Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 21: Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá


Vahe 21

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEiki ʻi hono toe fakafoki kotoa mai ʻa ia naʻe mole he lolotonga ʻo e ngaahi senituli lahi ʻo e fakapoʻuli fakalaumālié.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe fononga takai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi māmani kātoa he lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e 1970 tupú ke feʻiloaki mo e kāingalotú ʻi ha ngaahi konifelenisi fakaʻēlia. Naʻá ne fakahā ʻi ha taha ʻo e ngaahi konifelenisi ko ʻení ʻa ʻene fakamālō koeʻuhí ko e tala tukufakaholo ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“ ʻOku omi ʻa e fuʻu kakai ʻe toko laumano ko ʻení ki he ngaahi konifelenisi fakaʻēliá koeʻuhí pē ko ha ʻalu atu ʻa ha tamasiʻi taʻu hongofulu mā fā ki he vaotaá ʻi Niu ʻIoake ke lotu. Naʻe ʻalu ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā faá ki he vaotaá ke lotu, hili haʻane lau ʻi he folofolá, ‘Ka ai hamou taha ʻoku masiva he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá’ (Sēmisi 1:5.), pea koeʻuhí naʻe moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fakahā naʻá ne maʻu mei ʻolungá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo tau maʻu kotoa ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ē te ne ngaohi kitautolu [ke tau hoko] ko e kakai fiefia taha ʻi he māmaní kotoa, koeʻuhí pē ko ha ʻalu ʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā fā ki he vaotaá ke lotu. ʻOku ou fakamālō he ʻalu ʻa Siosefa ki he vaotaá, pea ʻoku ou fakamālō naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ne faí pea naʻá ne fakamātoato feʻunga ʻi heʻene fakakaukaú ke ne tali e folofola ʻa e ʻEikí ʻi heʻene maʻu iá pea tupulaki ai peá ʻo ne fokotuʻu ʻa e puleʻanga ko ʻení.”1

Naʻe toe fakamatala ʻa Palesiteni Kimipolo he taimi ʻe taha ki he ngaahi ongo naʻá ne maʻu ʻi heʻene vakai ki ha tā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha loki ʻo e Temipale Sōlekí: “Ne u vakai ki he holisi ʻi muʻá ʻoku tuʻu ai ʻa Siosefa Sāmita, peá u fakakaukau ʻo pehē, toki tangata maʻongoʻonga moʻoni ka ko e palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻikai ko ha tangata noaʻia pē… ʻoku ou fakakaukau atu ki hono ngaahi fakatangaʻí pea mo ʻene mamahí. ʻOku ou fakakaukau ki he ngaahi fakahā kātoa ko ia naʻe fai mei he langí kiate ia peá ne foaki mai kiate kitautolú. Hili ange iá, ne u maʻu ha toe ivi foʻou.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe uiuiʻi ʻa Siosefa Sāmita ke ne hoko ko ha palōfita ʻo fakatatau ki he poto ʻo e ʻOtua mo ʻEne tomuʻa ʻafioʻi iá.

Naʻe teuteuʻi pē ʻa Siosefa Sāmita ia ʻi ha laui senituli ki muʻa pea toki fāʻeleʻí. Naʻe ʻosi fakahingoa pe foki ia ko Siosefa ki muʻa pea fāʻeleʻi maí [vakai, 2 Nīfai 3:14–15]. Ko hono misioná ke haʻu ki māmani ʻi he taimi totonu, ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ke fakaava ʻa e ngaahi matapaá ki māmani, ke ʻoatu ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu, ke foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kiate kinautolu, pea ke ʻoange ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu ʻi heʻenau hanganaki fiefia atu ki he moʻui taʻengatá.3

Naʻe vaheʻi mo uiuiʻi fuoloa ʻaupito pē ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻa e ʻEikí, ki muʻa pē pea fāʻeleʻí, ke ne haʻu ʻi he kuonga ko ʻení pea ke ne . … fakaava ʻa māmani ki hono malangaʻi ʻo e ongoongolelei moʻoni mo moʻuí.

… Naʻe haʻu ʻa Siosefa Sāmita ki he māmani fie maʻu tokoni ko ʻení; kuo lauafe taʻu mo e ʻikai lava hano tokoniʻi. … Kuo ʻosi ha taʻu ʻe lauafe mo e ʻikai ha palōfita. … Ko ia kuo taimi ke ʻi ai ha palōfita.4

Ko e moʻoni ko e hā ko ia ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he talavou ko Siosefa Sāmitá, naʻe kei ʻi he toʻu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki FakaʻĒloné, ʻo ʻoange kiate ia ha ngaahi fakahinohino maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, naʻe ʻikai ko ha hā noaʻia pē ki ha taha ʻi māmani. Ka ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē naʻe palani ʻEne hā ko ʻení ʻi hono taimi totonu koeʻuhí “… Ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo māmaní, ko ia naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, ʻo u fai kiate ia ʻa e ngaahi fekaú” (T&F 1:17.)

ʻOku ʻikai fai tuʻungaʻa pē ʻe he ʻOtuá ha meʻa, ka ʻoku Ne fai maʻu pē ia ʻi ha fokotuʻutuʻu kuó ne palani ko ha tamai ʻofa.5

Naʻe fakaava ʻe he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ha kuonga fakakosipeli foʻou ʻo ha ngaahi fakahā fakalangi.

ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá Ia ki he kau tangata kuo nau mateuteu ke mamata kiate Iá ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha fiemaʻu makehe, ʻi ha ngaahi taimi makehe, pea ʻi he taimi totonú. Pea he ʻikai lava ke tāpuni ʻa e langí tuku kehe ʻo ka toki tāpuni pē ʻe he tangatá ʻi heʻenau taʻe tuí he ʻoku tatau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaneafí, mo e ʻahó ni, pea taʻe ngata.

Naʻe hoko ha meʻa maʻongoʻonga ʻi hotau kuonga fakakosipelí ni. Naʻe ʻi ai ha fuʻu fiemaʻu lahi; he naʻe ʻufiʻufi ʻa e māmaní ʻe he hē mei he moʻoní pea ʻe he poʻuli matolú ʻa e kakaí, pea naʻe puputuʻu ʻa e ʻatamai ʻo e tangatá pea fakapuliki ʻe he fakapoʻulí ʻa e māmá [vakai, ʻĪsaia 60:2]. Kuo hokosia ʻa e taimí. ʻE maluʻi ʻe he tauʻatāina ke lotú ʻa e tengaʻi ʻakaú kae ʻoua kuo kamata tupu ia pea tupu ʻo lahi. Pea naʻe teuteuʻi ʻa e tokotahá, ko ha talavou, naʻe ʻatamai maʻa mo tauʻatāina, pea naʻe tui lahi ki he tali ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene pehē he ʻikai ke kei hangē ʻa e langí ko e ukameá mo e kelekelé mo e palasá ʻo hangē ko ia naʻe pehē ʻi ha ngaahi senituli lahi [vakai, Levitiko 26:19].

Naʻe teʻeki ai maʻu pau ʻe he palōfita kei tupu haké ni ha fakakaukau pea mo ha tui hala. Naʻe teʻeki fakafonu ʻaki ia e ngaahi talatukufakaholó mo e ngaahi fananga mo e manavahē taʻe ʻuhingá mo e ngaahi talanoa fepale ʻo e ngaahi senituli kuo hilí. Naʻe ʻikai ha meʻa ia ke ne taʻe ako. Naʻá ne lotu ke maʻu ha ʻilo mo ha fakahinohino. Naʻe muʻomuʻa ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ʻi he māmá. ʻI he taimi naʻá ne tūʻulutui toko taha ai ʻi he vaoʻakau lōngonoá, naʻe fakatupu ʻe heʻene loto fakamātoató ha fefaʻuhi naʻe meimei fakaʻauha ai ia. Kuo lauisenituli ʻa e pule taʻe fakangatangata ʻa Lusifaá ʻo ne puleʻi ʻa e ʻatamai ʻo e tangatá pea naʻe ʻikai loto ke mole hono mālohi ki aí. Naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ʻeni ki heʻene pule taʻe fakangatangatá. Tau tuku muʻa kia Siosefa Sāmita ke ne fakahoko hono talanoá:

“… Pea naʻe puke leva au ʻe ha mālohi ʻa ia naʻe fuʻu ikuʻi au … naʻe taʻofi ai hoku ʻeleló. … Naʻe kāpui au ʻe he fuʻu fakapoʻuli lahi, pea naʻe kiʻi fuofuoloa ʻene hā ngalingali kiate au kuo tuku pau au ki he fakaʻauha fakafokifā.

“… pea feʻunga mo e foʻi mōmēniti ko ʻení ʻi he meimei ke u … tukulolo au ki he ʻauhá—kae ʻikai ki ha fakaʻauha kuo fakamahaloʻi, ka ki he mālohi ʻo ha tokotaha moʻoni mei he maama ʻoku taʻe hā maí. … naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú ʻi ʻolunga ʻiate au, pea naʻe malama ʻo lahi ange ʻi he laʻaá. …

“… Naʻá ku ʻiloʻi kuo fakahaofia au meí he fili naʻá ne haʻi aú. ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Ongo Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ki ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai hana toko taha kiate au ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” [Siosefa Sāmita—Hisitōliá 2:15–17.]6

Kuo fakaava ʻeni ʻa e langi ne tāpuni fuoloa ʻi ha ngaahi senituli lahí. Kuo kamata ke lea ʻa e ngaahi leʻo ko ia naʻe fakalongolongo mo taʻofi ke leá pea ʻikai fanongoa ʻi he ngaahi senituli lahí. Kuo toe maʻu ʻeni ʻa e fakahā ko ia naʻe mei mole pe ʻauhá. …

Kuo hā mai ha moʻoni foʻou, ha fakakaukau foʻou ne ʻikai mahino ki ha kakai ʻe laui miliona ʻi he funga ʻo māmaní, pea ʻi he mōmēniti naʻe hoko ai ʻení, ko ha tangata pē ʻe toko taha ʻi he funga ʻo māmaní kotoa naʻá ne ʻiloʻi fakapapau ko e ʻOtuá ko ha tangata, naʻe sino mavahevahe ʻa e Tamaí mo e ʻAló peá Na maʻu ha sino [nāunauʻia] ʻo e kakano mo e hui pea naʻe fakatupu [ia] ʻi Hona tataú. Ko e ʻAló naʻá Ne ʻi he ʻīmisi ʻo ʻEne Tamaí, pea naʻe ʻīmisi tatau pē ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻAló.7

Naʻe ʻikai lava ʻe ha meʻa siʻi ange ʻi he mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefá ke fakahoko ʻa e taumuʻa ko ʻení ke fakamahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe puputuʻu ai ʻa māmani ʻi ha laui senitulí. Naʻe [ʻikai] mei lava ʻe ha ʻata, pe ʻe ha leʻo fūfūnaki, pe ʻe ha misi, ke fakamahinoʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻe mahinó mo e ngaahi maʻuhalá.8

Naʻe foaki ki he tamasiʻi kei siʻi ko ʻení ʻa e konga maʻongoʻonga taha ʻo e ʻiló kuo faifai ange pea ʻilo ki ai ʻa e tangatá. Manatu naʻe ʻikai ha ʻilo ʻa ha taha he kakai kotoa ʻo māmaní ʻi he pongipongi ko ʻeni ʻo e faʻahitaʻu failaú ʻo kau ki he ʻOtuá. Naʻe toko lahi ha kakai lelei, ka kuo lauisenituli ʻa ʻenau ʻaʻeva he fakapoʻuli faka-laumālié. Ka naʻe ʻilo ia ʻe he tamasiʻi ko ʻení. …

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení kau ki he ʻOtuá naʻe ʻikai ʻilo ki ai ha toe tangata moʻuí:

Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ko ha tokotaha [nāu-nauʻia] Ia ʻo e kakano mo e hui pea ʻi ai Hono ʻulungāanga, ʻo tatau mo kitautolu pe ko ʻetau tatau mo Ia, ʻi Hono ʻīmisí.

Naʻá ne ʻiloʻi ko ha fananga, pe ko ha taki hala ʻa e fakamatala ko ia kuo fuoloa fau hono talaki ʻo pehē ko e ʻOtua ʻe toko tolu ka ʻoku nau taha pē. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ongo tangata mavahevahe ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻi he sino, leʻo, mo e … ʻulungāanga.

Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ʻi he funga ʻo māmaní ʻa e ongoongoleleí he naʻe fakahā ia kiate ia ʻe he ʻOtuá, pea naʻe ʻikai ke ʻi māmani ʻa e Siasi moʻoní, he kuo fakahā ia kiate ia ʻe he ʻOtua ʻo langi mo māmaní.9

Mahalo ko e fakahā maʻongoʻonga taha ʻeni kuo tuku ki māmaní, ʻa e pongipongi ko ia naʻe hā ai kiate ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻi he vaoʻakau ʻi Niu ʻIoké.10

Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e meʻangāue ʻa e ʻEikí ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe fakahā ki he palōfita kei talavoú ni te ne hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei taʻengatá, fakataha mo e ngaahi meʻa kotoa naʻe mole ʻi he ngaahi senituli ki muʻá. Hili ia pea hokohoko atu ai pē ʻa e ngaahi meʻa-hā-mai mo e ngaahi fakahā ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo toutou ongo mai e leʻo ʻo [e ʻEikí], ʻo fakafoki mai ʻi he palōfita kei talavoú ni ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻa e lakanga fakaʻaposetoló, ʻa e ngaahi mafaí mo e ngaahi mālohí, ʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasí, koeʻuhí ke lava ʻo toe maʻu ʻa e ngaahi fakahaá mo e ngaahi moʻoni taʻe ngatá ʻe he kakai kotoa pē he māmaní te nau tali iá.11

Naʻe hā ʻa e palōfita ko Molonaí kia Siosefa ʻo ne fakamatalaʻi kiate ia ʻi ha ngaahi houa lahi hono fakakakai ʻo e ongo konitinēniti ʻo ʻAmeliká ʻe he kakai Līhaí pea mo e Tohi ʻa Molomoná foki, ʻa ia ʻe ʻohake mei he kelekelé pea liliu. … ʻE tokoni ʻa e tohi lekōtí ni, ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ki hono fakahā hono fakaʻotua ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.12

Naʻe liliu [ʻe Siosefa] ʻa e lekooti ko iá ʻi he meʻafoaki pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻiloa ia he taimí ni ko e Tohi ʻa Molomoná.13

Naʻe fakahā mai ʻa e ongoongoleleí, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e fekau ki he fekau, pea naʻe toe fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoní, pea foaki ʻa e mālohí mo e mafaí, pea faifai ʻo ʻi ai ha maama feʻunga mo ha kakai feʻunga ke fokotuʻu ʻa e puleʻanga ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻa ia naʻe mamata ki ai ʻa Taniela ʻi he taʻu ʻe uaafe mo e konga kuo hilí [vakai, Taniela 2:44–45].14

Hili ha ngaahi senituli lahi ʻo e nofo ʻi he fakapoʻuli fakalau-mālié, naʻe kamata ke ulo ʻa e māmá ʻi he hoko mai ʻa e fakahaá ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi fakahā mei he ʻEikí ʻo fakafoki mai ai ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe molé—ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻEikí—ʻa e mafaí, ʻa e mālohí, ʻa e totonu ke fakahoko e ngaahi ouaú, pea mo e hokohoko ʻo e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí ki Hono kakai ʻi he māmaní.15

Naʻe foaki ʻa e mālohi kia Siosefa Sāmita ko e meʻa te ne fakamaʻu ʻi māmaní, ʻe fakamaʻu ia ʻi he langí. Kuo tukuʻau mai ʻa e ngaahi kī ko iá mei he palesiteni ki he palesiteni.16

Naʻe fakamaʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó.

Kuo tau ʻosi maheni mo hono fakaikiiki ʻo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻá ne fakahā ʻa ʻene mata-meʻa-hā-mai nāunauʻia kau ki he Tamaí mo e ʻAló pea naʻe ngaohikoviʻi mo fakatangaʻi ia he taimi pē ko iá. Kuo hanga ʻe ha kau tangata tohi mo ha kau Fālesi ʻo pulusi ha ngaahi tohi mo ha ngaahi fakamatala loi lahi fakaʻulia kau kiate ia, nau fakahū ia ʻi he fale fakapōpulá. … , valitā hono sinó pea fakapipiki ki ai e fulufuluʻi moá, fanaʻi ia, pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻa nau lavá ke fakaʻauha ia. Neongo ʻenau feinga ke toʻo ʻene moʻuí, naʻe moʻui mamahi mo fakatangaʻi ia ʻi ha taʻu ʻe uofulu tupu ʻi hono fakahoko hono misioná kae ʻoua leva pē ke hokosia ʻa e taimi te ne mate aí.

Naʻá ne moʻui mamahi ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā fā, ka ʻi he taʻu ʻe uofulu mā fā ko iá naʻá ne maʻu ai ha fiefia lahi ʻi heʻene fetuʻuaki mo e ʻOtuá pea mo ha niʻihi kehe ne nau maʻu ʻa e sino taʻe faʻamaté! Kuo kakato hono misioná—kuo toe fehokotaki ʻa langi mo māmani; kuo fokotuʻu e Siasí; ʻosi akoʻi ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau taki maʻongoʻonga kehé ke nau hoko atu; pea ʻosi foaki ki he ʻulu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e kī mo e mālohi kotoa pē ʻo e lakanga fakaʻaposetoló naʻa ne maʻú, peá ne pehē kiate kinautolu: “Kuó u ʻosi fakatoka ʻa e fakavaʻé pea kuo pau ke mou langa ai, he ko e lelei ʻa e puleʻangá ʻoku ʻi homou umá ia.”

Ne hokosia ʻa e houa ke ne fakamaʻu ʻaki ai hono totó ʻa ʻene fakamoʻoní, ʻa ē naʻá ne toutou fai ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo hono ngaahi filí. …

… Neongo naʻá ne fakaʻamua mo lotu ke ʻoua naʻa mate, ka naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke hoko ia. Naʻá ne pehē: “ ʻOku ou ʻalu ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi” [Vakai, T&F 135:4.] …

Pea naʻe tāmateʻi ia! Naʻe ongona ʻa e ngaahi faná! Pea naʻe tafe ʻa e toto ʻo e ongo maʻatá, he naʻe fili hono taʻokete ko Hailamé ke nofo pē mo ia. Naʻe tafe ʻa e toto mahuʻingá ki he kelekelé ʻo ne fakamaʻu ha fakamoʻoni he ʻikai ke mate pea ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻa ia naʻe kei hokohoko mai ʻene ongó ki he ʻatamaí mo e lotó.17

Naʻe fakamaʻu ʻe Sīsū ʻa ʻEne fakamoʻoní ʻaki Hono taʻataʻá. Naʻe pehē mo Sitīveni. Kuo fakamaʻu ʻeni ʻe Siosefa Sāmita ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó pea pekia kei talavou pē ke fakahā ki māmani kotoa naʻe maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti naʻe maʻu mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha moʻunga ofi ki Palemaila ʻi he vahefonua ko Niu ʻIoaké. Pea ʻi heʻene peheé leva, kuo toe fakafoki mai ki māmani ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he maʻu e mahino ki he tohí ni pea mo e Tohi Tapú, ʻo fakafou ʻi he tauhi mai ʻa ʻEne kau ʻāngeló.18

Naʻe maluʻi ʻa Siosefa pea fakahaofi ʻene moʻuí ʻi he fakatanga kotoa pē naʻe fai kiate iá kae ʻoua leva kuo ʻosi ʻene ngāué mo fakahoko ʻene konga ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī kehe kotoa pē ʻo e kuonga fakakosipelí ni, pea kae ʻoua kuo fokotuʻu ʻa e puleʻangá. Naʻe ʻikai lava ke tāmateʻi ia ki muʻa he taimi ko ʻení neongo naʻe lili ʻa heli kotoa kiate ia. Naʻe loto ke ne moʻui. Naʻe fakafiefia ʻa e moʻuí kiate ia. Naʻe fakafiefia ʻa ʻene feohi mo hono fāmilí, hono kāingá, mo e fakafiemālie mo ʻene mamata ki he tupulaki ʻa e ngāué. Ka kuo ʻosi ʻa ʻene ngāué; naʻe ʻi ai ha kau taki mālohi kehe ʻe lava ke nau hoko atu; naʻe ʻi ai e tafaʻaki kehe naʻe fie maʻu ia ki ai. Naʻá ne mate kei talavou pē ʻi hono taʻu tolungofulu tupú, kae kamata ngāue ʻi ha ngaahi feituʻu kehe.19

ʻI heʻenau fakapoongi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he founga fītaʻá, … naʻa nau pehē, “ ʻE mate ʻa e tui faka-Māmongá kapau te tau tāmateʻi ʻenau palōfitá.” Ka naʻe mafuli ʻa honau mata fiefia ʻi he ngāue kovi mo pango kuo nau faí ki ha mata taʻe fiemālie ʻi heʻenau ʻiloʻi ko ia naʻa nau ʻaka ki he meʻa māsilá pea ko kinautolu pē ne toe lavea aí. Naʻe ʻikai fakaʻauha e tui fakaMāmongá ʻe hono fakapoongi iá, ka ko hono mahuʻingá ʻeni. Naʻe fafanga e kelekelé ʻe hono kakano ne tatala ʻe he foʻi mahafú; naʻe fakaviviku e tengaʻi ʻakaú ʻe he toto ne nau lilingí; pea ʻe talatalaakiʻi kinautolu ʻe he ngaahi laumālie kuo nau fakapōngí ʻo taʻengata. ʻOku kei moʻui pē mo tupulaki ʻa e ngāué.20

Naʻe ʻikai taʻe ʻaonga e ngāue ʻa [Siosefa Sāmitá]. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa ʻene fakamoʻoní ke aʻu ki he taʻe ngatá.21

ʻOku ʻi ai ha kakai maʻongoʻonga he ʻahó ni ʻoku ʻiloa kinautolu ʻi heʻenau akó, ngāué, mo e ʻulungāanga leleí, ʻoku nau tuʻu ʻo fakamoʻoni ʻoku hangē pē ʻa e fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá ko e kau maʻata ki muʻa ʻiate iá, ʻa ia ko ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni falalaʻanga ki hono faka-ʻOtua ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi naʻe toe fakafoki mai ʻi hono kakató ʻi he palōfita loto fakatōkilalo ko iá.22

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fie maʻu.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (Vakai ki he peesi 280–285 ki ha ngaahi fakatātā ki ai.) Ko e hā hoʻo meʻa ʻe talaange ki ha taha ʻoku ʻikai ke Siasi kapau te ne fehuʻi atu ʻo kau kia Siosefa Sāmita?

  • Ko e hā e fatongia ʻo e ʻOtuá pea ko e hā e fatongia ʻo Siosefa Sāmitá ʻi hono fakaava ʻo e langí ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí? (Vakai, peesi 279, 280–284.) Ko e hā e ngaahi founga naʻe teuteuʻi ʻaki ʻa Siosefa Sāmita ke ne maʻu fakahaá?

  • Ko e hā e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita hili ʻa e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ʻa ia ne ʻikai ke ne ʻiloʻi ki muʻa? (Vakai ki he peesi 282–283 ki ha ngaahi fakatātā ki ai). Ko e hā e founga ʻokú ke pehē naʻe liliu ai ʻa e ongo naʻá ne maʻu ʻo kau ki he ʻOtuá pea mo ʻene moʻuí? Kuo takiekina nai koe ki he leleí ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí?

  • Ko e hā e ngaahi founga naʻe hoko ai ʻa Siosefa Sāmita ko ha meʻangāue ʻa e ʻEikí ʻi hono fakafehokotaki ʻa langi mo māmaní? (Vakai, peesi 284_285.) ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo naʻe ʻamanaki e kau fakatangá te nau fakaʻauha ʻa e tui fakaMāmongá ʻi heʻenau tāmateʻi ʻa Siosefa Sāmitá (peesi 287). Ko e hā e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau atu ko ia ki he meʻa naʻe hoko ʻi he Siasí hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: ʻĪsaia 29:11–14; T&F 135; 136:37–39

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Melipoane ʻAositelēliá ʻi he 1976, 23.

  2. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Kuatemala Siti Kuatemalá ʻi he 1977, 22.

  3. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Manila Filipainí ʻi he 1975, 6.

  4. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Temipolo Viu Nuʻusilá ʻi he 1976, 51.

  5. “Small Acts of Service,” Ensign, Tīsema 1974, 4–5.

  6. Faith Precedes the Miracle (1972), 92–93.

  7. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 429.

  8. The Teachings of Spencer W. Kimball, 430.

  9. “The Prophet Joseph Smith and the First Vision,” Annual Joseph Smith Memorial Sermon, ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá, Tīsema 13, 1970, 7.

  10. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Taipei Taiuaní ʻi he 1975, 14.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1974, 67–68; pe Ensign, Mē 1974, 47.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1976, 11, 12; pe Ensign, Mē 1976, 9.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1980, 74; pe Ensign, Mē 1980, 51.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1976, 12; pe Ensign, Mē 1976, 9.

  15. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Lonitoni ʻIngilaní ʻi he 1976, 35.

  16. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Sao Paula Palāsilá ʻi he 1975, 72.

  17. The Teachings of Spencer W. Kimball, 179–80.

  18. The Teachings of Spencer W. Kimball, 143.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1945, 59.

  20. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1955, 96.

  21. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1946, 50.

  22. The Teachings of Spencer W. Kimball, 181–82.

ʻĪmisi
Joseph in Sacred Grove

“Mahalo ko e fakahā maʻongoʻonga taha kuo tuku ki he māmaní ʻa e pongipongi ko ia naʻe hā ai kia [Siosefa Sāmita] ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻi he vaoʻakau ʻi Niu ʻIoké.”

ʻĪmisi
restoration of Aaronic Priesthood

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné meia Sione Papitaiso toetuʻú, ʻa ia ko ha konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Joseph and Hyrum

Ko e mate fakamāʻata ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻe fakapoongi fakataha mo hono tokoua ko Hailamé ʻi he 1844, “ko ha taha ia ʻo e ngaahi fakamoʻoni falalaʻanga ki hono faka-ʻOtua ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”