Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 15: ʻOku Totonu Ke Tau Hoko Ko ha Kakai Moʻui ʻApasia


Vahe 15

ʻOku Totonu Ke Tau Hoko Ko ha Kakai Moʻui ʻApasia

Ko e ʻapasiá ʻoku mahulu hake ia ʻi ha ʻulungāanga leleí pē, ko ha ʻulungāanga lelei ia ʻoku totonu ke hoko ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa e fuofua temipale ʻi ʻIulopé, ʻa e Temipale Peeni Suisalaní, ʻi he 1955. Naʻe hoko ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo he taimi ko ʻení ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea ko ia naʻe ʻai ke lea ʻi he fakatahaʻanga hoʻatā ʻo e ʻuluaki ʻaho ʻo e fakatapuí. Naʻe nofo tokotaha ai pē ʻi he temipalé he ʻaho ko iá ʻi ha houa ʻe taha ko e “teuteuʻi ʻo e lotó mo e ʻatamaí ki he hoʻataá, ʻo ne fai ʻeni ʻi ha founga naʻe ʻikai ha fakavavevave, naʻe fakalongolongo, fakaʻapaʻapa mo ʻapasia.”1 ʻI heʻene meʻa naʻá ne pehē: “ ʻI heʻeku ʻā hake he pongipongí ni pea kamata ke haʻu e fakakaukaú he mavahe atu ʻa e poó, ne u mamata ki he aata hake ʻa e ʻahó, pea ʻuluaki haʻu pē ʻeku fakakaukaú ki he temipale māʻoniʻoni ko ia naʻe teu ke fakatapui he ʻaho ní. Ne u fakakaukau ʻo pehē, ‘He ʻikai ke fai ha kai he ʻahó ni. Kuo pau ke fakangingila e suú, haeane e valá, pea kuo pau ke maʻa hoku ʻatamaí.’ Naʻe ʻikai ke u loto ke u toe lea ʻi heʻeku ʻalu ko ia ki Solikofení, pea ʻi heʻeku hū atu ki he lokí ʻo nofo hifo he tafaʻaki ʻo [Palesiteni Makeí] ko ʻene leá naʻá ne fanafana pē, pea ne u fakatokangaʻi leva kuó u ongoʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo naʻá ne maʻú. ‘Māʻoniʻoni ki he ʻEikí, ʻoku taau ʻa e māʻoniʻoní mo e Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻEikí.’ ”2

Naʻe ʻikai ke toki moʻui ʻapasia pē ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi ha ngaahi taimi ʻo hangē ko hano fakatapui ʻo ha ngaahi temipale. Naʻá ne pehē ko e moʻui ʻapasiá ko ha tōʻonga moʻui ia, pea naʻá ne fakaʻaliʻali ʻa e akonaki ko ʻení ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku fai fakaʻahó. Hangē ko ʻení, naʻe ʻi ai e taimi ʻe taha naʻá ne ʻaʻahi ai ki ha falelotu, ʻo ne hū fakalongolongo atu pē ki he fale mālōloó, tufi e pepa holoholo naʻe laku holo he falikí, peá ne fufulu e pēsoni fanofanó. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha taki fakalotofonua ʻe taha ʻa e kiʻi ngāue faingofua ko ʻeni ʻo hono fakahaaʻi ʻo e fakaʻapaʻapá. Naʻe ueʻi ia ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Palesiteni Kimipoló ʻo ne akoʻi ai mo e niʻihi kehé ke nau fakahā ha moʻui ʻapasia lahi ange ki he ngaahi feituʻu mo e ngaahi meʻa ʻoku toputapú.3

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Ko e ʻapasiá ʻoku ʻikai ko ha ʻulungāanga fakataimi ia ke toki fai pē he Sāpaté ka ko ha ʻulungāanga ʻo e līʻoa hokohoko ki he ʻOtuá.

Naʻe fai hono fakamatalaʻi ʻo e ʻapasiá ʻo pehē ko ha “ongo pe ko ha anga fakaʻapaʻapa lahi, ʻo e ʻofa, pea mo e ʻaʻapa ki ha meʻa ʻoku toputapu.” Ko hono fakamatalaʻi ʻe taha hono ʻuhinga ʻo e ʻapasiá, ko e līʻoa ki he ʻOtuá.

Kuo fakahā ʻe he tokolahi ʻo hotau kau takí ko e ʻapasiá ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻulungāanga māʻolunga taha ʻo e laumālié, ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e tui moʻoni ki he ʻOtuá pea mo ʻene māʻoniʻoní, anga fakafonua ʻoku māʻolungá, pea mo ha ʻofa ki he ngaahi meʻa lelei ange ʻo e moʻuí. …

ʻOku tatau ʻa e ʻapasiá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ko ia ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ha fiefia ʻoku toe lahi angé.

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ko e ʻapasiá ko ha ʻulungāanga fakalongolongo mo fakataimi pē ʻoku tau fakahoko he Sāpaté. ʻOku kau ʻi he anga ʻapasia moʻoní ʻa e fiefiá, pea pehē ki he ʻofá, fakaʻapaʻapá, loto houngaʻiá, mo e manavahē ki he ʻOtuá. Ko ha angalelei ia ʻoku totonu ke hoko ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke hoko e kakai Siasí ko e kakai moʻui ʻapasia taha pē kinautolu ʻi māmani kātoa.4

ʻOku totonu ke tau ʻapasia ki he Tamaí mo Hono ʻAló pea ki Hona huafa māʻoniʻoní.

Ko e ʻapasia ki he Tamaí mo e ʻAló ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻoku fie maʻu he ʻulungāanga ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku hā ʻi he vahe 76 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ē ʻoku ʻiloa “Ko e Mata-Meʻa-Hā-Maí,” ʻa ia naʻe foaki kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻi Fēpueli ʻo e 1832, ʻo pehē:

“Pea ko ia ne ma mamata ki he nāunau ʻo e nāunau fakalangí, ʻa ia ʻoku hiliō ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē—ʻa ia ʻoku pule ai ʻa e ʻOtuá, ʻio ʻa e Tamaí, ʻi hono ʻafioʻangá ʻo taʻe ngata pea taʻe ngata;

“ ʻA ia ʻoku punou hifo ki muʻa ʻi hono ʻafioʻangá ʻi he ʻapasia loto māʻulalo ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo nau ʻatu kiate ia ʻa e vīkiviki ʻo taʻe ngata pea taʻe ngata.

“Ko kinautolu ʻoku nonofo ʻi hono ʻaó ko e siasi ʻa kinautolu ʻo e ʻUluaki Fānaú; pea nau mamata ʻo hangē ko hono mamataʻi ʻa kinautolú, pea nau ʻilo ʻo hangē ko hono ʻiloʻi ʻa kinautolu, kuo nau maʻu mei hono fonú pea mei heʻene ʻaloʻofá.

“Pea ʻokú ne ngaohi ʻa kinautolu ke tatau ʻi he mālohi mo e māfimafi pea mo e pule.” (T&F 76:92–95.)

ʻOku tataki kitautolu ʻe ha fakahā ʻe taha ʻo onopooni ke tau ʻapasia ki he huafa ʻo e ʻOtuá; ʻoku fakahā mai ke ʻoua naʻa tau lea kovi ki he huafa ʻo e Tamaí, pea ke ʻoua naʻa fuʻu tuʻo lahi ʻa hono leaʻa ʻaki hono huafá. (T&F 107:2–4.) …

ʻOku hā heni ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fakatupulakí, ke tau ʻapasia ki he ʻOtuá mo hono huafá.5

Naʻe teke atu au ki tuʻa mei he loki tafa ʻo e falemahakí ʻe ha tokotaha ngāue pea humu, pea ʻi heʻene ʻitá naʻe haʻu mei hono ngutú ha ngaahi lea kapekape fakataha pē mo e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Neongo naʻe teʻeki ke u ake ʻaupito, ka naʻe ʻikai ke u saiʻia ai peá u kole ange leva, “Kātaki! Kātaki! Ko e huafa ʻena ʻo hoku ʻEikí ʻokú ke lea kovi ki aí.”

Naʻe longomate, hili ko iá peá ne fanafana mai, “Kātaki fakamolemole.” Kuo ngalo ʻiate ia he mōmēniti ko ʻení kuo ʻosi fekau ʻe he ʻEikí ki hono kakaí kātoa, “ ʻOua naʻá ke takuanoa ʻa e huafa ʻo [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá; koeʻuhí ʻe ʻikai lau ʻe [he ʻEikí] ko e taʻe halaia ia” (ʻEkesōtosi 20:7). …

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ʻita ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻenau fanongo mo mamata he ngaahi faivá pe telefoní ki hono takuanoa taʻe ʻuhinga ʻo e ngaahi huafa ʻo e ʻEiki ko hotau ʻOtuá. ʻOku fakaʻaongaʻi e ngaahi huafa ʻo e Huhuʻí ʻi he kalapú, ʻi he fāmá, ʻi he ngaahi feohiʻanga fakasōsialé, ʻi he pisinisí, pea ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí ʻi he fiematamuʻá mo e faiangahalá. ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe kitautolu ʻoku taʻe fakakaukau mo taʻe tokangá, pea angakovi mo talangataʻá, he ʻikai lava ke tau takuanoa e huafa ʻo e ʻEikí taʻe tauteaʻi kitautolu. ʻIkai ʻoku tau fakaafeʻi pē ʻa e ʻauhá kiate kitautolu ʻi heʻetau ʻuliʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoni mo toputapú, ʻo aʻu ki heʻetau ngāue ʻaki taʻe fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi huafa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau talanoa fakaʻahó? …

Ko ha meʻa fakamanavahē ia ki ha tangata ke ne ngāue ʻaki taʻe fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi huafa ʻo e ʻOtuá. Pea ʻoku kau heni ʻa hono ngāue ʻaki e huafa ʻo e ʻEikí taʻe ha mafaí, he ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau pehē ʻoku nau maʻu fakahā pea ʻi ai tokua honau mafai ʻa ia ʻoku ʻikai ke maʻu fakahangatonu ia mei he ʻEikí.

Kuo teʻeki tuku ʻe he kau palōfitá hono valokiʻi ʻo e angahala mamafa ko ʻení ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē. Naʻe ui ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻa kinautolu “ ʻoku fuakava ʻi he huafa ʻo [e ʻEikí], pea lea ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ka ʻoku ʻikai ʻi he moʻoní, pe ʻi he māʻoniʻoní” ke nau fakamatala pea fakatomala” (ʻĪsaia 48:1). …

Kuo pau ke hoko ia ko e konga ʻo ʻetau moʻuí ʻi heʻetau kau ki he Siasí ke tau lea fakaʻapaʻapa ki he huafa ʻo e ʻEikí. Ko e fakatātā ʻeni, ko kitautolu kakai Siasi angaleleí, ʻoku ʻikai ke tau ifi tapaka. ʻOku ikai ke tau inu kava mālohi. ʻOku ʻikai ke tau ngāue ʻaki ʻa e tií mo e kofí. Pea ʻi he tuʻunga tatau pē, ʻoku ʻikai ke tau ngāue ʻaki ʻa e lea koví. ʻOku ʻikai ke tau kapekape pe lea kovi. ʻOku ʻikai ke tau takuanoa e huafa ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai faingataʻa ke tau haohaoa ʻi haʻatau fakaʻehiʻehi mei he anga ʻaki ʻa e kapekapé, he kapau ʻe tāpuniʻi ʻe ha taha hono ngutú ke ʻoua naʻá ne lea ʻaki e ngaahi lea kapekapé, ʻoku fou atu ia ke haohaoa ʻi he meʻa ko iá.

Ka ʻoku ʻikai ke ngata pē ai hotau fatongiá. Ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoní, kuo pau ke tau lea ʻaki ʻa e huafa ʻo hotau ʻEikí ʻi he ʻapasia mo e anga māʻonioni ʻi heʻetau ngaahi leá, ngaahi fakamatalá, pea ʻi heʻetau ngaahi fealēleaʻakí. …

Naʻe fakahaohaoaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí ʻo ne hoko ko hotau Kalaisi. Naʻe tafe ʻa e taʻataʻa mahuʻinga ʻo ha ʻotua, pea naʻá ne hoko ko hotau Fakamoʻui; naʻá Ne foaki ʻEne moʻui kuo fakahaohaoaʻí, peá Ne hoko ko hotau Huhuʻi; naʻe hanga ʻe he fakalelei naʻá Ne fai maʻatautolú ʻo ʻai ke tau toe lava ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní, kae hili ange ko iá, ʻoku ʻikai fakaʻatuʻi, pea ʻikai houngaʻia ai ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki aí! Ko e taʻe houngaʻiá ko ha angahala ia ʻi he kuonga kotoa pē.

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau pehē ʻoku nau tui kiate Ia mo ʻEne ngaahi ngāué, hili ange ko iá ko ha tokosiʻi pē ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi iá. ʻOku pehē ʻe ha laumiliona ʻo kitautolu ko ha kakai Kalisitiane kitautolu, kae hili ange ko iá ʻoku tātātaha pē haʻatau tūʻulutui ʻo fakamālō ki Heʻene meʻaʻofa mahuʻinga tahá, ʻa ia ko ʻene moʻuí.

Tau toe fakatapui foʻou muʻa kitautolu ke tau ʻulungāanga ʻapasia, ke tau fakahā ʻa ʻetau fakafetaʻi ki he ʻEikí koeʻuhí ko ʻene feilaulau taʻe hano tataú. Tuku muʻa ke tau manatuʻi ʻa e fekau ʻo onopooni ʻoku pehē, “Ko ia, tuku ke tokanga ʻa e kakai kotoa pē pe ʻe fēfē ʻenau taku ʻa hoku hingoá ʻi honau loungutú” (T&F 63:61).6

ʻOku totonu ke hoko ʻa e ngaahi temipalé, ngaahi falelotú, mo e ngaahi ʻapí ko ha ngaahi feituʻu ʻo e ʻapasia.

Kuo fakahinohino kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha toe fakahā ʻi onopooni ʻo kau ki ha feituʻu mahuʻinga lahi ʻe taha, ke tau fakahā ʻa e moʻui ʻapasia totonú ʻi hono fale māʻoniʻoní. ʻI he fakahā mahuʻinga ko ia naʻe foaki kia Siosefa Sāmita pea ʻiloa ko e lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, naʻe ʻomi ai ha fakahinohino ʻo pehē ʻoku totonu ke hoko ʻa e fale ko ʻení, fakataha mo e ngaahi temipale toputapu kehe kuo fokotuʻu ki he ʻEikí, ko ha feituʻu ʻo e ʻapasia kiate Ia. (Vakai, T&F 109:13, 16–21.)

ʻOku ʻuhinga moʻoni ʻeni, he ko e meʻa kuo leaʻaki ʻo kau ki he ngaahi temipale toputapu ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻuhinga mo ia ki he “fale [kotoa pē] ʻo e ʻEikí,” ʻo tatau ai pē pe ko ha falelotu pe ko ha feituʻu pē ʻoku lotu ai ʻa e Kāingalotú, pea ko hono moʻoní, ha ʻapi pē ʻo ha Kāingalotu ʻo e Siasí.7

Ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ko e falelotú ʻoku ʻikai ko ha kiʻi tuliki pē he falelotú, ʻikai ko ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻōlita koula mo e maka mahuʻinga. ʻOku ʻikai ko ha feituʻu ke teuʻi fakahāhā, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakatātā maka pea ʻikai ha ngaahi fakatātā ai, ka ʻoku teuteuʻi feʻunga pē, pea ʻoku maʻa mo maama pea feʻunga ke fai ai ʻa e lotú. Ko ha feituʻu ia ʻoku tangutu fiemālie ai ʻa e kakaí, ʻoku maʻu ai ʻa e ongo fakatokoua moʻoní, ʻoku akoʻi ai e ngaahi lēsoní, hiva ai e ngaahi kuaeá, ʻoku lotu mo malanga ai e kāingalotú, pea ʻoku maʻu ai ʻe he kakai kotoa pē ha ʻilo mo ha ueʻi fakalaumālie—pea ko ha feituʻu ia ʻoku maʻu ai ʻe he kakai motuʻa mo kei talavoú ʻa e sākalamēnití. ʻOku kamata heni ʻa e ngaahi anga ʻo e fakakaukaú mo e ngāué pea akoʻi leva ia ki he moʻui ʻa e kakaí, pea ʻoku kamata heni ʻa e tuí, tafunakí, mo e fakamāʻoniʻoniʻi.

ʻOku ʻikai fakatapui ʻa e falelotú ke fai ai ha fakangalingali fakafālesi, ke ʻi ai ha mata ʻoku ʻikai fiefia, pe hangē ʻoku fakamāhuahú, pe fakalongolongo ʻaupito, ka ʻoku totonu ke ʻi ai maʻu pē ha ʻapasia ki he ngaahi feituʻu māʻoniʻoní, ngaahi taumuʻa ʻoku toputapú, pea mo e niʻihi fakalangí.8

Ko ha kakai moʻui ʻapasia koā kitautolu? ʻOku hanga nai ʻe heʻetau ngaahi tōʻonga ʻi ʻapi pea ʻi he lotú ʻo fakahā ʻa e ʻapasia ki hotau Tupuʻangá?

ʻOku tau fakalaulauloto he taimi ʻe niʻihi. ʻOku tau ō ki ha ngaahi houalotu sākalamēniti mo ha ngaahi konifelenisi ʻoku felēleaki noaʻia holo ai pē ʻa e fānaú ʻo ʻikai taʻofi. ʻOku tau fakatokangaʻi ha kakai lalahi he lolotonga ʻo e houalotú ʻoku nau talanoa pē kinautolu ki honau tafaʻakí, mohe e kakai ʻe niʻihi, pea ko e kau talavoú ʻoku nau nofo pē kinautolu ʻi tuʻa. ʻOku tau mamata ki ha omi tōmui ʻa ha ngaahi fāmili pea nau longoaʻa ʻi heʻenau hū hake ki honau seá, pea fakakulupu holo e niʻihi ʻo talanoa leʻolahi he tuku ʻa e lotú.

ʻOku tau fakakaukau ki ha kau fiefanongo, ngaahi kaumeʻa, pea mo kinautolu ʻoku kei pelepelengesi mo kei fakatupulaki a ʻenau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku hoko nai ʻetau ngaahi houalotú ko ha ngaahi meʻangāue mālohi maʻá e ngāue fakafaifekaú, ke pule ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mo ongo ki he lotó? Pe kuo pau ke tau taʻofi ʻa e ngaahi fakahohaʻa taʻe ʻaonga lahi ʻoku hokó kae toki ongoʻi ʻa e Laumālié?9

Ko e tokotaha maʻongoʻongá ʻoku ʻapasia. ʻOku anga fakaʻapaʻapa pē ia ʻi ha fale ʻoku fai ai ha lotu neongo ko ia tokotaha pē ʻoku ʻi aí. Naʻe ʻikai fakataha mai ha tokolahi ia ʻi he taimi naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí kia Mōsese: “Toʻo ho topuvaʻé mei ho vaʻé, he ko e potu ʻokú ke tuʻu aí, ko e kelekele tapu!” [Vakai, ʻEkesōtosi 3:5.] ʻOku totonu ke palani fakalelei ʻe he kau ʻōfisa ʻoku nau tokangaʻi e fakatahaʻangá ke ʻoua ʻe ongoʻi pe sio ʻoku hoko ha fanafana ʻi muʻa. ʻOku totonu ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú pea nau tangutu fakataha (tuku kehe pē taimi ʻoku tokangaʻi fakakalasi ai kinautolú). ʻOku totonu ke akoʻi ha kau fakanofonofo ke nau tokangaʻi fakalongolongo pē ʻa e fakanofonofó ke siʻisiʻi hono hohaʻasi ʻo e fakatahaʻangá. ʻOku totonu ke vave mai ki muʻa e kakaí ki he fakatahaʻangá, fai leʻosiʻi pē ʻenau feʻiloakí, luelue māmālie pē, kumi hanau ngaahi sea ofi ki muʻa, pea tangutu fakalongolongo. ʻOku totonu ke kau ʻa e tokotaha kotoa pē ki he meʻa ʻoku faí—ʻo hiva mo e kau hivá, lotu fakataha mo ia ʻokú ne fai e lotú, maʻu e sākalamēnití ʻi he loto fakafetaʻi pea toe fakatapui kiate ia ʻa e ngaahi fuakava naʻe fai ki muʻá. ʻOku tuku mai ha faingamālie ke tau muimui ai ʻi he ngaahi lēsoni ko ia ʻoku akoʻí, ʻa e ngaahi malanga mo e ngaahi fakamoʻoni ʻoku faí, ʻo ʻikai fakamāuʻi ʻi heʻene pōtoʻi leá ka ʻi he fakamaatoato ʻo ʻene fakamoʻoní. Ko ha faingamālie ʻeni ke ako kakato ai mei he tefitoʻi maʻuʻanga tokoní, he ʻe ʻomai ʻe he faiako pe ko e tokotaha malanga anga fakatōkilalo tahá ha foʻi fakakaukau ʻa ia ʻe lava ke fakatupulaki. ʻI heʻetau hū fakalongolongo atu ʻi he matapā ʻo e falelotú, tau tuku muʻa ʻi tuʻa ʻa e ngaahi fakaanga, ngaahi loto hohaʻa, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau tokanga ki aí—ʻa e ngaahi palani faka-ngāué, fakapolitikalé, fakasōsialé, mo e fakafiefia kotoa pē—ka tau fakalaulauloto tau lotu. ʻE lava ke tau ako ai ʻi ha ʻātakai fakalaumālié. Te tau hanga taha atu leva ke ako, fakatomala, faʻa fakamolemole, fakahoungaʻi, mo ʻofa.10

ʻOku kamata ʻa e ʻapasiá ʻi ʻapi.

Ko fē leva ʻoku kamata ai ʻa e ʻapasiá, pea ko e hā e founga ʻe lava ke tau fakatupulaki ai iá?

Ko ʻapi ʻa e feituʻu mahuʻinga ke kamata ai ʻa e ʻapasiá, ʻo hangē pē ko e ngaahi ʻulungāanga faka-ʻOtuá kotoa.

Tuku muʻa ke u fakamamafaʻi atu hono mahuʻinga ke akoʻi ʻa e fānaú ke lotú. Ko e taimi lotu fakatāutahá mo fakafāmilí ʻoku ako ai e fānau īkí ke punou honau ʻulú, kūnima, mo nau kuikui he lolotonga hono fai ʻo e fakataufolofola ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Ko e ʻulungāanga ko ia ʻoku ako ʻi ʻapí ko e ʻulungāanga ia ʻe fai ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Siasí. Ko e kiʻi tamasiʻi ko ia kuó ne ako ke lotu ʻi ʻapí, ʻe taimi nounou pē pea mahino kiate ia kuo pau ke fakalongolongo mo tangutu maʻu he lolotonga hono fai ʻo e lotu ʻi he ngaahi houalotú.

Ko e meʻa tatau pē, ko e taimi ʻoku hoko ai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ko ha konga ʻo e moʻuí faka-ʻapí, ʻoku ʻiloʻi ai ʻe he fānaú ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi mahuʻinga, ʻo ʻikai ngata pē ʻi ʻapi siasi ka ʻi ʻapi, ʻa ia ʻoku tau ako ai ʻo kau ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ʻoku fie maʻu ke fakahoko ai ʻe he tokotaha kotoa ʻa hono ʻulungāanga lelei tahá.

ʻOku fakafiefia makehe pē ʻa e hivá ia ki he fānaú. ʻE lava foki ke maheni e fānaú mo e ngaahi himi ʻoku hivaʻi ʻi he lotú ʻi ʻapi. ʻE ʻaonga ʻaupito ki he fānau īkí kapau ʻe tokoni e ngaahi mātuʻá ki hono akoʻi ʻo e fanga kiʻi himi faingofuá ʻi ʻapi. ʻI he founga ko ʻení ʻe fiefia mo fie hiva fiefia ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻoku fai ai e hiva ʻi he houalotu sākalamēnití mo e ngaahi fakatahaʻanga kehé pē.

ʻIo, ʻoku totonu ke ō e mātuʻá mo ʻenau fānaú ki he ngaahi fakatahaʻangá.

ʻOku totonu ke ngāue fakataha ʻa e tamaí mo e faʻeé ke fakapapauʻi ʻoku fakafiefia ki he fāmilí ʻa ʻenau teuteu atu ki he ngaahi fakatahaʻangá. ʻOku maumauʻi ʻa e ongoʻi ʻapasiá ʻe he fakatovave holo he miniti fakaʻosí ke tānaki mai e fānaú, teuteuʻi kinautolu pea fakavavevave ki he lotú.

Ko e taimi ko ē ʻoku fai ai ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e founga ko ʻení, ʻoku nau tōmui maʻu pē ki he lotú, ʻoku faʻa homo hake ai ha ngaahi lea ʻita ʻo lotomamahi ai ha niʻihi, pea ʻoku faʻa taʻe fiemālie mo taʻe manonga e fānaú he lolotonga e lotú. ʻOku ʻapasia ange ʻa e fāmili ko ē ʻoku nau teuteu taimi lahi ki muʻa pea toki fai ʻa e lotú, ʻa e fāmili ʻoku nau aʻu ki falelotu ki muʻa ʻoku teʻeki ai kamata e lotú, ʻa e fāmili ʻoku nau tangutu fakataha ke fanongo ki he fasi teuteú pea ʻikai ke nau toe fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻo māmaní.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa faingataʻa ki he ngaahi mātuʻa ʻoku ʻi ai ʻenau fānau īkí ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau houngaʻia ʻi he ngaahi fakatahaʻangá mo taʻofi kinautolu ke ʻoua te nau hohaʻa. ʻOku mahuʻinga ʻa e kātakí, ʻa e tuʻu maʻu ʻi he meʻa ʻoku akoʻí, pea mo e teuteu ʻi ʻapí kae lavaʻi ʻa e meʻa ʻoku feinga ke aʻusiá. Kapau ʻoku puputuʻu ʻa e ngaahi mātuʻa kei talavoú ʻi he founga hono tokangaʻi ʻo ʻenau fānaú ʻi he lotú, ʻe lava pē ke nau kumi faleʻi mei ha ongomātuʻa ʻi he uōtí ʻokú na maheni mo taukei angé.

ʻOku faʻa lahi ʻa e fakapupunga holo ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi falelotu ke nau talanoa mo fepōpoaki ʻakí. ʻOku faʻa hoko e taʻe ʻapasia ʻe niʻihi mei he foʻi moʻoni ko ia ko e kakai anga fakakaumeʻa kitautolu pea ko e faingamālie lelei e ʻaho Sāpaté ke tau talanoa ai, mo feohi mo feʻiloaki mo ha kakai foʻoú. ʻOku totonu ke tā ʻe he ngaahi mātuʻá ha sīpinga lelei maʻa honau ngaahi fāmilí ʻaki haʻanau talanoa ʻi he tafaʻaki ki tuʻa ʻo e falelotú pe ʻi ha ngaahi tafaʻaki holo pē ʻi tuʻa, ki muʻa, pe ʻi he tuku ʻa e lotú. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi mātuʻa ke ʻave ki ʻapi ʻa e laumālie ʻo e houalotú ʻaki haʻanau talanoa mo ʻenau fānaú ʻi ʻapi ʻo kau ki ha foʻi fakakaukau, foʻi hiva, pe ha toe faʻahinga meʻa lelei pē fekauʻaki mo e houalotú.11

ʻE lava ʻe heʻetau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ʻapasiá ʻo tataki e niʻihi kehé ki he leleí.

Kuo tau lau ki hono mahuʻinga ʻo e moʻui ʻapasiá pea tau vakaiʻi ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi ʻuhingá. Kuo tau ʻomi foki mo ha ngaahi fokotuʻu fekauʻaki mo hono fakaʻaiʻai ʻo e moʻui ʻapasia ʻi ʻapí pea ʻi he lotú. Nongo ia, ko e fakalakalaka moʻoni ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻe he kakaí ʻe toki hoko ia ʻi he taimi ʻoku fakatahaʻi ai ʻe he kau taki fakalotofonuá mo e ngaahi fāmilí ʻa ʻenau ngaahi feinga ko ia ke lavaʻi e ngaahi palopalema pau fekauʻaki mo e ʻapasiá. ʻOku mau sioloto atu ki ha feinga ʻa e kakai kotoa pē ʻi he Siasí ke fakalakalaka ʻa e moʻui ʻapasiá. …

Ko e ʻapasia moʻoní ko ha ʻulungāanga lelei mahuʻinga ia, ka ʻoku vave ʻene kaʻiloá ʻi māmani ʻi he fakaʻau ke toe mafola ʻo lahi ange ʻa e mālohi ʻo e tēvoló mo hono ngaahi ivi tākiekina ki he koví. He ʻikai lava ke mahino kakato kiate kitautolu ʻa e tākiekina lelei ʻe lava ke tau ngāue ʻakí kae ʻoua kuo hoko e kāingalotu ʻe lau miliona ʻo e Siasí ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui ʻapasiá. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo mafakakaukaua ʻa e moʻui ʻa ha toko lahi kehe te tau lava ʻo tokoniʻi. Kae mahuʻinga angé, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo tomuʻa mamata ki hono ʻaonga fakalaumālie lahi ki hotau ngaahi fāmilí tonu ʻa ʻetau hoko ko ia ko ha kakai moʻui ʻapasia ʻo hangē ko ia ʻoku fie maʻú.12

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Toe vakai ki he ongo sīpinga ʻo e moʻui ʻapasiá ʻi he peesi 191, 193. Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ongo talanoa ko ʻení ʻo kau ki hono ʻuhinga ʻo e moʻui ʻapasiá? Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e moʻui ʻapasiá kuó ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā e meʻa kuó ke ako mei he ngaahi meʻa ko ʻení?

  • Toe vakai ki he ʻuluaki palakalafi ʻe fā ʻi he peesi 193 ʻo kumi e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ki he meʻa ʻoku ui ko e ʻapasiá mo ia ʻoku ʻikai ko e moʻui ʻapasiá. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ai e Kāingalotu ʻo e Siasí “ko e kakai moʻui ʻapasia taha ʻi he māmaní”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki ha taha ʻokú ne takuanoa e huafa ʻo e ʻEikí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he sīpinga ʻa Palesieni Kimipoló? (Vakai, peesi 194). Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke tau fakaʻapaʻapaʻi ai e huafa ʻo e ʻEikí?

  • Toe vakai ki he peesi 196–199 ʻo kumi e ngaahi ngāue mo e ʻulungāanga ʻo e moʻui ʻapasiá, mo e ngaahi ngāue mo e ʻulungāanga ʻoku ʻikai ko e moʻui ʻapasiá. Ko e hā e ngaahi founga ʻoku uesia fakatāutaha ai kitautolu ʻe he ngaahi ngāue mo e ngaahi ʻulungāanga peheé? Ko e hā e founga ʻoku nau ueisa ai hotau ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehé? Fakakaukau angé ki ha meʻa te ke lava mo ho fāmilí ʻo fai ke mou ʻapasia ai ʻi he lotú.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi ʻapi ke tokoni ki heʻenau fānaú ke nau fie ʻapasia ʻi he houalotu sākalamēnití? ʻi he ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻa e Siasí? (Vakai ki he ngaahi sīpinga ʻi he peesi 199–201.)

  • Ako e ongo palakalafi fakaʻosi ʻi he vahé (peesi 201–202). ʻE lava ke tākiekina fēfē ʻa hotau fāmili ʻi haʻatau feinga ke tau moʻui anga ʻapasia ange? hotau ngaahi koló?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: 1 Ngaahi Tuʻi 6:1, 7; Mātiu 21:12–14; ʻAlamā 37:14–16; T&F 63:61–62, 64

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Francis M. Gibbons, Spencer W. Kimball: Resolute Disciple, Prophet of God (1995), 192.

  2. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 534.

  3. Vakai Gibbons, Spencer W. Kimball: Resolute Disciple, Prophet of God, xi.

  4. We Should Be a Reverent People (tohi tufa, 1976), 1, 2.

  5. We Should Be a Reverent People, 1–2.

  6. “President Kimball Speaks Out on Profanity,” Ensign, Fēpueli 1981, 3, 4–5.

  7. We Should Be a Reverent People, 2.

  8. The Teachings of Spencer W. Kimball, 222.

  9. We Should Be a Reverent People, 1.

  10. The Teachings of Spencer W. Kimball, 222–23.

  11. We Should Be a Reverent People, 2–3.

  12. We Should Be a Reverent People, 4.

ʻĪmisi
celestial room

Ko e loki silesitiale ʻi he Temipale Mauni Timipanokosi ʻIutaá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē “ ʻoku totonu ke hoko [ʻa e temipalé] ko ha feituʻu ʻo e ʻapasia.”

ʻĪmisi
sacrament meeting

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē “ ʻoku kamata, tafunaki, pea fakamāʻoniʻoniʻi” ʻa e tuí” ʻi he ngaahi falelotu ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
mother and children praying

“Ko e ʻulungāanga ko ē ʻoku ako ʻi ʻapí, ko e ʻulungāanga pē ia ʻe fai ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Siasí.”