻene “ngata ia ʻa e kau palōfitá.” Ka ʻoku mau toe fakamoʻoni atu ki māmani ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e maʻu fakahaá pea ʻoku fonu e ngaahi tauhiʻanga lekooti mo e ngaahi faile ʻa e Siasí ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení ʻa ia ʻoku ʻomi ʻi he māhina ki he māhina mo e ʻaho ki he ʻaho. ʻOku mau toe fakamoʻoni foki ʻoku ʻi ai ha palōfita, ʻa ia naʻe ʻi ai talu mei he 1830, ʻi he taimi naʻe toe fokotuʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻe kei hokohoko atu ʻo ʻi ai ha palōfita ʻoku tali ʻe he ʻOtuá mo Hono kakaí, ke ne kei fakahā hokohoko mai ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.20

ʻI he hili… e ʻaukai mo lotu ʻa e [kau taki ʻo e Siasí], ʻoku nau fai leva ha ngaahi fili mahuʻinga, fokotuʻu ha ngaahi misiona mo ha ngaahi siteiki foʻou, kamata ha ngaahi founga mo ha ngaahi tuʻutuʻuni foʻou, ka ʻoku tala pē ʻa e ngaahi ongoongo ko ʻení ko ha meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga pea ko e ngaahi fakafuofua pē ʻa e tangatá. Ka kiate kinautolu ʻoku nau tangutu ʻi he ngaahi siakale vāofi ko ʻení ʻo fanongo ki he ngaahi lotu ʻa e palōfitá mo e fakamoʻoni ʻa e tangata ʻa e ʻOtuá; kiate kinautolu ʻoku nau mamata ki hono loloto ʻo ʻene ngaahi fakakaukaú pea mo e fakapotopoto ʻo ʻene ngaahi filí mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakahaá, kiate kinautolú ni, ko ha palōfita moʻoni ia. ʻI heʻenau fanongo ki heʻene fakaʻosi ʻaki ha ngaahi fokotuʻutuʻu foʻou mahuʻinga e ngaahi lea molumalu hangē ko e “ ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻEikí“ ʻ ko e fili totonu ia”; “kuo folofola ʻa ʻetau Tamai Hēvaní,” ʻoku nau ʻilo fakapapau leva ko e totonú ia.21

Kuo teʻeki ai ngata ʻa e fakahaá pea he ʻikai pē ngata ia. Kuo fokotuʻu ʻa e puleʻanga ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ke ʻi ai he toenga ʻo e nofo taimí, pea he ʻikai toe holoki ia pe foaki ki ha kakai kehe. Ko ha polokalama ia e hokohoko atu ai pē pea ʻe tupulaki ia ʻo ʻikai hōloa. ʻOku pau ʻa hono ngaahi tokāteliné, kae tupu mei heʻene tupulakí mo e tupu toko lahí, ʻoku fokotuʻutuʻu leva ha ngaahi founga ʻoku toe fakalakalaka ange ke akoʻi ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi māmani kotoa. ʻOku ui mo ha kau tamaioʻeiki toko lahi kehe koeʻuhí ko e toe lahi ange ʻa e ngāué ki ha māmani ʻoku tupu lahí. He ʻikai ha taimi ʻe ngata ai ʻa e fakahaá mo e ngaahi meʻa mana kehé tuku kehe pē ʻo ka ngata ʻa e tuí. Lolotonga ʻene kei ʻi ai ha tui feʻungá, ʻe kei hokohoko atu ai pē ʻa e ngaahi meʻá ni.

Naʻe fai mai ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa e fakatokangá ni: “ ʻIo, ʻe malaʻia ia te ne fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí ʻo pehē ʻoku ʻikai toe ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakahaá, pe kikité, pe ha ngaahi foaki fakalaumālie, pe ha lea ʻi he ngaahi lea kehekehé, pe ha fakamoʻui mahaki, pe ha mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní!” (3 Nīfai 29:6.)22

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku laka ki muʻa ʻa e Siasí ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ki Hono kau taki kuo uiuiʻi fakalangí. ʻOku kau ʻa e ʻOtua Māfimafí mo e kakaí ni.23

Ko e taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fekaú, ngāueʻaki e tuí mo tau lotu fakamātoató, ʻoku tau taau leva ke maʻu ha fakahā fakafoʻituitui.

Ko e tāpuaki ʻo e maʻu fakahaá ko ha meʻa ia ʻoku totonu ke fekumi ki ai ʻa kakai kotoa pē. ʻOku ʻilo ai ʻe he kau tangata mo e kakai fefine anga māʻoniʻoní ʻoku nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakahaá ke tataki honau ngaahi fāmilí pea tokoniʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia kehé. Ka… kuo pau ke tau feinga ke tau moʻui taau ʻo feʻunga ke maʻu ʻa e fakahā ko iá ʻaki haʻatau fakamāʻopoʻopo ʻetau moʻuí pea maheni mo e ʻEikí ʻi haʻatau toutou fepōtalanoa ʻaki mo Ia. 24

He ʻikai fakamālohiʻi ʻe he Eikí ʻa e kakaí ke nau tui ange kiate Ia; pea kapau ʻoku ʻikai ke nau tui, he ʻikai te nau maʻu ha fakahā. Kapau ʻoku nau fiemālie pē kinautolu ke nau fakafalala pē ki heʻenau ngaahi fakafuofua mo ʻenau ngaahi fakaʻuhinga ʻoku fakangatangatá, pea tā ʻe tuku pē kinautolu ʻe he ʻEikí ki he iku- ʻanga ne nau fili ki aí. …

“ ʻE fakahā atu ʻe he ʻEikí ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo hoʻo ngaahi lotú ʻo kapau ʻokú ke fakafanongo.” … ʻOku maʻu kātoa he ʻahó ni ʻa e ngaahi fakahaá, ngaahi meʻa-hā-maí, ʻa e fakamoʻui mahakí, mo e lea ʻi he ngaahi lea kehekehé ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻi ha toe kuonga kehe ʻo kapau ʻoku ʻi ai ʻa e tui ʻoku fie maʻú.25

ʻOku kau ʻa e ʻOtua Māfimafí mo e kakaí ni. Te tau maʻu ʻa e ngaahi fakahā kotoa pē te tau fie maʻú kapau te tau fai hotau fatongiá mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. …

Manatu:

Manatu: Kapau ʻoku ʻi ai ha mata ke mamata, ʻe ʻi ai e ngaahi meʻa-hā-mai ke ueʻi hotau laumālié.

Kapau ʻoku ʻi ai ha telinga ke fanongo, ʻe ʻi ai mo e ngaahi fakahā ke tau aʻusia.

Kapau ʻoku ʻi ai ha loto ʻe lava ke mahino ki ai, ʻiloʻi ʻeni: he ʻikai kei lava ke fufuuʻi mo fakamisiteli e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí ki he hākeakiʻí, pea ʻe ʻiloʻi ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi fakamātoató ʻa e ʻOtuá mo ʻEne palaní.26

Hili hono foaki ʻe he Tamai Hēvaní ki heʻene fānaú ʻa ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻokú Ne fakakolekole mo fakahinohino kinautolu ka ʻokú Ne tatali pē ke nau feinga ange, ke nau lotu, ke nau fekumi fakamātoato ange kiate Ia. …

ʻOku ʻikai faʻa tatali ʻa e ʻEikí ke ʻafio ki he kamata ake ʻa e holí ʻi honau lotó mo ʻenau kamata ngāue ke avangi atu ʻa e fakapoʻulí. Hili ʻEne foaki ki he tangatá ʻa ʻene tauʻatāina ke filí, kuo pau leva ke Ne tuku kiate ia ke ne fekumi ʻi hono halá kae ʻoua kuó ne aʻu ki he māmá. Ka ʻi he taimi ʻoku kamata ke fiekaia ai ʻa e tangatá, ʻi he kamata ke mafao atu hono nimá, ʻi he kamata ke peluki hono tuí pea kamata ke ongona hono leʻó, ko e toki taimi ia ʻe hanga ai ʻe hotau ʻEikí ʻo tekeʻi atu ʻa e ngaahi ngatangataʻanga ʻo e langí, toho ʻa e veilí, pea ʻe lava leva ke hū mai ʻa e tangatá mei heʻene taufā ʻi he taʻepaú ʻo ʻilo fakapapau ʻi he maama fakalangí. 27

Kapau ʻoku mālanga hake ha taha mei heʻene lotú kuó ne lea ʻaki ha ngaahi lea noaʻia pē, ʻoku totonu ke toe tūʻulutui ʻo tatali pē ai kae ʻoua kuo lava ʻo fetuʻutaki mo e ʻEikí he ʻokú Ne loto ke fai tāpuekina ʻa e tangatá, ka koeʻuhí kuó Ne foaki kiate ia ʻene tauʻatāina ke filí, he ʻikai ke ne fakamālohiʻi ʻa e tangata ko iá.28

ʻOkú ke fie maʻu ha fakahinohino? Kuó ke lotu ki he ʻEikí ke Ne ueʻi koe ʻi he meʻa ke ke faí? ʻOkú ke fie maʻu ke fai ʻa ia ʻoku totonú pe ʻokú ke loto koe ke fai pē ʻa ia ʻokú ke loto ke faí ʻo tatau ai pē pe ʻoku totonu pe ʻikai? ʻOkú ke fie maʻu ke fai ʻa e meʻa ʻe iku lelei taha kiate koé pe ko e meʻa ʻoku hā lelei ange ke fai ʻi he lolotonga ní? Kuó ke lotu nai? Ko e hā hono lahi hoʻo lotu naʻe faí? Naʻe founga fēfē hoʻo lotú? Kuó ke lotu ʻo hangē ko e lotu ʻa e Fakamoʻui ʻo māmaní ʻi Ketisemaní pe naʻá ke kole ʻe koe ʻa e meʻa naʻá ke fie maʻú ʻo tatau ai pē pe ʻoku totonu pe ʻikai? ʻOkú ke pehē ʻi hoʻo ngaahi lotú: “Ke fai pē Ho finangaló”? Naʻá ke lea nai ʻo pehē, “ ʻE Tamai Hēvani, kapau te ke ueʻi au ʻaki ʻa e meʻa totonú, te u fai ʻa e meʻa totonu ko iá”? Pe naʻá ke lotu ʻo pehē, “Foaki mai ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻú pe te u ʻave pē ia ʻe au”? Naʻá ke lea nai ʻo pehē: “ ʻE Tamai ʻi Hēvani, ʻoku ou ʻofa ʻiate Koe, ʻoku ou tui kiate Koe, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku tokaimaʻananga ʻe he ʻAfioná. ʻOku ou faitotonu. ʻOku ou fie maʻu fakamātoato ke fai ʻa e meʻa totonú. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ke lava ke ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá. ʻOkú ke lava ʻo ʻafio ki he kahaʻú. ʻOku lava pē ke Ke ʻafioʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ou lolotonga ʻi aí pe te u maʻu ʻa e melinó pe ko e taʻe fiemālié, fiefiá pe mamahí, lavameʻá pe taʻe lavameʻá. ʻE Tamai Hēvani ʻofeina, fakamolemole ʻo fakahā ʻeni kiate au pea ʻoku ou palōmesi te u fai ʻa e meʻa te Ke talamai ke u fakahokó.” Kuó ke lotu nai ʻi he founga ko iá? ʻOku ʻikai ke ke fakakaukau naʻe fakapotopoto ange ia? ʻOkú ke lototoʻa feʻunga ke fai ʻa e lotu ko iá?29

ʻE foaki atu ʻe he ʻEikí ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí pea ki hoʻo ngaahi lotú kapau te ke fakafanongo. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fakafou mai kotoa ʻeni ia ʻi he palōfitá. … Ka ʻe lava ke maʻu fakahā ʻa e kakai kotoa pē ʻo kapau ʻoku nau moʻui taau mo ofi feʻunga ki he ʻEikí.30

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Toe vakai ki he fakamatala ʻa Palesiteni Kimipolo ki heʻene maʻu ʻo e fakahā ʻi he 1978 ʻo fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí (peesi 292–293). Lolotonga e taʻe hano tatau ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e meʻa naʻe aʻusia ʻe Palesiteni Kimipolo he fakahā ko iá, ko e hā ha ngaahi tafaʻaki ʻo e meʻa naʻá ne aʻusiá ʻoku faitatau mo ʻetau ngaahi feinga kotoa ke maʻu fakahaá? Ko e hā e founga ʻe lava ke tau muimui ai ʻi heʻene sīpingá?

  • Toe vakai ki he konga ʻoku kamata ʻi he peesi 294. Ko e hā hoʻo lea ʻe fai ki hao kaumeʻa ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai folofola mai ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi potufolofola pe ngaahi meʻa ne ke aʻusia ʻe lava ke ke vahevahe ange ke tokoni ki ho kaumeʻá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke hoko mai ai ʻa e fakahaá? (Vakai ki he peesi 295–298 ki ha ngaahi fakatātā ki ai.) Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē ko e lahi ʻo e ngaahi fakahaá ʻoku haʻu ia ko ha ongo mālohi ki he lotó kae ʻikai ko ha ngaahi meʻa ʻoku fakaholomamata. Te tau ʻiloʻi fēfē ko ha fakakaukau pe ongo ʻoku tau maʻú ko e haʻu ia mei he ʻEikí? (Vakai, peesi 298.)

  • Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ha kau palōfita moʻui ke tānaki atu ki he ngaahi tohi folofolá? (Vakai ki he peesi 298–300 ki ha ngaahi fakatātā ki ai.) Kuo tāpuekina fēfē nai koe ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakahā ki he Palesiteni ʻo e Siasí?

  • Ko e hā haʻo faleʻi ki ha taha ʻokú ne fekumi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí? (Vakai, peesi 300–303.)

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: 1 Ngaahi Tuʻi 19:9–12; Molonai 10:3–5; T&F 1:38; 8:2–3; 43:1–4; 76:5–10

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Oscar W. McConkie, Aaronic Priesthood (1977), 13.

  2. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1977, 113; pe Ensign, Mē 1977, 76.

  3. “Spencer, the Beloved: Leader-Servant,” Ensign, Tīsema 1985, 17.

  4. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Kuatemala Siti Kuatemalá ʻi he 1977, 24.

  5. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 451.

  6. “The Savior: The Center of Our Lives,” New Era, ʻEpeleli 1980, 36.

  7. “The Example of Abraham,” Ensign, Sune 1975, 4.

  8. Faith Precedes the Miracle (1972), 65–66.

  9. Lea ʻi he polokalama tānaki tuʻunga ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Mē 27, 1966, ʻo hangē ko hono paaki ʻi he Church News, Sune 4, 1966, 12.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1944, 44.

  11. The Teachings of Spencer W. Kimball, 7–8.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1964, 93, 94; pe Improvement Era, Sune 1964, 496.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1977, 115; pe Ensign, Mē 1977, 78.

  14. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 23; pe Improvement Era, Tīsema 1966, 1106.

  15. The Teachings of Spencer W. Kimball, 455–56.

  16. Faith Precedes the Miracle, 30.

  17. The Teachings of Spencer W. Kimball, 454.

  18. “Pray Always,” Ensign, ʻOkatopa 1981, 5.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1977, 113; pe Ensign, Mē 1977, 76.

  20. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1977, 115; pe Ensign, Mē 1977, 77–78.

  21. “… To His Servants the Prophets,” Instructor, ʻAokosi 1960, 257.

  22. “Gospel Forum: Continuing Revelation,” Ensign, Fēpueli 1971, 21.

  23. Faith Precedes the Miracle, 46.

  24. Ensign, Sune 1975, 4–5.

  25. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 22, 23; pe Improvement Era, Tīsema 1966, 1106.

  26. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 26; pe Improvement Era, Tīsema 1966, 1108.

  27. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Miuniki Siamané ʻi he 1973, 74–75.

  28. The Teachings of Spencer W. Kimball, 124.

  29. The Teachings of Spencer W. Kimball, 123–24.

  30. The Teachings of Spencer W. Kimball, 455.

ʻĪmisi
President Kimball

“ ʻOku ou tūʻulutui ʻi he efiafi mo e pongipongi kotoa pē ʻo lotu ʻi he loto fakamātoato moʻoni ke ueʻi mo fakahā kiate au ʻe he ʻEikí ʻa e hala ke u fou aí mo e meʻa ʻoku totonu ke u fakahā ki he kakai ʻo e Siasí ni.”

ʻĪmisi
Enos praying

Te tau ʻiloʻi ʻo hangē pē ko hono ʻiloʻi ʻe ʻĪnosí, ʻoku faʻa hoko fakalongolongo pē ʻa e fakahaá ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakaholomamata.

ʻĪmisi
man praying

“ ʻE fakahā atu ʻe he ʻEikí ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo hoʻo ngaahi lotú ʻo kapau ʻokú ke fakafanongo.”