Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 5: Lotú, ko e Paasipooti ki he Mālohi Fakalaumālié


Vahe 5

Lotú, ko e Paasipooti ki he Mālohi Fakalaumālié

ʻOku tau maʻu ʻa e ʻofá, mālohí, mo e iví mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he lotu moʻoni mo fakamātoató.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “Kuó u maʻu maʻu pē ha faʻahinga ongo fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e lotú pea mo e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lotú. Kuo hulu mo lahi ʻa e ngaahi tāpuaki kuó u maʻu ʻi heʻeku moʻuí ʻi he ngaahi tāpuaki ko ia te u lava ke fai hano fakamālōʻiaʻí. Kuo lahi ʻa e angaʻofa ʻa e ʻEikí kiate aú. Kuo lahi e ngaahi meʻa kuó u aʻusia ʻi he mahamahakí mo e moʻui leleí ʻo ʻikai ai ha toe veiveiua ʻi hoku lotó mo hoku ʻatamaí ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he langí, ko ʻetau Tamaí Ia, pea ʻokú Ne fanongo mai mo tali ʻetau ngaahi lotú.”1

Naʻe hoko e taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi ha taimi naʻe fononga atu ai ʻa Palesiteni Kimipolo mo hono uaifi ko Kamilá ki ha konifelenisi ʻi Nuʻu Sila. ʻI heʻena aʻu atu ki Hemilitoní, naʻá na puke lahi ʻo kole ange ai pe ʻa Palesiteni Kimipolo kia Palesiteni N. ʻEletoni Tena, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke ne fakafofongaʻi ia ʻi ha polokalama fakafonua naʻe palani ke fakahoko he efiafi ko iá. Hili ha ngaahi houa mei ai, “naʻe ofo hake [ʻa Palesiteni Kimipolo] mo ʻene ʻohovalé ʻo fehuʻi ange kia Toketā Lāsolo Nalesoni, he naʻe tangutu pē ʻo tauhi iá, ‘ʻE Misa Nalesoni, ʻoku kamata e polokalamá he fihá he efiafi ní?’

“ ‘He fitú, Palesiteni Kimipolo.’

“ ‘Ko e fihá ʻeni?’

“ ‘Mei hoko e fitú.’

“Naʻe fetafetafei ʻa Sipenisā he pupuhá. Kuo ʻosi atu hono mofí… Naʻá ne pehē ange leva, ‘Talaange kia Sisitā Kimipolo te ma ō.’

“Naʻe tuʻu leva ʻa Kamila mei he mohenga, peá na teuteu fakavavevave ʻo nau ō ki he malaʻevaʻingá he naʻe ofi mai pē, feʻunga mo e toki kamata pē ʻa e polokalamá. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Tena ʻi he kamataʻanga ʻo e polokalamá ʻoku fuʻu puke lahi ʻa e ongomātuʻá ke na omi. Naʻe lotu fakamātoato ha talavou Nuʻu Sila ʻi hono fakahoko ʻo e fua lotú ʻo ne pehē, ʻKo kimautolu ʻeni ko ha kau talavou ʻe toko tolu afe kuo mau fakatahataha mai ki heni ke hiva mo faiva ki he palōfitá. Fakamolemole ka ke fakamoʻui ia pea ʻomai ia ki heni.’ Ko ʻene ʻosi pē ʻa e lotú mo e hū atu ki he malaʻe vaʻingá ʻa e kā naʻe heka ai ʻa Sipenisā mo Kamilá, pea naʻe mavava mo kalanga leʻo lahi ʻa kinautolu naʻe ʻi aí ʻi hono tali ʻo ʻenau lotú.2

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻOku fie maʻu ke tau lotu, ʻo hangē tofu pē ko hono fie maʻu ke tau tauhi mo ha toe fekau kehé.

Ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke tau toe fili pe te tau fai; ko e tefitoʻi meʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki heʻetau tui fakalotú.3

Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotú? Koeʻuhí he ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻoku tau fakafalala kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú—ʻa ʻetau meʻakaí mo e valá, ʻetau moʻui leleí, ʻa e moʻui ʻoku tau maʻú, ʻa ʻetau sió mo ʻetau fanongó, hotau ngaahi leʻó, ʻa e lava ke tau ngaue holó, pea aʻu pē ki hotau ʻutó.

… ʻOkú ke foaki pē kiate koe ʻa hoʻo mānavá, moʻuí, mo ia ʻokú ke maʻú? Te ke lava ʻo fakalōloaʻi ʻaki hoʻo moʻuí ha foʻi houa ʻe taha? ʻOkú ke mālohi ʻo taʻe kau atu ki ai e ngaahi meʻafoaki ʻo e langí? Naʻe tupu pē ho ʻutó ʻiate ia, pe naʻá ke hanga ʻo faʻu ia? Te ke lava ke foaki ʻa e moʻuí pe fakalōloa ia? ʻOkú ke maʻu ha mālohi ke ke fai ʻa e meʻa kotoa pē taʻe kau ai ho ʻEikí? Neongo ʻeni, ka ʻoku ou ʻilo ko e toko lahi ʻoku ʻikai pē ke nau lotu. …

Ko kimoutolu ʻoku hāhāmolofia ke lotú, ko e hā ʻoku ʻikai ke mou lotu ai ke lahí, ʻo faʻa lotu, pea lotu fakamātoato ange? ʻOku fuʻu mahuʻinga nai ʻa e taimí, nounou ʻa e moʻuí, pe siʻisiʻi hoʻo tuí, ko ia ʻoku ʻikai ke ke faʻa lotu aí? …

ʻOku tau moʻua lahi kotoa ki hotau ʻEikí. Kuo teʻeki aʻusia ʻe ha taha ʻiate kitautolu ʻa e haohaoá. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe taʻe ʻi ai haʻane fehālaaki. ʻOku fie maʻu ke lotu ʻa e kakai kotoa pē ʻo hangē pē ko hono fiemaʻu ke nau moʻui angamaʻa, tauhi e ʻaho Sāpaté, totongi vahehongofulu, tauhi e Lea ʻo e Potó, ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻangá, mo fakahoko e mali fakasilesitialé. Ko ha fekau moʻoni ʻeni ʻa e ʻEikí, ʻo tatau pē mo ha toe fekau kehe.4

ʻI heʻeku faʻa fefonongaʻaki holo ʻi he ngaahi siteiki mo e ngaahi misiona ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu ki muʻa atú, ne u faʻa feʻiloaki ai mo ha kakai naʻe faingataʻaʻia pe ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu vivili. Ko ʻeku ʻuluaki fehuʻi pē ʻeni kiate kinautolú, “ ʻOku fēfē hoʻomou ngaahi lotú? Ko e hā hono lahi hoʻomou toutou lotú? Ko e taimi ko ē ʻoku mou lotu aí, ko e hā hono lahi hoʻomou fakakaukau ki hoʻomou lotu ʻoku faí?” Kuó u ʻosi fakatokangaʻi ha faʻa hoko ʻa e faiangahalá ʻi he taimi ʻoku ʻikai toe fai ai ha fetuʻutaki mo e ʻEikí. Ko hono ʻuhinga ʻeni naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻoku ou leaʻaki ki he toko tahá, ʻoku ou leaʻaki ia ki he kakai kotoa pē; lotu maʻu ai pē telia naʻa maʻu ʻa e mālohí ʻiate kimoutolu ʻe he tokotaha angakoví na.” (T&F 93:49.)5

ʻOku fiemaʻu lahi ʻa e lotú ʻi māmani ʻi he ʻahó ni koeʻuhí he ʻe lava ke fakafehokotaki kitautolu mo e ʻOtuá ʻe he lotú mo tauhi ke ʻatā maʻu pē ʻa e ngaahi fetuʻutakiʻangá. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai hatau taha ʻe fuʻu femoʻuekina fēfē fau ʻi heʻetau moʻuí ʻo ʻikai lava ai ke tau toe fakakaukau ke fai ha lotu. Ko e lotú ko e paasipooti ia ki he mālohi fakalaumālié.6

ʻOku totonu ke fakakau ʻi heʻetau lotú ha fakafetaʻi mo ha kole ʻi he loto fakatōkilalo ki he Tamai Hēvaní ke Ne fai tāpuekina kitautolu mo kinautolu ʻoku tau feohí.

Ko e hā e meʻa te tau lotu ʻaki ʻi heʻetau ngaahi lotú? ʻOku totonu ke tau fakahā ha fiefia mo ha fakafetaʻi moʻoni ʻi he ngaahi tāpuaki kuo tau ʻosi maʻú. He naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ʻoku totonu ke mou ʻatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he Laumālié koeʻuhí ko e tāpuaki kotoa pē ʻe tāpuakiʻi ʻaki ʻa kimoutolú.” (T&F 46:32.) Ko e taimi ko ē ʻoku tau fakahā ai ʻa e loto fakafetaʻi moʻoni ki he Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú, ʻoku tau ongoʻi ha laumālie lelei mo fakapapau moʻoni—koeʻuhí ko e ongoongoleleí mo e ʻilo kuo tāpuekina ʻaki kitautolu ke tau maʻú, ʻi he touʻanga e ngaahi mātuʻá mo e niʻihi kehé maʻatautolú, koeʻuhí ko hotau ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá, ngaahi faingamālié, ʻatamaí mo e sinó mo e moʻuí, mo e ngaahi meʻa lelei mo ʻaonga kuo tau maʻu ʻi heʻetau moʻuí, mo e ngaahi tokoni mo e angalelei kotoa ʻa ʻetau Tamaí pea mo hono tali ʻo ʻetau ngaahi lotú.

ʻE lava ke tau lotua hotau kau takí. Naʻe tohi ʻe Paula ʻo pehē:

“Ko ia ʻoku ou enginaki, ke fuofua fai ʻa e kolé, mo e ngaahi lotú, mo e hūfekina maʻú, mo e fakafetaʻí, koeʻuhí ko e kakai kotoa pē;

“Koeʻuhí ko e ngaahi tuʻí, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku pulé.” (1 Tīmote 2:1–2.)

ʻE tupulaki ʻetau mateakiʻi hotau fonuá mo e ngaahi lao ʻoku puleʻi ʻaki kitautolú ʻo kapau te tau lotu. Pea te tau fakatupulaki ha ʻofa mo ha tui ki he kau taki ʻo hotau Siasí, pea ʻe fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻe heʻetau fānaú. He ʻikai lava ke fakaangaʻi ʻe ha taha ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻo kapau ʻoku lotua fakamoʻomoʻoni kinautolu. Ko ha meʻa fakafiefia ia kiate au ʻa ʻeku poupouʻi hoku kau takí mo lotua ʻa ʻenau leleí ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Pea ʻi he ngaahi taʻu mai ki mui ní, kuó u ongoʻi haʻaku maʻu ha fuʻu mālohi lahi, tupu mei he ngaahi lotu tatau pē ʻoku ʻohake ʻe he Kāingalotú ki langi maʻakú.

ʻOku totonu ke hoko maʻu pē ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha taumuʻa ʻo ʻetau ngaahi lotú. ʻOku tau lotua ke fakaava ʻa e matapā ki he ngaahi puleʻangá ke nau tali ʻa e ongoongoleleí. ʻOku tau lotua ha faingamālie mo ha fakahinohino ke tau vahevahe ai mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi ongoongo lelei nāunauʻia ʻo e ongoongoleleí. Ko e taimi ko ē ʻoku lotua ai e ngāue fakafaifekaú ʻe he kiʻi tamasiʻi taki taha ʻi hono kotoa ʻo ʻene moʻuí, te ne hoko ko ha faifekau lelei.

… Tau lotua muʻa ʻa e tokotaha ko ia ʻoku tau ongoʻi ko ha fili kiate kitautolú he ʻoku tau manatuʻi ʻa e akonaki fakaʻofoʻofa mo mālohi ʻa hotau ʻEikí: “Ka ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu ʻoku fanongó, ʻOfa ki homou ngaahi filí, failelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, Tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fakakoviʻi ʻa kimoutolú.” (Luke 6:27–28.) Ko e taimi ko ē ʻoku lotua ai ʻe ha taha ha niʻihi ʻoku nau feohi ʻa ia ʻoku ʻikai ke lelei ki ai hono lotó, ʻe lava nai ke ʻi ai hano fili ʻo fuoloa?

ʻOku tau lotu ke tau maʻu ha poto, fakakaukau lelei, mo ha mahino. ʻOku tau lotu ke maluʻi kitautolu ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku fakatuʻutāmakí, ke tau maʻu ha ivi ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí. ʻOku tau manatua ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí mo hotau ngaahi kaumeʻá. ʻOku tau lea ʻi heʻetau lotú pe te tau fakakaukau loto pē, fai leʻolahi ia pe fakalongolongo. ʻOku tau lotu maʻu pē ʻi hotau lotó ke tau fai ke lelei ʻa e ngaahi ngāue ʻo e ʻaho ko iá. ʻE lava nai ke faikovi ha taha kapau ʻoku ʻi hono lotó pea te ne lea ʻaki ha lotu ʻoku fai fakamātoato?

ʻOku tau lotua ʻa ʻetau nofo malí, ʻa ʻetau fānaú, hotau kaungāʻapí, ʻetau ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻa e ngaahi fili ʻoku tau faí, ʻa hotau fatongia faka-siasí, ʻetau fakamoʻoní, ʻa e ngaahi ongo ʻoku tau maʻú, ʻa ʻetau ngaahi taumuʻá. Ko e moʻoni, ʻoku tau fai ki he akonaki maʻongoʻonga ʻa ʻAmulekí ʻo tau lotu ke tau maʻu e ʻaloʻofá, tau lotu koeʻuhí ko ʻetau ngaahi maʻuʻanga moʻuí, lotu koeʻuhí ko hotau ngaahi ʻapí pea ke taʻofi ʻa e mālohi ʻo hotau ngaahi filí; ʻoku tau lotu “koeʻuhí ko e tēvoló, ʻa ia ko e fili ki he māʻoniʻoni kotoa pē,” pea koeʻuhí ko e fua kotoa pē ʻo ʻetau ngaahi ngoué. Pea ko e taimi ko ē ʻoku ʻikai ke tau tangi ai ki he ʻEikí, ʻoku tau “tuku ke fonu [hotau] lotó, ʻo ʻunuʻunu atu maʻu ai pē kiate ia ʻi he lotu, koeʻuhí ko [ʻetau] leleí, pea mo e lelei ʻa kinautolu ʻoku ʻiate [kitautolú].” (Vakai, ʻAlamā 34:18–27.)7

ʻOku tau lotu ke maʻu ha fakamolemole. Kuó u ʻinitaviu ha kau teuteu ngāue fakafaifekau toko lahi. Ne u faʻa ʻilo ai ʻoku ʻikai ke nau lotu, neongo ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fehālaaki kuo teʻeki ai ke fakamolemoleʻi. Ne u fehuʻi ange, “Ko e hā ʻoku ʻikai te ke lotu ai lolotonga ʻoku ʻi ai ho fuʻu moʻua lahi ke totongi fakafokí? ʻOkú ke pehē te ke fakangaloʻi pē ia pea tukunoaʻi mo kumi ʻuhinga ko ha meʻa ia ʻoku fai ʻe he tokotaha kotoa? ʻOkú ke mā ke tūʻulutui, ʻokú ke maaʻi ʻa Kalaisi? ʻOku ʻikai te ke tui ki he ʻOtuá? ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa, peá Ne fakamolemoleʻi ʻa e fakatomalá? ʻOkú ke ʻiloʻi he ʻikai lava ke tāmateʻi ke pulia ʻa e ngaahi angahalá, pea he ʻikai lava ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi maumaufonó ʻi he fakahaohao pē mei ai mo fakangaloʻí?”. …

ʻOku tau lotua ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻu ʻoku fakaʻeiʻeiki mo totonú. Naʻá ku fanongo ki ha tamasiʻi taʻu hongofulu mā fā nai naʻá ne kole ki he ʻEikí ʻi heʻenau lotu fakafāmilí ke ne maluʻi muʻa ʻa e fanga sipi ʻa e fāmilí ʻi he moʻungá. Naʻe sinou pea momoko ʻaupito. Ne u fanongo ʻi ha lotu ʻa ha fāmili ke tō mai ha ʻuha he lolotonga ʻo e laʻalaʻá mo faingataʻaʻia lahi ko e ʻikai ha ʻuhá. Ne u fanongo ʻi ha lotu ʻa ha finemui ke tokoniʻi ia ʻi heʻene sivi naʻe fai ʻi he ʻaho ko iá.

ʻOku tau lotua foki ʻa kinautolu ʻoku puke mo faingataʻaʻiá. ʻE fanongo mai ʻa e ʻEikí ki heʻetau ngaahi lotu fakamātoató. He ʻikai ke Ne fakamoʻui maʻu pē kinautolu, ka te Ne foaki kiate kinautolu ha nonga pe lotolahi pe ivi ke nau matuʻuaki ia. ʻOku ʻikai ngalo ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻa e kakai ʻoku nau fiemaʻu ha ngaahi tāpuakí, ʻo lahi ange ia he niʻihi ʻoku faingataʻaʻaia fakaesinó—ha kakai ʻoku taʻe fiemālie mo puputuʻu, ʻa kinautolu ʻoku ʻahiʻahiʻí, ʻa e kau faiangahalá, mo kinautolu ʻoku loto hohaʻá.

ʻOku tau lotu maʻá e lelei ʻa ʻetau fānaú. ʻI he moʻui ʻa ʻetau fānaú he taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻenau tutupu haké, ʻoku nau angatuʻu, neongo e ngaahi meʻa kotoa kuo tau talaange mo fakahokó. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ʻa e taʻe ʻaonga ʻene ngaahi akonaki ki hono [fohá] peá ne lotua [ia], pea ko e lotu lahi naʻá ne faí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e meʻa pē ia ʻoku toe ke fakahoko ʻe he mātuʻá. ʻOku talamai ʻe he folofolá ʻoku lava ʻe he lotu ʻa e tangata anga māʻoniʻoní ke fakahoko ha meʻa lahi, pea ko e meʻa pē ia naʻe hoko hení [vakai, Sēmisi 5:16; Mōsaia 27:14].8

Ko ha faingamālie mo ha meʻa fakafiefia ke lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ko ha tāpuaki maʻatautolu. Ka ʻoku ʻikai ke ʻosi pē ʻetau lotú pea ko ʻene ngatá ia. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻAmuleki ʻa e meʻa totonú: “Pea ko ʻeni, vakai, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu,. … he ʻo ka ʻosi hoʻomou [lotú], kapau te mou tekeʻi ʻa e masivá mo e telefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakiʻiá mo ia ʻoku faingataʻaʻiá, pea foaki haʻamou koloa kiate kinautolu ʻoku masivá, ʻo kapau ʻoku mou maʻu—ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau ʻoku ʻikai te mou fai ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻá ni, vakai, ʻoku iku noa ʻa hoʻomou lotú, pea ʻoku taʻe ʻaonga kiate kimoutolu, pea ʻoku mou hangē ko e kau mālualoí, ʻa ia ʻoku fakaʻikaiʻi ʻa e tuí.” (ʻAlamā 34:28.) Kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ʻoku fie maʻu ke tau lotu mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he faitotonu mo e loto moʻoni he taimi tatau pē.9

ʻOku lava ke tau fetuʻutaki mo e ʻOtuá mo ʻilo ʻa Hono finangaló ʻi heʻetau ngaahi lotu lilo mo fakatāutahá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe lelei taha ange pē hono lotua ʻi he liló, ʻa ia ʻoku ʻikai toe fai ai ha fuʻu hohaʻa ki he taimí pe toe ʻilo ki ai ha niʻihi kehe. ʻOku lahi ha lelei ʻoku maʻu ʻi he lotu toko tahá pea ʻoku ʻaonga ʻaupito. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau lotu toko tahá ke toʻo atu ai ʻa e ongoʻi maá pe fakangalingalí, pe ha kākā ʻoku kei ʻiate kitautolu; ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaava hotau lotó ʻo faitotonu mo angatonu kakato ʻi hono fakahā ʻo ʻetau ngaahi fakaʻamú mo hotau ngaahi ʻulungāangá kotoa.

Kuo fuoloa ʻeku ongoʻi ʻa e fiemaʻu ko ia ke fai ʻetau ngaahi lotu fakatāutaha ʻi he liló. Naʻe ʻi ai e taimi naʻe faʻa ʻafioʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku fiemaʻu ke Ne fononga toko taha pē ki he moʻungá pe toafá ke fai ai ʻEne lotú. Ko e meʻa tatau pē ki he ʻAposetolo ko Paulá heʻene ʻalu ki he toafá mo e maomaonganoá ʻi he hili hono uí. Naʻe ʻalu ʻa ʻĪnosi ki he feituʻu naʻe maomaonganoá ke fefolofolai ai mo e ʻOtuá. Naʻe toko taha pē ʻa Siosefa Sāmita ʻi he vao ʻakaú pea ko e fanga manupuná pē mo e ʻulu ʻakaú naʻe ʻi ai mo e ʻOtuá ke fanongo ki heʻene lotú. Vakai angé ki ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe niʻihi ʻi heʻene fakamatalá: “Ko ia, naʻá ku ʻalu ki he vaó, ʻo hangē ko ʻeku fakapapaú ni ke fehuʻi ki he ʻOtuá, ke ʻahiʻahi. … Ko ʻeku toki ʻahiʻahi ha meʻa pehē talu ʻeku tupu, he ʻi he lolotonga ʻeku ngaahi meʻa naʻá ku tokanga ki aí, naʻe teʻeki ai ke u ʻahiʻahi ke fai ha lotu ʻaki ʻa e leʻó.” (Siosefa Sāmita—Hisitōliá 2:14; ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.)

ʻOku totonu ke tau kumi foki ʻe kitautolu mo ha feituʻu, ʻo kapau ʻe maʻu, ha loki, ha kiʻi tuliki, ha kōpate, ha feituʻu ʻe lava ke tau “ō” ki ai ʻo “lotu ʻaki ʻa e leʻó” ʻi he liló. Tau manatu ki he taimi ʻoku fakahinohino ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau lotu ʻaki ʻa e leʻó: “Pea ko e tahá, ʻoku ou fekau kiate koe ke ke lotu ʻaki ʻa e leʻó, pea ʻi ho lotó foki; ʻio, ʻi he ʻao ʻo māmaní ʻo hangē foki ʻi he potu liló, ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea fakaekita pē foki.” (T&F 19:28.)10

Kapau ʻoku tau taʻofi ha ngaahi meʻa ʻo ʻikai fakahā ki he ʻEikí ʻi he ngaahi mōmēniti mahuʻinga ko ʻeni ʻoku tau lotu aí, ʻe ʻi ai leva ha ngaahi tāpuaki ia ʻe taʻofi meiate kitautolu. He ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku fai ia ʻi he ʻao ʻo ha Tamai Hēvani poto, pea ʻi heʻene peheé, ko e hā leva ʻoku tau fakakaukau ai ke fūfuuʻi ʻo taʻe fakahā e ngaahi meʻa ʻoku tau ongoʻí pe ko ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻa ia ʻoku mei ai ʻetau ngaahi fiemaʻú mo hotau ngaahi tāpuakí?11

Kuo pau ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fakangalingali, mo ha mālualoi ʻi heʻetau ngaahi lotú koeʻuhí he ʻikai lava ke fai heni ha kākā. ʻOku ʻosi ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ia ʻa e tuʻunga totonu ʻoku tau ʻi aí. ʻOku tau fakahā nai ki he ʻEikí ʻa ʻetau leleí pe ko hotau vaivaí? ʻOku ʻikai puli ha meʻa kiate ia. ʻOku fai ʻetau ngaahi huú ʻi ha founga ʻoku taau, ʻi he loto moʻoni, pea ʻi he “loto mafesi mo e loto fakatomala,” pe ʻoku hangē ko e tangata Fālesí ʻi heʻene pōlepole ʻi he lelei ʻene tauhi ki he fono ʻa Mōsesé? [Vakai, ʻEta 4:15; Luke 18:11–12.] ʻOku tau lea ʻaki ha ngaahi lea motuʻa, pe ha ngaahi kupuʻi lea kuo tau anga ʻaki, pe ʻoku tau fakataufolofola fakalelei ki he ʻEikí ʻi he lōloa taha ʻoku fiemaʻú? ʻOku tātātaha pē nai ʻetau lotú kae lolotonga iá ʻoku totonu ke tau lotu maʻu pē, faʻa lotu, pea toutou lotu?12

Ko e lotú ko ha faingamālie ia—ʻo ʻikai ke fakataufolofola pē ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ka ke tau maʻu ai foki ha ʻofa mo ha ueʻi fakalaumālie meiate Ia. ʻOku fie maʻu ke tau fakafanongo fakalelei ʻi he ʻosi ʻetau ngaahi lotú—ʻo aʻu pē ki ha ngaahi miniti lahi. ʻOku tau lotu ke fai mai ha fakahinohino mo ha tokoni. Ko e taimi ní kuo pau leva ke tau “longo, pea ʻilo ko [Ia] ko e ʻOtuá.” (Saame 46:10.)13

ʻOku totonu ke tau tuku ha taimi ʻi he ʻaho kotoa pē ke fai ai ʻa e lotu fakafāmilí.

ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e Siasí ke fai ʻa e lotu fakafāmilí ʻi he efiafi mo e pongipongi kotoa pē. Ko ha lotu ia ʻoku tūʻulutui hifo ai ʻa e kau mēmipa kātoa ʻo e fāmilí pe ko e toko lahi taha ʻe lava ke ʻi aí. … ʻOku totonu ke ʻi ai ha faingamālie ʻo e kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí, kau ai ʻa e fānau īkí, ke nau fetongitongi ʻi hono fai ʻo e lotú ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e tokotaha ʻokú ne tokangaʻí, ʻa ia ʻoku faʻa meimei ko e tamaí pē he ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea kapau te ne mamaʻo ko e faʻeé, pea ka na mamaʻo ko e lahi taha ʻi he fānaú ʻoku ʻi aí.14

Kuo tuku mai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻa e tāpuaki ʻo e lotú ke tokoni kiate kitautolu ke lavaʻi ʻa e fanga kiʻi meʻa mahuʻinga kotoa ko ia ʻoku fakahoko ʻi ʻapí mo e moʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi kapau te tau lotu fakamātoato pea ʻi he anga māʻoniʻoni, fakafoʻituitui mo fakafāmili, ko e taimi ʻoku tau tuʻu hake ai ʻi he pongipongí pe ō ke mohe ʻi he poʻulí, pea ʻi heʻetau tēpile kaí ʻi he taimi maʻu meʻatokoní, he ʻikai ngata pē ʻi haʻatau fāʻū taha ko ha niʻihi ʻoku feʻofoʻofaní, ka te tau toe tupulaki fakalaumālie foki. ʻOku tau fuʻu fiemaʻu lahi e tokoni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau ako e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo moʻui ʻaki kinautolú, pea ʻi heʻetau fekumi foki ki Heʻene tokoní ʻi he ngaahi fili ʻoku tau fai ʻi heʻetau moʻuí.15

ʻOku totonu ke lōloa feʻunga pē e taimi lotu fakafāmilí mo feʻunga e ngaahi lea ʻoku ngāue ʻakí ʻo fakatatau mo e fiemaʻú. ʻE kehe ʻa e lotu ia ʻa ha. … ongo meʻa mei he lotu ʻa ha fāmili kuo lalahi ʻenau fānaú pe ha fāmili ʻoku kei iiki ʻenau fānaú. ʻOku ʻikai totonu ke lōloa e lotú kapau ʻoku ʻi ai ha fānau, he te nau pipikoʻia kinautolu mo helaʻia ʻo ʻikai ke nau toe saiʻia he lotú. Ko e taimi ko ē ʻe lotu ai e fānaú, heiʻilo pe ʻe fuʻu lōloa ʻenau lotú ʻanautolu. Fakatātā ʻaki pē e lotu ʻa e ʻEikí, ʻoku feʻunga pē hono lōloá mo e sekoni ʻe tolungofulu, ko ia ʻe lava pē ke fai ha fakamālō lahi mo ha kole ʻi ha miniti pē ʻe ua pe tolu, neongo iá ʻoku mahino ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe fie maʻu ke toe lōloa ange ai ʻa e lotú.16

ʻI he taimi ʻoku tau tūʻulutui ai ʻi he lotu fakafāmilí, ʻoku tūʻulutui ʻetau fānaú [ʻi hotau tafaʻakí], ʻo ako ai e ngaahi tōʻonga ʻa ia ʻe nofo mo kinautolu ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Kapau he ʻikai ke tau lotu, ʻoku tau pehēange ai ki heʻetau fānaú, “ ʻIo, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku mahuʻinga. He ʻikai ke tau tokanga kitautolu ki ai. Kapau ʻe faingamālie pea ʻe fai haʻatau lotu, ka ʻo kapau ʻe tā mai ʻa e fafangu akó pea vave mai mo e pasí pea hoko mo e taimi ngāué—ʻio, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻa e lotú, pea te tau toki fai pē ia ʻo ka faingamālie.” Kapau he ʻikai ke tau palani ki ai, he ʻikai pē teitei faingamālie ia.17

He ʻikai ha faʻē ʻe taʻe tokanga ʻo tuku ʻene fānaú ke nau ō ki he akó ʻi ha pongipongi ʻoku havilivili taʻe te ne fakatui hanau vala māfana ke maluʻi kinautolu mei he sinoú mo e ʻuhá mo e momokó. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tamai mo ha ngaahi faʻē toko lahi ʻoku nau tuku ʻenau fānaú ke ō ki he akó taʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e maluʻi ko ia ʻoku nau maʻu tuʻunga he lotú—ʻa ia ko ha maluʻi ʻeni mei he ngaahi faingataʻa ʻoku ʻikai ha ʻilo ki ai, kakai angakoví, pea mo e ngaahi ʻahiʻahi koví.18

Mahalo naʻe mei lelei pē ʻa e lotu fakafāmili tuʻo taha ia he ʻahó ʻi he kuo hilí. Ka ʻi he kahaʻú, he ʻikai feʻunga ia kapau ʻoku tau loto ke fakahaofi hotau fāmilí.19

ʻE ako ʻetau fānaú ʻi hotau ngaahi siakale fakafāmilí ʻa e founga ke fakataufolofola ai ki heʻenau Tamai Hēvaní ʻi heʻenau fanongo ki heʻenau mātuʻá. ʻE taimi nounou pē kuo nau fakatokangaʻi hono moʻoni ʻo ʻetau ngaahi lotú mo hono fai ʻaki hotau lotó. Kapau ʻoku fai fakavaveʻi pē ʻetau ngaahi lotú, pea ʻikai ke fakakaukau ki ai kae lea ʻaki ha ngaahi meʻa tatau, te nau toe fakatokangaʻi pē mo ia. ʻE lelei ange kapau te tau fakahoko ʻi heʻetau lotu fakafāmili mo fakatāutahá ʻa e meʻa naʻe kole ki ai ʻa Molomoná, “Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo homou lotó.” (Molonai 7:48.)20

ʻOku ʻikai ko e hū pē mo e lotu fakafetaʻi ʻoku fakahoko ʻi he lotu fakafāmilí, ka ʻoku toe lahi ange ia ai. Ko ha sitepu ia ʻe taha ki muʻa ki he fāʻūtaha mo e uouangataha ʻa e fāmilí. ʻOkú ne langaki ʻe ia ʻa e feʻilongaki ʻa e fāmilí mo fokotuʻu ha ongoʻi fefakafalalaʻaki he fāmilí. Ko ha mōmēniti ʻeni he ʻaho femoʻuekiná, ʻoku tāmateʻi ai e letioó, tukutuku hifo e māmá, pea fakatafoki ʻa e fakakaukaú mo e lotó ki he tokotaha kotoa pē ʻi aí pea ki he ʻOtuá; ko ha mōmēniti ʻoku tāpuniʻi ai ʻi tuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní kae tuku ʻa hēvani ʻi loto.21

Ko e taimi ʻoku tau lotu fakatokolahi aí, ʻoku totonu ke tau lotu ke feʻunga mo e meʻa ko ia ʻoku fakahokó.

Ko e taimi ko ē ʻoku tau lotu fakatokolahi aí, pe ko ha lotu ʻi ʻapi, ʻi ʻapisiasi, ngaahi fakatahaʻanga fakasōsiale pe fakapuleʻanga, ʻoku totonu ke tau manatuʻi e taumuʻa ʻo ʻetau lotú—he ko ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Neongo ʻe ngali faingataʻa, ka kuó u ʻilo ko e taimi ko ia ʻoku tau lotu fakataha ai mo ha niʻihi kehé, ʻe lelei ange pē ke tau tokanga ke lelei pea mo moʻoni ʻa ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi haʻatau hohaʻa ki ha fakakaukau mai ʻa kinautolu ʻoku fanongó ki he anga ʻo e lotu ʻoku tau faí. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke fakakaukauʻi lelei ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku fakahoko ai ʻa e lotú, pea ko e ʻuhinga ʻeni ʻe taha ʻoku ʻikai lava ke fakahoko kakato ai ʻetau ngaahi lotú ʻi he ʻao ʻo e kakaí, pea aʻu ai pē ki heʻetau ngaahi lotu fakafāmilí.22

ʻOku totonu ke feʻunga ʻa e ngaahi lotu ʻoku fakahoko ʻi he ʻao ʻo e kakaí mo e faʻahinga fakatahaʻanga ko iá. ʻE lōloa ange hano fai ʻo ha lotu fakatapui ka ʻe nounou ange ʻaupito hano fai ʻo ha fua lotu. ʻOku totonu ke kole ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki he fakatahaʻanga ko iá ʻi he lotú. ʻE kei lava pē ke nounou ange ʻa e lotu tukú—ʻa ia ko e lotu fakamālō pē mo e teu ke mātuku atu. Ko e tākai loló ko ha konga nounou mo pau pē ia ʻo ha ouau pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa hope atu ia ki he fakamaʻu ʻe hoko mai aí, he ʻe lava pē ke fakalōloaʻi ange ia ke feʻunga ki hono kole ʻo e ngaahi tāpuaki maʻá e tokotaha ʻoku faingāue ki aí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fuʻu lōloa hono tāpuakiʻi ʻo e meʻakaí, ka ʻoku totonu ke fakahā ai ha fakamālō ki he meʻakaí mo kole ke tāpuakiʻi ia. ʻOku ʻikai totonu ke toe hangē pē ia ko ha lotu fakafāmili ʻo tatau mo ia ne toki ʻosí.23

Kuo tuʻo fiha nai ʻetau toutou fanongo ki ha kakai ʻoku nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea lōloa ʻi heʻenau ngaahi lotú ʻo ʻosi ange ko iá kuo nau malanga kinautolu? ʻOku fiu e kakai ʻoku fanongó pea ʻikai hano ʻaonga ʻo e lotú.24

ʻE lava ke tau falala ki he tali ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau ngaahi lotú koeʻuhí he ʻokú Ne ʻafioʻi lelei mo ʻofa ʻiate kitautolu.

Ko ha fetuʻutaki nai e lotú ʻoku fai fakafaʻahitaha pē? ʻIkai!. …

Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni hono ako ʻa e lea ʻo e lotú, pea ʻoku tau fakahoko ia ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Taimi ʻe niʻihi, kuo hū mai ki hotau ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau he lolotonga ʻetau fakafanongo ʻi he hili ʻetau lotú. Taimi ʻe niʻihi, kuo hū mālohi mai mo ha ngaahi ongo. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he laumālie nongá ʻe lelei ʻa e meʻa hono kotoa. Ka ʻoku hoko maʻu pē, kapau naʻa tau faitotonu mo fakamātoato, te tau ongoʻi lelei—ha ongoʻi fiefia ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo ongoʻi ʻa ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. Ko e meʻa fakamamahi kiate au ʻa e ʻi ai hatau niʻihi kuo teʻeki ai pē ke nau ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e faʻahinga ongoʻi nonga mo fiefia fakalaumālie ko iá, he ko hano fakamoʻoniʻi mai ia kiate kitautolu kuo ongona ʻetau lotú. Pea koeʻuhí ʻoku lahi ange ʻa e ʻofa ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi heʻetau ʻofa ʻatautolu kiate kitautolu peé, ko hono ʻuhinga ia ʻe lava ai ke tau falala ki Heʻene manavaʻofá, ke tau falala kiate Ia; ʻoku ʻuhinga ia, kapau e kei hokohoko atu ai pē ʻetau lotu mo ʻetau moʻui ʻaki e founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí, ʻe tataki mo fai tāpuekina kitautolu ʻe he toʻukupu ʻo ʻetau Tamaí.

Ko ia ʻoku tau pehē ai ʻi heʻetau lotú, “Ke fai pē Ho finangaló”— pea ko ʻetau fakamoʻomoʻoní ia. He ʻikai ke tau kole ha faleʻi mei ha taki pea ʻosi angé ʻoku ʻikai ke tau fai ki ai. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau kole ha ngaahi tāpuaki mei he ʻEikí pea hili ange ko iá ʻoku tau taʻe tokaʻi ʻa e talí. Ko ia, ʻoku tau lotu ʻo pehē, “Ke fai pē Ho fingaló, ʻEiki. ʻE Tamai, ʻokú Ke ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻe lelei tahá. Te u tali lelei Hoʻo fakahinohinó mo muimui ki ai.”25

ʻOku totonu ke tau lotu ʻi he tui, ka ke tau ʻiloʻi pē mahalo ko e tali ʻa e ʻEikí ʻe ʻikai ko e tali ia ʻoku tau ʻamanaki mo fakaʻamu ki aí. Kuo pau ke tau tui ko e meʻa totonú ʻa e fili ko ia ʻoku fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.26

Hili ange ʻa e ngaahi lotu ko ia kuó u fai ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻa e ʻofa mo e mālohi pea mo e ivi ʻoku maʻu mei he lotu moʻoni mo fakamātoató. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mateuteu ʻa ʻetau Tamaí ke tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he māmaní, ke akonekina kitautolu, ke tataki kitautolu, ke fakahinohino kitautolu. Ko ia, kuo folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fuʻu ʻofa lahí ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻoku ou leaʻaki ki he toko tahá, ʻoku ou leaʻaki ia ki he kakai kotoa pē.” (T&F 93:49.)

Kapau te tau fai ʻeni, te tau ʻilo fakatāutaha ʻiate kitautolu pē ʻoku fanongo moʻoni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo tali ʻetau ngaahi lotú. Ko Hono finangaló ke tau maʻu taki taha ʻa e ʻilo ko ʻení. ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, mou fekumi ki ai!27

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x. ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Naʻe mei kehe fēfē nai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ke lotu? Fakalaulauloto ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku fekau ai ʻe he ʻEikí ke tau lotú (peesi 59–60).

  • Toe vakai ki he peesi 60–64. Ko e hā e ngaahi founga ʻoku tataki ai kitautolu ʻi heʻetau fakahā ʻa ʻetau houngaʻiá ʻi heʻetau lotú? ʻi he taimi ʻoku tau lotua ai ha niʻihi kehé?

  • Toe fakamanatu ʻa e palakalafi hono ua ʻi he peesi 64. Ko e hā ʻoku ʻikai kakato ai ʻetau lotú ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau “lotu mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he faitotonu mo e loto moʻoní”?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo, “ ʻOku lahi ʻa e ngaahi lelei ʻoku maʻu ʻi he lotu toko tahá pea ʻoku ʻaonga ʻaupito” (peesi 64). Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke maʻu ai ha taimi ke fakahoko ha ngaahi lotu fakatāutaha ʻoku mahuʻingamālié? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻaonga ai he taimi ʻe niʻihi ke tau lotu ʻaki ʻa e leʻó ʻi heʻetau ngaahi lotu fakatāutahá? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e fakafanongó ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotú?

  • ʻOku fakamatala ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi he peesi 66–68 ki he ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku maʻu mei he lotu fakafāmilí. Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení? Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi fāmilí ke maʻu ai ha taimi ke fakahoko e lotu fakafāmilí ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē?

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē ʻoku totonu ke feʻunga pē ʻa e ngaahi lotu ʻoku fai fakatokolahí mo e faʻahinga fakatahaʻanga ʻoku fakahokó (peesi 66). Ko e hā leva hotau fatongia ʻi he taimi ko ia ʻoku kole mai ai ke tau fai ha ngaahi lotu ʻi he ngaahi taimi peheé? Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako mei he sīpinga ʻa e talavou Nuʻu Sila ʻi he talanoa he peesi 57–59?

  • Lau e ʻuluaki palakalafi ʻi he peesi 70. Ko e hā ha founga kuo hanga ai ʻe he lotú ʻo tataki ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: Saame 55:17; Mātiu 6:5–15; Sēmisi 1:5–6; 2 Nīfai 32:8–9; 3 Nīfai 18:18–21

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1979, 5; pe Ensign, Nōvema 1979, 5.

  2. Caroline Eyring Miner mo Edward L. Kimball, Camilla: A Biography of Camilla Eyring Kimball (1980), 182–84.

  3. Faith Precedes the Miracle (1972), 200.

  4. “Prayer,” New Era, Māʻasi 1978, 15, 17, 18.

  5. “Pray Always,” Ensign, ʻOkatopa 1981, 3.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1979, 7; pe Ensign, Mē 1979, 6–7.

  7. Ensign, ʻOkatopa 1981, 4–5.

  8. Faith Precedes the Miracle, 205, 206.

  9. Ensign, ʻOkatopa 1981, 6.

  10. Ensign, ʻOkatopa 1981, 4.

  11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1979, 5; pe Ensign, Nōvema 1979, 4.

  12. Faith Precedes the Miracle, 207.

  13. Ensign, ʻOkatopa 1981, 5.

  14. Faith Precedes the Miracle, 200–201.

  15. “Therefore I Was Taught,” Ensign, Sānuali 1982, 4.

  16. Faith Precedes the Miracle, 201.

  17. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 279.

  18. Faith Precedes the Miracle, 207.

  19. Naʻe leaʻaki ʻe Sēmisi E. Fausi ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1990, 41; pe Ensign, Nōvema 1990, 33.

  20. Ensign, ʻOkatopa 1981, 4.

  21. “Family Prayer,” Children’s Friend, Sānuali 1946, 30.

  22. Ensign, ʻOkatopa 1981, 4.

  23. Faith Precedes the Miracle, 201.

  24. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 119–20.

  25. Ensign, ʻOkatopa 1981, 5.

  26. Faith Precedes the Miracle, 207.

  27. Ensign, ʻOkatopa 1981, 6.

ʻĪmisi
President Kimball

“ ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai hatau taha ʻe fuʻu femoʻuekina fēfē fau ʻi heʻetau moʻuí ʻo ʻikai toe lava ai ke tau fakakaukau ke fai ha lotu.”

ʻĪmisi
bishop praying

“ ʻOku tau lotua ʻa ʻetau nofo malí, ʻa ʻetau fānaú, hotau ngaahi kaungāʻapí, ʻetau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí, ʻa e ngaahi fili ʻoku tau faí, ʻa hotau ngaahi fatongia fakasiasí, ʻetau ngaahi fakamoʻoní, ngaahi ongo ʻoku tau maʻú, mo ʻetau ngaahi taumuʻá.”

ʻĪmisi
family praying

Ko e lotu fakafāmilí “ko ha sitepu ia ʻe taha ki muʻa ke fāʻūtaha mo uouangataha ai ʻa e fāmilí.”