Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Ko Hono Maluʻi Kitautolu mei he Ngaahi Ivi Tākiekina ʻo e Tēvoló


Vahe 10

Ko Hono Maluʻi Kitautolu mei he Ngaahi Ivi Tākiekina ʻo e Tēvoló

ʻOku foaki kiate kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha mālohi mo ha maluʻi mei he ngaahi kovi ʻo hotau kuongá ni.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē ko e fepaki ko ia mo Sētane pea mo ʻene ngaahi konga kaú, ʻoku ʻikai ko ha “kiʻi fepaki pē mo ha tokotaha ʻoku ʻikai loto fie tau moʻoni, ka ko ha feingatau lahi mo ha fili ʻoku fuʻu mālohi ʻaupito, pau, mo ʻosi fokotuʻutuʻu lelei, ʻa ia ʻe lava pē ke tau foʻi ʻo kapau he ʻikai ke tau mālohi, mateuteu ki ai, pea mo tokanga maʻu pē.”1

ʻI heʻene hoko ko e faifekau kei talavou ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Lotolotó, naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ha meʻa naʻe hoko ʻo hā sino ai ʻene fakapapauʻi te ne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. Naʻe lolotonga fononga lēlue ki Sikākou ʻi ʻIlinoisi feʻunga mo ʻalu atu ki ai ha tangata. “Naʻá [ne] feinga ke ʻai au ke u lau ha tohi taʻe feʻunga mo ha ngaahi fakatātā fakalielia ʻi ai. Ne u talaange ʻoku ʻikai ke u saiʻia ai. Naʻá ne fakahekehekeʻi leva au ke ma ō mo ia ki Sikākou pea ne u ʻiloʻi te ne tataki atu au ki heli. Ne u talaange ke ʻoua naʻa toe lea mai ka ʻi he hili ʻene mavahé, naʻe ʻosi ha houa ʻe taha mo ʻeku kei ongoʻi pē ʻa e kula hoku matá heʻeku maá. Ne u fakakaukau ʻo pehē—“He toki feinga mālohi moʻoni ʻa Sētane ʻo fakafou mai ʻi heʻene kau tēvoló ke taki e toʻu tupú ke nau heé.’ Ne u fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi heʻeku maʻu ha mālohi ke ikunaʻi iá.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha tokotaha ko Sētane pea te ne fakaʻaongaʻi ha faʻahinga founga pē ke ne feinga ke fakaʻauha kitautolu.

ʻI he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e [fakalakalaka fakatekinolosiá] pea mo e ngaahi fehālaakí, kuo hanga ai ʻe he tangatá ʻo [toʻo ʻa e ʻilo ki he natula fakafoʻituitui ʻo e ]ʻOtuá pea mo e tēvoló foki. Pea ʻi he fakakaukau ko ʻení, ʻa e pehē tokua ko Sētané ko e foʻi loi peé ʻoku ʻaonga ia ki hono fakatonutonu ʻaki ʻo e kakaí ʻi he kuonga naʻe kei fakapoʻulí, ka ʻoku ʻikai kei ʻaonga ia ʻi hotau kuonga māmá ni. ʻOku ʻikai ha meʻa ai ʻe toe mamaʻo ange mei he moʻoní. ʻOku ʻi ai pē ʻa e tokotaha ko Sētane, pea ʻoku ʻi ai hono sino fakalaumālie, ka ʻoku ʻikai hano sino fakakakano. ʻOkú ne holi ke maʻu kitautolu ʻoku ʻikai faiangahalá maʻana ʻo hangē ko e feinga ʻa ʻetau Tamaí ʻi he māʻoniʻoní ke ʻomai kitautolu ki hono puleʻanga taʻengatá.3

ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo ki he feituʻu ʻoku ʻi ai e fakatuʻutāmakí pea mo e malava ko ia ke fakatokangaʻi iá ha maluʻi. ʻOku mātuʻaki tokanga ʻaupito ʻa e [tēvoló]. ʻOkú ne mateuteu maʻu pē ke kākaaʻi mo lau maʻana ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku taʻe tokanga mo angatuʻú.4

Tatau ai pē pe ko hai ʻoku tokanga makehe ki ai e filí pea mo e taimí, ʻokú ne feinga ke “mamahi [ʻa e tangata kotoa pē] ʻo hangē pē ko iá” (2 Nīfai 2:27). Ko e moʻoni, ʻokú ne feingaʻi ke “mamahi mo e faʻahinga kātoa ʻo e tangatá” (2 Nīfai 2:18). ʻOku ʻikai toe afe ia mei he ngaahi meʻa ʻoku fakataumuʻa ki aí pea ʻokú ne poto mo taʻe ʻunua ʻi heʻene feinga ke ikunaʻi kinautolú.5

Naʻe fai mai ʻe Pita ʻa e fakatokanga ko ʻení kiate kitautolu: “Leʻo pea faʻa vakai; koeʻuhí ko homou fili ko e tēvoló, ʻoku ʻalu fano, ʻo hangē ha laione ngungulú, ʻo ne kumi pe ko hai te ne faʻapuku haké” (1 Pita 5:8).

Pea naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē naʻa mo e kakai filí ʻe kākaaʻi kinautolu ʻe Lusifā ʻo kapau ʻe lava [vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22]. ʻE fakaʻaongaʻi [ʻe Lusifā] hono potó mo ʻene fakaʻuhingá ke fakatupu ha puputuʻu mo fakaʻauha. Te ne ʻai ke veiveiua ʻa e ngaahi ʻuhingá, fakaava [māmālie] ʻa e ngaahi matapaá, pea taki mei he hinehina ekiakí ʻo fou atu ʻi ha ngaahi lanu fakapōpōʻuli kehekehe pea toki aʻu ki he ʻuliʻuli tahá.6

Kuo ʻosi vakaiʻi fakalelei ʻe Sētane ʻa e founga kotoa pē ʻe lava ke aʻusia ai ʻene ngaahi taumuʻá, ʻo ne fakaʻaongaʻi ʻa e meʻangāue mo e founga kotoa pē ʻoku ala lavá. ʻOkú ne pule, fakakeheʻi, pea liliu mo fakapuliki ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fakatupu maʻá e lelei ʻa e tangatá, … koeʻuhí ke ne lava ʻo puleʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú mo fakakeheʻi honau sinó ʻo maʻu ia maʻana.

ʻOku ʻikai pē mohe ia—ʻokú ne ngāue tōtōivi mo vilitaki. ʻOkú ne vakavakaiʻi fakalelei ʻene palopalemá peá ne laka atu ʻi he faivelenga ʻo ngāue ki ai ʻi he founga kuó ne fokotuʻutuʻu ke ne aʻusia ai ʻa ʻene taumuʻá. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi kātoa e ngaahi ongo ʻe nimá, pea pehē ki he fiekaia mo e fieinua fakanatula ʻa e tangatá ke tataki ʻaki ia ke hē. ʻOkú ne ʻosi ʻiloʻi pē ʻe ʻi ai ha fakafepaki, ko ia ʻokú ne ngaohi ai ia ke mālohi ke matuʻuaki ʻeni. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e taimí mo e taimi ʻataʻataá mo e taimi mālōloó. ʻOku tuʻu maʻu mo fakahekeheke pea olopoto. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi meʻa ʻaonga hangē ko e letioó, televīsoné, nusipepá, vakapuná, pea mo e motokaá ke fakakeheʻi ʻa e meʻa totonú mo fakatupu maumau. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e fiemaʻu ʻe he tangatá ha taha ke na feohí, ʻene taʻelatá, pea mo ʻene ngaahi fiemaʻu kotoa pē ke fakaheeʻi ai ia. ʻOkú ne fakahoko ʻene ngāué ʻi he taimi lelei tahá pea ʻi he ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa tahá mo e kakai ʻoku lahi taha honau ngaahi mafaí. ʻOku ʻikai ke ne tukunoaʻi ha meʻa te ne lava ke kākāaʻi ai mo fakakeheʻi pea mo ʻohifo e tangatá ki ha tuʻunga ʻoku māʻulaló. ʻOkú ne ngāue ʻaki ʻa e paʻangá, mafaí, mo e fakamālohí. ʻOkú ne fakataueleʻi e tangatá mo ʻohofi ia ʻi he tafaʻaki ʻokú ne vaivai taha aí. ʻOkú ne toʻo ʻa e meʻa leleí ʻo ngaohi ia ke palakū. … ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e founga kotoa pē ke ne fakaʻauha ʻaki ʻa e tangatá.7

ʻOku olopoto ʻa e filí. ʻOku kākā. ʻOkú ne ʻiloʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine leleí ke nau fakahoko ha ngaahi kovi lalahi ʻi he taimi pē ko iá, ko ia ʻoku ngāue fakaoloolo ai mo kākā, ʻo ne tala fakakonga pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoni kae ʻoua kuo muimui iate ia ʻa kinautolu naʻá ne fakataumuʻa ke fakapōpulaʻí.8

ʻE lava ke tau matuʻuaki e ngaahi tākiekina kovi ʻa e tēvoló ʻi hano tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.

Kapau ʻoku fie maʻu ke tau hao mei he ngaahi mālohi fakamate ʻo e tokotaha angakoví pea tauhi hotau ngaahi ʻapí mo hotau ngaahi fāmilí ke tauʻatāina pea mo nau malu ʻaupito mei he ngahi ivi fakatupu ʻauha ʻoku tupu mo mafola takai ʻiate kitautolú, kuo pau ke tokoni moʻoni ʻa hotau. … Tupuʻangá. ʻOku taha pē ʻa e founga paú pea ʻoku fakafou ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau talangofua ki hono ngaahi akonaki mahuʻinga mo fakalaumālié.9

‘Oku hoko ʻi he moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ha fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví, ʻi he vahaʻa ʻo Sētane mo e ʻEikí. Ko e tokotaha kotoa pē kuó ne aʻu pe ʻosi aʻu ki he taʻu ʻo e ʻilo ʻa e leleí mei he koví ʻa ia ko e taʻu valú, ʻoku lava ʻo fakatomala kakato ʻi hono lotó, mo papitaiso ʻi he papitaiso totonú, pea kuo pau leva ke ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau te ne hoko atu ʻi he fai leleí, ʻe hanga ʻe he tokotaha ko ʻeni ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻo tataki pea ueʻi mo fakatokanga, mo ne tāmateʻi ʻa e fanafana mo e ueʻi ʻa e tēvoló.10

ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi ʻoku lahi ange ʻia Lusifā, ko hotau hūfangaʻangá Ia mo hotau mālohí, pea te Ne lava ʻo poupouʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahi lahí. Neongo ia, he ʻikai ʻaupito hanga ʻe he ʻEikí ʻo teitei ʻave fakamālohiʻi ha taha mei heʻene faiangahalá pe hamu fakamālohi mai ia mei he nima ʻo e ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻokú Ne tuku mai pē hono Laumālié ke ne ueʻi ʻa e tokotaha faiangahalá ke ne fakahoko ia fakataha mo ha tokoni fakalangi. Pea ko ia ko ē ʻokú ne tukulolo ki he ivi tākiekina lelei ʻo e Laumālié pea mo fakahoko ʻa ia kotoa pē ʻokú ne malavá ke maʻu maʻu pē ha ʻulungāanga fakatomalá, kuo pau ke ne maʻu ha maluʻi, mālohi, tauʻatāina pea mo ha fiefia.11

Naʻe feinga ʻa Sētane. … ke moʻulaloa ange ki ai ʻa Mōsese. …

Naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvoló ʻi heʻene palōmesi ʻe foaki ange maʻana ha ngaahi maama mo ha koloa pea mo ha mafaí ʻi heʻene pehē, “ ʻE Mōsese, ko e foha ʻo e tangatá, ke ke hū kiate au”. …

… Naʻe pehē ange ʻe he palōfitá: “Ke ke ʻalu mei heni, ʻe Sētane. …” (Mōsese 1:16.) Naʻe ʻita lahi ʻa e tokotaha loi mo fakatauele ko e tēvoló, he naʻe ʻikai loto ke mole ʻa e tokotaha ko ʻeni te ne lava ʻo maʻu maʻaná, ko ia ʻi heʻene ʻita mo loto lilí naʻá ne “kaila ʻi he leʻo lahi, mo ne haehaeʻi ʻa e kelekelé, mo fekau ʻo pehē: Ko e ʻAlo pē Taha au Naʻe Fakatupú, ke ke hū kiate au.” (Mōsese 1:19).

Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻa e kākā ko ʻení peá ne mamata ki he mālohi ʻo e fakapoʻulí pea mo e “fakamamahi ʻo helí.” Ko ha mālohi ʻeni naʻe ʻikai faingofua haʻane fekuki mo ia pe kapusi. Naʻe ilifia ʻo ne ui ki he ʻOtuá, peá ne toe maʻu ai ha mālohi foʻou ʻo ne pehē:

“ ʻE ʻikai te u tuku ʻeku ui ki he ʻOtuá … he kuo ʻiate au ʻa hono nāunaú, ko ia ʻoku ou lava ke fakamaau ʻi hono vahaʻa mo koé. …ʻI he huafa ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe fakatupú, ke ke ʻalu mei heni, ʻe Sētane.” (Mōsese 1:18, 21.)

Naʻa mo Lusifā, … ko e fili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, he ʻikai ke ne matuʻuaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakalaulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne mavahe meia Mōsese ko ē naʻe ikuná, kuó ne tetetete, lea kovi, tangi, tangilāulau, mo fakafengaiʻitaki hono nifó.12

Kuo pau ke tau mateuteu ke tuʻu ʻi he loto toʻa ʻi he ʻao ʻo Sētané … pea mo e ngaahi pule mo e ngaahi mālohi pea mo e kau pule ʻo e fakapoʻulí. ʻOku tau fie maʻu ʻa e mahafu tau kakato ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ke tau lava ke matuʻuaki ia. [Vakai, ʻEfesō 6:12–13.]13

Hangē ko e naʻinaʻi ʻa Paulá “ ʻAi kiate kimoutolu ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá,” [ʻEfesō 6:11]. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ivi fakalangí pea mo e maluʻi ko ʻení, te tau lava leva ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga kākā ʻa e filí ʻo tatau ai pē pe ko e hā haʻane ngaahi lea mālie pe ngaahi fakaʻuhinga, pea lava ai ke tau “faʻa tuʻu ʻi he ʻaho ʻo e koví, pea hili hono ikuʻi kotoa pē, kae tuʻu pē.” (Vakai, ʻEfesō 6:13.]14

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tukulolo ʻo aʻu pē ki he ngaahi ʻahiʻahi iiki tahá.

ʻOku hū mai ʻa e ngaahi angahala fakatuʻutāmakí ki heʻetau moʻuí koeʻuhí ko ʻetau tomuʻa tukulolo ki he fanga kiʻi ʻahiʻahi īkí. ʻOku hāhāmolofia ʻaupito ha fakahoko ʻe ha taha ha angahala mamafa taʻe te ne tomuʻa tukulolo ki he fanga kiʻi angahala iiki angé, ʻa ē ʻokú ne fakaava ʻa e matapā ki he ngaahi angahala lalahi angé. Naʻá ne ʻomai ha fakatātā ʻo e faʻahinga angahalá ni, pea pehē ai ʻe ha tokotaha, “Ko e tangata faitotonú ʻoku ʻikai hoko fakafokifā pē ko ha tangata taʻe faitotonu ʻo tatau tofu pē mo e taʻe malava ke vaoa fakatuʻupakē pē ha malaʻe ʻoku maʻalaʻalá.”

ʻOku fuʻu mātuʻaki faingataʻa ʻaupito, pe taʻe malava ki he tēvoló ke ne hū ʻi ha matapā ʻoku tāpuniʻi. Ngalingali ʻoku ʻikai haʻane kī ki he ngaahi matapā ʻoku tāpuniʻí. Ka ʻo kapau ʻe ʻi ai ha matapā ʻoku kiʻi ava siʻisiʻi, te ne fakahū ai hono motuʻavaʻé pea hoko ai pē mo e hū atu hono vaʻé, mo hono sinó mo hono ʻulú pea iku pē ʻo ne hū kotoa ki loto.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he meʻá ni ʻa e talanoa fakatātā ko ia ʻo e kāmeli mo hono tauhi naʻá na fononga he toafa ʻoneʻoné pea tō mai ha matangí. Naʻe fokotuʻu fakavavevave ʻe he sianá ni hono tēnití peá ne hū ki loto, ʻo ne tāpuniʻi mai e matapaá ke maluʻi ia mei he ʻoneʻone mamahi mo fakatupulavea ʻo e matangi mālohí. Naʻe nofo pe foki ʻa e kāmelí ia ʻi tuʻa, pea ʻi he taimi naʻe tātā mai ai ʻe matangí ʻo puhi mai e ʻoneʻoné ki hono sinó mo hono matá mo hono avaʻi ihú, ne ʻikai ke ne kei kātakiʻi peá ne kole atu ki he sianá ke ne hū atu muʻa ki he tēnití.

Naʻe pehē mai e tangata fonongá, “ ʻOku feʻunga pē ʻa e tēnití ia mo au.”

Naʻe kole atu e kāmelí, “ ʻE lava ke tuku atu pē hoku ihú ki loto kae lava ke u mānava ha ʻea ʻoku ʻikai fonu ʻoneʻone.”

Naʻe tali ʻe he tangata fonongá mo ne fakaava fakasiʻisiʻi hake ʻa e matapaá koeʻuhí ke lava e ihu ʻo e kāmelí ʻo hū mai, “Sai, mahalo ʻe sai pē.” Ne ongoʻi fiemālie e kāmelí he taimi ko iá, ka ne ʻikai fuoloa kuó ne foʻi he mamahiʻia hono matá mo hono ongo telingá he ʻoneʻoné … :

“ ʻOku vevela ʻaupito hoku ʻulú ʻi he oneʻoné. ʻE lava ke hū atu pē muʻa hoku ʻulú ki loto?”

Naʻe fakakaukau ʻa e tangata fonongá ni he ʻikai hano maumau, koeʻuhí he ʻe feʻunga pē ʻa e ʻulu ia ʻo e kāmelí mo e konga ki ʻolunga ʻo e tēnití ʻoku ʻikai ke ne fakaʻaongaʻí. Ko ia naʻe hū atu ai e ʻulu ʻo e kāmelí ki loto pea naʻá ne toe ongoʻi fiemālie ʻaupito—ka naʻe taimi siʻi pē.

Naʻá ne toe kole atu, “Ke kiʻi hū atu pē hoku konga ki muʻá,” pea naʻe toe hanga ʻe he tangata fonongá ni ʻo fakahū atu ʻa e ʻulu mo e ongo vaʻe muʻa ʻo e kāmelí ki he loto tēnití. Naʻe iku pē ʻa e toutou kole ʻa e kāmelí mo hono tukuange ʻe he tangatá ʻo tō kotoa atu ki he loto tēnití ʻa e kāmelí. Ka naʻe fuʻu ʻefiʻefi ʻo ʻikai ke na hao toko ua ai, pea hanga ai ʻe he kāmelí ʻo ʻakahi ʻa e tangata fonongá ki tuʻa ki he havilí mo e matangí.

ʻOku hangē tofu pē ʻa Lusifā ko e kāmelí ʻi heʻene hoko ʻo puleʻi ha taha ʻoku tukulolo ki hono fuofua fakatauveleʻí. He ʻikai fuoloa kuo fakalongolongo ʻaupito ʻa e konisēnisí, pea pule tāfataha ʻa e koví, pea tāpuni ʻa e matapā ki he fakamoʻuí kae ʻoua kuo toe fakaava ia ʻe ha fakatomala moʻoni.

ʻOku fakamahino mai ʻe he sīpinga ko ia ʻa e Fakamoʻuí ʻa hono mahuʻinga ko ia ke ʻoua te tau fakafaingamālieʻi ʻa e ʻahiʻahí ʻi ha faʻahinga tafaʻakí. Naʻe ʻikai ʻapē ke Ne fakatokangaʻi ʻa e fakatuʻutāmakí ʻi he taimi naʻá Ne ʻi he moʻungá ai mo hono tokoua kuo tō ko Lusifaá, ʻi hono ʻahiʻahiʻi lahi ia ʻe he tokotaha tuʻukimuʻa he fakatauvelé? Naʻá Ne mei lava pē ʻo fakaava ʻa e matapaá ka ne kiʻi fehangahangai mo e fakatuʻutāmakí ʻaki haʻane pehē atu, “ ʻOku sai pē, Sētane, te u fanongo ki hoʻo fokotuʻú. He ʻikai pē ke u tukulolo au, pea he ʻikai ke u tali ia—ka te u fanongo pē.”

Naʻe ʻikai pē toe fakakaukau pehē ʻa Kalaisi. Naʻá Ne hanga ʻo fakaʻosi fakavavevave ʻa e fepōtalanoaʻakí mo Ne fekauʻi: “ ʻAlu mamaʻo, Sētane,” pea mahalo ko hono ʻuhingá ko e, “ ʻAlu ke ʻoua naʻá ku toe vakai atu kiate koe—mavahe mei hoku ʻaó—he ʻikai ke u fakafanongo atu—ʻoku ʻikai ke u fie talanoa mo koe.” Pea ʻoku tau lau ʻo pehē “naʻe toki ʻalu ʻa e tēvoló ʻiate ia.” [Mātiu 4:10–11.]

Ko e founga totonu ʻeni kiate kitautolú, kapau ʻoku tau fie fakaʻehiʻehi mei he angahalá ʻo ʻoua te tau fehangahangai mo e ngāue faingataʻa ange ʻo e fakatomalá. ʻI heʻeku ako ʻa e talanoa ʻo e Huhuʻí pea mo Hono ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku ou ʻilo pau naʻá Ne fakamoleki hono iví ke maluʻi Ia mei he ʻahiʻahí kae ʻikai ko Haʻane fepaki mo e ʻahiʻahí ke ikunaʻi.15

ʻE lava ke tokoni ʻa ʻetau ngaahi fili totonu he taimi ní ke tau matuʻuaki ai e ngaahi ʻahiʻahí ʻamuiange.

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ngāue ʻa e tokotaha fakafoʻituituí, ko hono fai ʻo ha ngaahi fili. Kuo pau ke tau fai ha ngaahi fili ʻi he ʻaho kotoa pē pea kuo pau ke tau fili ʻa e hala te tau ō aí. Ko e ngaahi fili ʻe niʻihi ʻoku lōloa pea faingataʻa ka ʻoku nau ʻave kitautolu ʻi ha hala totonu ke tau aʻusia ai ʻetau taumuʻa māʻolunga tahá; ko e niʻihi ʻoku nounou, ʻataʻatā, mo lelei ka ʻoku nau fou ʻi he feituʻu hala. ʻOku mahuʻinga ke tau manatuʻi lelei maʻu pē ʻetau tefitoʻi kaveingá ke ʻoua naʻa taki halaʻi kitautolu ʻi he mangafā taki taha ʻe he fehuʻi taʻeʻaonga ko ia: Ko e fē nai e hala ʻoku faingofua mo fiemālie angé? pe, Ko e fē hala ʻoku fou ai e niʻihi kehé?

ʻOku faingofua taha pē hono fai ʻo e fili totonú ʻi he taimi ʻoku tau tomuʻa fakahoko ai kinautolu, pea mo tau fakakaukau maʻu pē ki he ngaahi taumuʻá; te ne fakasiʻisiʻi heni e faingataʻaʻia ʻi he aʻu ki he taimi ke fakahoko ai ha fili ʻi he taimi ʻoku tau helaʻia mo lahi ai hotau ʻahiʻahiʻí.

[ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku fakapapauʻi he ʻikai ʻaupito pē] ke u ʻahiʻahiʻi e tií, kofí, tapaká, pe kava mālohí. Naʻá ku ʻiloʻi [naʻe tuʻo lahi hono fakahaofi au ʻe he fakapapau mālohi ko ʻení ʻi he ngaahi meʻa kehekehe naʻe hoko kiate aú]. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe mei malava pē ke u kiʻi ʻahiʻahiʻi pe ala ki ai, ka naʻe hanga ʻe heʻeku tukupā taʻeveiveiua kuó u fokotuʻú, ʻo ʻomi kiate au ha ʻuhinga lelei mo ha mālohi ke u matuʻuaki ʻeni.

… Ko e taimi pē ʻeni ke tau fili ai ke ʻoua naʻa tau fiemālie ʻi ha meʻa ʻe toe maʻulalo ange ʻi he faingamālie ko ia ke nofo taʻengata mo ʻetau Tamaí, koeʻuhí ko e fili kotoa pē ʻoku tau fai, ʻe lava ke uesia ai ʻetau loto fakapapau ko ia ʻoua naʻa tuku ha faʻahinga meʻa ke ne taʻofi kitautolu mei heʻetau aʻusia ʻetau taumuʻa taupotu tahá.16

Fakatupulaki ʻa e mapuleʻi kitá koeʻuhí, ke ʻoua naʻa toe hela fakakaukauʻi ʻa e meʻa te mou fakahoko ʻi he taimi ʻoku mou toutou fehangahangai ai mo e faʻahinga ʻahiʻahi tataú. ʻOku fie maʻu ke mou fakakaukauʻi tuʻo taha pē ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi!

Ko ha tāpuaki mahuʻinga moʻoni ʻa ʻete tauʻatāina mei hano toutou fakakaukauʻi ha meʻa ke fakahoko ʻo ka hoko mai ʻa e ʻahiʻahí. Ko e meʻa maumau taimi pea fakatuʻutāmaki ʻaupito.17

Te tau lava ʻo tekeʻi tuʻo taha meiate kitautolu ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi pea liʻaki! Te tau lava ʻo fai ha foʻi fili pē ʻe taha fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa pau te tau fakakau ʻi heʻetau moʻuí pea tau ʻmoʻuiʻaki ia—pea ʻikai toe fakakaukauʻi mo toutou fifili pe ko e hā te tau fakahoko mo ʻikai fakahokó.

ʻOku ngāue mo moʻui ʻa e filí ʻi he veiveiuá mo e loto foʻí, koeʻuhí he ʻokú ne lava ʻe ia ʻo uesia ha tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá. …Kapau kuo teʻeki ai ke ke fai ha fili, fili leva ke ke fai ha fili!18

He toki meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni kapau te tau feingaʻi ʻa e tamasiʻi mo e taʻahine Siasi kotoa pē ke fili ʻi heʻene kei siʻí ʻo pehē, “He ʻikai ʻaupito ke u tukulolo kia Sētane pe ki ha taha te ne loto ke u fakaʻauha pē ʻe au ʻa au.”19

Ko e taimi ke siʻaki ai ʻa e ngaahi founga koví ko e ki muʻa pea nau kamatá. Ko e fakapulipuli ʻo e moʻui angaleleí ʻoku ʻi he fakaʻehiʻehí mo hono taʻofí. ʻOku meimei ko kinautolu ʻoku nau tukulolo ki he koví, ko kinautolu ia kuo nau fokotuʻu kinautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku faingofua hono ofeʻí.20

ʻOku tau matuʻuaki e filí ʻi heʻetau fakahā hotau ngaahi vaivaí pea feinga ke ikunaʻi kinautolú.

Koeʻuhí naʻá ku tupu hake ʻi ha faama, ʻoku ou ʻilo ko e taimi pē ʻoku hola ai ʻa e fanga puaká, ʻoku ou ʻuluaki fakasio pē ʻa e ava ʻi he ʻaá ne nau muʻaki hola aí. Pea ka hola ʻa e pulú ʻo kumi mohuku lau maʻuiʻui ʻi ha feituʻu kehe ke ne kaikai ai, naʻá ku ʻilo ʻa e feituʻu ke fuofua fekumi ki aí. Mahalo pē ko e feituʻu naʻá ne ʻuluaki puna ai ʻi he ʻaá ki muʻá, pe ko e feituʻu ko ē ʻoku vaivai ai ʻa e ʻaá. ʻOku pehē tofu pē ʻa e ʻilo ʻe he tēvoló ʻa e feituʻu ke ne ʻahiʻahiʻi ai [ha tahá], ʻa e feituʻu ʻe lelei taha ke ʻohofi mei aí. ʻOkú ne kumi ʻa e feituʻu vaivai tahá. Ko e feituʻu ko ē naʻe vaivai ai ha taha ʻi muʻá ʻe faingofua taha pē ke toe fai ai ʻa hono ʻahiʻahiʻí.21

ʻOku hangē ʻoku ʻākilotoa maʻu pē kitautolu ʻe he koví. … Pea ʻi heʻene peheé, kuo pau ai ke tau tokanga maʻu pē. ʻOku tau fakalau hotau ngaahi vaivaí pea tau toki fakafepakiʻi ia ke ikunaʻi.22

[Ko e tokolahi ʻiate kitautolu ʻoku ] ʻi ai hatau ngaahi vaivaiʻanga ʻa ia ʻe lava kene ikunaʻi kitautolu tukukehe ʻo kapau ʻe maluʻi ʻi he founga totonú. …

ʻOku fonu ʻa e hisitōliá ʻi he ngaahi fakatātā ʻo e mālohí mo e fielahí, ʻo tatau pē fakafoʻi tangatá mo e fakapuleʻangá, ne nau toó koeʻuhí ko honau ngaahi vaivaiʻangá. Neongo ko e ngaahi vaivaiʻanga ko ʻení ʻoku ʻi he sinó ia ʻi tuʻa, ka ʻoku ʻiloʻi foki ʻe Lusifā mo ʻene kau taú ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahení, ʻa e ngaahi vaivaí, pea mo e ngaahi vaivaiʻanga ʻo e tokotaha kotoa pē pea nau hū mai ai ʻo taki ʻa kitautolu ki he fakaʻauha fakalaumālié. Ko e vaivaiʻanga ʻo e tokotaha ko e fieinu kava mālohí; pea ko e tokotaha ko ʻene holi mo taʻe fiemālié; pea maʻu ʻe he tokoaha ʻa e holi kovi ki he faiangahala fakalieliá; ko e taha ko ʻene holi ki he paʻangá pea mo e ngaahi koloa ke fakatau maí; pea holi e niʻihi ki he mālohí; pea mo e hā fua.23

Tuku ki he tangata ʻoku fakahehema ke faikoví ke ne lea totonu ʻo fakahā ʻa hono ngaahi vaivaí. ʻOku ou talaatu ʻoku ʻikai tuku ʻe he ʻEikí ha angahala ʻi heʻetau moʻuí. Kuo ʻikai ke ne ngaohi ha tangata ke fai kovi. …Naʻe fakangofua ʻa e angahalá ke ʻi he māmaní, pea naʻe fakangofua mo Sētane ke ʻahiʻahiʻi kitautolu, ka ʻoku tau tauʻatāina ke fili maʻatautolu. Te tau lava ʻo faiangahala pe moʻui angatonu, ka he ʻikai lava ke tau hao mei he meʻa ʻe hoko aí. Ko e anga māʻulalo ia mo foʻi ke tau tukuakiʻi e ʻEikí koeʻuhí ko ʻetau faiangahalá, ʻo tau pehē ko e meʻa pē ia naʻa tau tupu mo ia pea he ʻikai toe lava hano mapuleʻi. Ko e founga ia ʻa ha tokotaha ʻoku feinga ke hao mei ha ngaahi meʻa taʻe fakafiemālie ʻoku hoko pea tukuakiʻi ai e mātuʻá mo e anga hono ʻohake kitautolú. Mahalo pē naʻe tōnounou e mātuʻá; pea mahalo naʻe taʻe fakafiemālie ʻa e ngaahi tūkunga naʻa tau tupu hake aí, ka ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha ʻOtua moʻui pea ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke kaka ʻo māʻolunga ange ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ke liliu ʻetau moʻuí.24

ʻOku mau kole atu ki hotau kakai ʻi he feituʻu kotoa pē, “Ko ia mou fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ki he ʻOtuá. Tekeʻi ʻa e tēvoló, pea ʻe puna atu ia meiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:7.) …

Mahalo ʻe ʻi ai pē ha niʻihi ʻoku nau ongoʻi taʻe fiemālie koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní pea mo e fakaʻau ke lahi ange ʻa e koví, ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ … kapau kuo mou mateuteu ʻe ʻikai te mou manavahē” (T&F 38:30), peá ne toe folofola pē, “ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu. … ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.” (Sione 14:27.)25

ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Siasí, kuo pau ke tau nofo pē mo vakavakai holo. Ko e founga ke teuteu ai ʻa e tokotaha taki taha mo e fāmili taki taha ke maluʻi ʻaki kinautolu mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí mo teuteu ki he ʻaho lahi ʻo e ʻEikí ko haʻatau piki maʻu ki he vaʻa ukameá, ke toe lahi ange ʻa ʻetau tuí, ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá mo ʻetau ngaahi tōnounoú, pea ke tau fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he fai ʻo e ngāue ʻa Hono puleʻangá ʻi he māmaní, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ʻeni pē ʻa e feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e fiefia moʻoní maʻá e kotoa ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamaí.26

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi ʻa e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Ko e ngaahi akonaki fē ʻa Palesiteni Kimipolo kau kia Sētane mo ʻene ngaahi foungá ʻoku ʻaonga kiate koé pea ko e hā hono ʻuhingá? (Vakai, peesi 129–131.)

  • Toe fakamanatu e konga ʻoku kamata he peesi 131. Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau matuʻuaki ʻa e koví? (Vakai ki he talanoa ʻi he peesi 127 ke maʻu mei ai ha fakatātā.) Ko e fē nai ha taimi naʻá ke maʻu ai ʻa e faʻahinga tokoni ko ʻení?

  • Lau e fepale he peesi 133. ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakangofua ai ʻe he tangata fonongá ke hū ange ʻa e kāmelí ki hono loto tēnití? Fakakaukau ki he founga naʻe tekeʻi ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻahiʻahí (vakai, peesi 134–135). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau lava ʻo ʻilo mo tekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi iiki tahá?

  • Toe fakamanatu kakato ʻa e palakalafi ʻuluaki ʻi he peesi 135. Fakafehoanaki ʻa e founga ʻo e fakaʻehiʻehi mei he faiangahalá pea mo e founga hono fakaleleiʻí.

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo, “ ʻOku faingofua taha pē hono fai ʻo e ngaahi fili totonú ʻi he taimi ʻoku tau tomuʻa fai ai kinautolú” (peesi 135). ʻE kaunga fēfē ki heʻetau moʻuí ʻa ʻetau tomuʻa fai ʻa e ngaahi fili ke tauhi e ngaahi fekau hangē ko e Lea ʻo e Potó? (Vakai ki he peesi 135 ke maʻu mei ai ha fakatātā.) Ko e hā ha ngaahi fili kuó ke fai fekauʻaki mo hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí kuo ʻikai te ke toe fetongi?

  • Fakakaukau ki he ngaahi fakamatala ʻa Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo ʻene fanga puaká pea mo ʻene pulú (peesi 136–137). Ko e hā e meʻa ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakahā hotau ngaahi vaivaí pea fatongia ʻaki kinautolu?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: 1 Kolinitō 10:13; 1 Nīfai 15:23–25; Hilamani 5:12; ʻEta 12:27; T&F 10:5

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Pilisipeini ʻAositelēliá ʻi he 1976, 19.

  2. ʻI he “The Mission Experience of Spencer W. Kimball,” Brigham Young University Studies, faʻahitaʻu failau ʻo e 1985, 126.

  3. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 23.

  4. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 233.

  5. “The Role of Righteous Women,” Ensign, Nōvema 1979, 104.

  6. “President Kimball Speaks Out on Morality,” Ensign, Nōvema 1980, 94.

  7. “How to Evaluate Your Performance,” Improvement Era, ʻOkatopa 1969, 12.

  8. “The Gospel of Repentance,” Ensign, ʻOkatopa 1982, 2.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1979, 5; pe Ensign, Mē 1979, 6.

  10. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 17.

  11. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 191.

  12. Faith Precedes the Miracle (1972), 87, 88.

  13. “The Blessings and Responsibilities of Womanhood,” Ensign, Māʻasi 1976, 71.

  14. Faith Precedes the Miracle, 219.

  15. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 235–36.

  16. “Decisions: Why It’s Important to Make Some Now,” New Era, ʻEpeleli 1971, 3.

  17. “President Kimball Speaks Out on Planning Your Life,” New Era, Sepitema 1981, 50.

  18. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1976, 70; pe Ensign, Mē 1976, 46.

  19. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Manila Filipainí ʻi he 1975, 5.

  20. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 18.

  21. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 185–86.

  22. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 229.

  23. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 238–9.

  24. An Apostle Speaks to Youth—Be Ye Clean: Steps to Repentance and Forgiveness (tohi tufa, 1970), 13.

  25. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1974, 6; pe Ensign, Mē 1974, 6.

  26. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1982, 4; pe Ensign, Nōvema 1982, 5.

ʻĪmisi
woman thinking

Kapau te ne hoko atu ʻi he faileleí, ʻe tataki pea ueʻi mo fakatokanga pea mo tāma-teʻi [ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní] ʻa e fanafana mo e ueʻi ʻa e tēvoló.”

ʻĪmisi
family studying scriptures

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo ʻoku fie maʻu ke tau “pikimaʻu ki he vaʻa ukameá” kae lava ke tau malu mei he filí.