Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 24: Ko Hono Vahevahe Atu ʻo e Ongoongoleleí


Vahe 24

Ko Hono Vahevahe Atu ʻo e Ongoongoleleí

Kuo pau ke tau ngāue mālohi ange ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Mei he moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Lolotonga ha folau ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ki Kuito ʻi ʻEkuatoa ʻi heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne ʻi ai fakataha mo ha kau faifekau kei talavou ʻe toko fā ʻi he falekai ʻo ha hōtele ʻe taha. “Naʻá ne talaange kiate kinautolu ko ha talavou fakaʻofoʻofa naʻe tali tēpilé pea ʻe hoko ko ha faifekau lelei maʻá e Siasí. Naʻá ne talaange ki he talavou tali tēpile ʻokú ne fie maʻu ha mā mo ha huʻakau, hili ko iá peá ne fehuʻi ange leva pe ʻoku ʻi ai haʻane fānau ʻi ʻapi. Naʻe tali ange ʻe he talavoú, ‘Ko hoku foha ʻe toko taha.’ Naʻe pehē ange leva ʻa ʻEletā Kimipolo, ʻe ngaohi ʻe he maá mo e huʻakaú ho fohá ke ne moʻui lelei, ka te ne toe moʻui lelei ange kapau te ke fafangaʻi ʻaki ia ʻa e meʻakai ʻoku maʻu ʻe he kau talavou ko ʻení.’ Naʻe sio mataʻi puputuʻu ʻa e talavou tali tēpilé. Hili ia pea toki fakamatalaʻi ange leva ʻe ʻEletā Kimipolo ko e kau tangata ko ʻení ko e kau faifekau kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke akoʻi ange. Naʻe fakahā ange leva ʻe he talavoú ʻe fiefia ke akoʻi ia ʻe he kau faifekaú.”1

Naʻe faʻa meʻa ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ki he fekau ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki “māmani kotoa peé” (Maʻake 16:15). Naʻá ne kole ke toe toko lahi ange ʻa e kau faifekau taimi kakató, kae fakatautautefito ki he kakai kei talavoú mo e ngaahi hoa mali matuʻotuʻa angé, pea naʻá ne fakamanatu ki he kāingalotu kātoa ʻo e Siasí ke nau kau mai ki he ngāue fakalangi ko ʻení. Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “Ko ʻetau fiemaʻu lahi tahá, pea mo hotau uiuiʻi mahuʻinga tahá ke ʻave ki he kakai ʻo e māmaní ʻa e mahinó ke huluhulu ʻaki honau halá mei he fakapoʻulí ki he fiefiá, melinó, pea mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻOku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ka tau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Ko e taimi ko ē ʻoku tau fakahoko ai ʻa e ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau fakafetuʻutaki ai ha niʻihi ke akoʻi, ʻi heʻetau ō mo e kau faifekaú ʻi honau ngaahi taimi akoʻí, ko ha taimi fakalaumālie ia ʻoku tau aʻusia ai ha ngaahi meʻa fakafiefia. ʻOku fakafiefia pea fakafiemālie. ʻOku ʻikai toe lau ʻa e lahi ʻo e ngaahi houa naʻe fakamolekí, ʻa e feinga naʻe faí, ʻa e fifilí, ʻi he taimi ko ia ʻoku fakatomala ai ha foʻi laumālie ʻe taha peá ne fakahā ʻa ʻene tuí mo ʻene loto ke papitaisó. Fakakaukau angé ki he fiefia te ke ongoʻi ʻi heʻenau pehē atu, “Ko e taimi ʻoku mou ʻi heni ai, pea tau talanoa ki he ngaahi meʻa ko ʻení, hangē ʻoku mau toe manatu ki ha ngaahi meʻa ne mau ʻiloʻi ki muʻá,” pe, “He ʻikai ke mou mavahe mei heni kae ʻoua kuo mou talamai e meʻa kotoa pē ʻoku mou ʻilo ʻo kau ki he Siasi kuo toe fakafoki maí.”3

ʻOku ʻomi ʻe heʻetau vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé ʻa e melinó mo e fiefiá ki heʻetau moʻuí, ʻoku toe lahi ange ai ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé, toe lahi ange ai ʻetau tuí, fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo e ʻEikí, pea fakalahi mo e mahino ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.4

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻatautolu ʻo fakatatau mo ʻetau vahevahe ko ia ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Te tau maʻu tokoni mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻi he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi mana fakalaumālié. Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻe toe vave ange hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá kapau te tau ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisi pea tuʻumaʻu ʻi hono fakahoko ʻo ʻetau fakamoʻoní ki māmani, pea ko e moʻoni, ʻoku tau feinga kotoa pē ke maʻu mo ha tokoni makehe ki hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá. (Vakai, T&F 84:61.) ʻOku talamai kiate kitautolu ʻi he taha ʻo e ngaahi potufolofola mahuʻinga taha kau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻa e vahe 4 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, kapau te tau tauhi ki he ʻEikí ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue fakafaifekaú “ ʻaki [hotau] lotó kotoa, mo e ivi mo e ʻatamai pea mo e mālohi,” te tau “tuʻu taʻe halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakamuí” (veesi 2).

Pea naʻe hoko atu e folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē:

“Pea kapau leva te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻaho kotoa pē ʻi he kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi toko taha pē kiate au, hono ʻikai lahi ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo iá ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefia mo e foʻi toko taha kuó mo ʻomi kiate au ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai lahi hoʻomo fiefiá ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie toko lahi kiate au!” T&F 18:15–16.)

Kapau pē ā ʻe ngāue ha tokotaha ʻi he kotoa ʻo hono ngaahi ʻahó pea ʻomi mo fakamoʻui ha foʻi laumālie pē ʻe taha! Toki meʻa fakafiefia ē! Ko e foʻi laumālie ʻe taha! Meʻa mahuʻinga moʻoni ia! Ke foaki mai ʻe he ʻEikí ha ʻofa pehē ki he ngaahi laumālié!5

Kuo ʻosi tuku ʻe he ʻEikí ha fatongia ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ke nau hoko ko ʻEne kau talafekau.

ʻOku ou fakaʻamu ange ʻe au ʻe lava ke toe lelei ange mo tau faitotonu ange ʻi hono fakatō ki he loto ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e mahino ko iá, kapau ʻoku motuʻa feʻunga ha taha ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, tā ʻokú ne motuʻa feʻunga ia ke hoko ko ha faifekau; pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke vaheʻi ia ki he uiuiʻi ko ʻení. Ko e fatongia mo e uiuiʻi ia ʻo e mēmipa kotoa pē ke ne ʻave ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻoku nau feohí. ʻOku mau loto ke fakahoko ʻe he tangata, fefine, mo e fānau kotoa pē ʻa hono fatongia totonú. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻeni. He ko e pōpoaki ʻeni ʻo e ongoongoleleí: ʻOku tau maʻu ha ngaahi tāpuaki mei he ongoongoleleí, hili ko iá, ʻoku tau ō atu leva ʻo vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá mo e niʻihi kehé.

Ko ʻeni, ko ha kakai femoʻuekina kitautolu; ka naʻe ʻikai folofola pehē mai ʻa e ʻEikí, “Kapau te ke faingamālie peá ke fakakaukau muʻa ke malanga ʻaki e ongoongoleleí.” Ka naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá” (T&F 107:99.) pea “Vakai … ʻoku taau mo e tangata kotoa pē kuo lea fakatokanga ki aí ke ne lea fakatokanga ange ki hono kaungāʻapí” (T&F 88:81.)

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku tau kau mo e ʻEikí ʻi he meʻá ni. Ko Ia hotau tokoní. Te Ne fakaava mai ʻa e foungá he ko ia naʻá Ne foaki mai ʻa e fekaú.6

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina ʻoku tau kaungā kau ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, toki meʻa fakafiefia moʻoni ko e falala mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ke tau hoko ko ʻEne kau talafekau ke ʻoatu ʻEne folofolá ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí. Tau kiʻi tuʻu siʻi hifo angé ʻo pehē ʻoku liliu ʻeni—ʻoku ʻikai ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí ka ʻoku Siasi ho kaungāʻapi ʻoku lolotonga taʻe Siasí. Te ke loto nai ke ne vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí? Te ke fiefia nai ʻi he ngaahi moʻoni foʻou kuó ke ʻiló? ʻE toe lahi ange nai ʻa hoʻo ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa ho kaungāʻapi naʻá ne vahevahe atu e ngaahi moʻoni ko ʻení? ʻIo, ko e tali ki he ngaahi fehuʻi kātoa ko ʻení ko e: ʻIo!7

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fifili pe ʻoku tau fai kotoa nai ʻa ia ʻoku tau malavá. ʻOku tau ongoʻi fiemālie pē nai ʻi hotau fatongia ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé? ʻOku tau mateuteu nai ke tau toe ngāue mālohi ange? Ke toe fakaleleiʻi ange ʻetau ngaahi feinga ʻoku faí?8

Ko ʻeni mo e taimí ni ʻa e ʻaho ke tau ʻave ai ʻa e ongoongoleleí ki ha ngaahi feituʻu mo ha kakai toko lahi angé. Kuo pau ke tau fakakaukau ki hotau ngafa ke vahevahe ʻa e pōpoakí mo e niʻihi kehé kae ʻikai ki ha taimi te tau toki faingamālie ai peé. ʻOku tātātaha ke hoko mai e ngaahi uiuiʻi mei he ʻEikí ʻi ha taimi ʻoku tau faingamālie ai. Ko e taimi ʻeni kuo pau ke hoko ai ʻa e feilaulaú ko ha meʻa mahuʻinga ange ʻi he loto Siasí. Kuo pau ke toe lahi ange ʻetau moʻui līʻoá koeʻuhí ke tau lava ʻo fakahoko ʻa e ngāue kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke tau faí.… Ko e ngaahi lea māvae ʻeni ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ʻAposetoló ki muʻa pea Hāʻele Hake ki he langí, “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē.

“Ko ia ia ʻe tui mo papitaisó, ʻe moʻui; ka ko ia ia ʻe ʻikai tuí, ʻe malaʻia” (Maʻake 16:15–16.)

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau momou pe foʻi ʻi he faileleí. Kuo pau ke tau ngāue mālohi ange. ʻOku ʻikai ngata pē ʻene tuʻu fakatuʻutāmaki ki he lelei taʻengata ʻatautolú ka ʻoku toe pehē foki ki he lelei taʻengata ʻa hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine toko lahi ʻoku ʻikai ko ha mēmipa kinautolu ʻo e Siasi moʻoni ko ʻení. ʻOku ongo fakafiefia kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha tohi naʻá ne fai mei Nāvū ki he Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo Sepitema 1842: “ ʻE kāinga, he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mamafa pehē? Fai atu ai pē ki muʻa… Ke mou loto toʻa… pea fai atu, fai atu ki he ikuna!” (T&F 128:22.)9

ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi hotau ivi takiekiná mo ʻetau ngaahi ngāue māʻoniʻoní.

Ko e kī ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he kahaʻú ko e ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá.10

ʻOku ou ongoʻi ʻoku fakanatula pē hono tuku ʻe he ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo hotau ngaahi kaungāmeá mo hotau ngaahi mahení ha niʻihi toko lahi kuo nau mateuteu ke kau ki Hono Siasí. ʻOku mau kole atu ke mou faʻa lotu ke ʻiloʻi ʻa e kakai ko ʻení, hili ko iá pea kole ki he ʻEikí ke Ne tokoniʻi kimoutolu ʻi hono fakafeʻiloaki kinautolu ki he ongoongoleleí.11

ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu kuo pau ke tau ʻuluaki fakamāfanaʻi hotau ngaahi kaungāʻapí ki muʻa pea tau toki fai e fakatokangá kiate kinautolu ʻi he founga totonú. Kuo pau ke ongoʻi ʻe hotau ngaahi kaungāʻapí ʻa ʻetau anga fakakaumeʻá mo e fakafeohi moʻoní. Ko homau lotó ke mou fakakolekole hotau ngaahi kaungāʻapí kae ʻikai tafuluʻi pe fakailifiaʻi kinautolu.12

ʻOku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Ka ʻi ai ha taha ʻoku fekumi fakamātoato ʻaki haʻane ako mo moʻui ʻaki hono ngaahi tefitoʻi moʻoní mo fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne ʻiloʻi ʻa hono moʻoní ʻiate ia pē. Ka hono ʻikai faingofua ange ke mahino mo tali ia kapau ʻe lava ke toe mamata mo e tokotaha ʻoku fekumi ki he moʻoní ki he ʻaonga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui ʻa ha kakai tui kehe. ʻOku ʻikai mo ha toe ngāue maʻongoʻonga ange ʻe lava ke fakahoko ʻi he uiuiʻi ʻa e Siasí ni ki he ngāue fakafaifekaú ka ko ʻetau hoko pē ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalisitiane leleí ʻi heʻetau moʻuí.13

Ko hono tuʻuaki lelei taha ʻo e Siasí ʻa ʻetau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he faʻifaʻitakiʻanga leleí, pea ʻi he akonakí foki.14

Ko e meʻa ʻoku totonu ke fakahoko ʻe he mēmipa kotoa pē ʻi heʻenau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga leleí mo hono fai ʻo ʻenau faka-moʻoní ko hono fakaʻaliʻali atu ki he kakai ʻoku ʻikai ke nau Siasí ʻa e ngaahi fiefia ʻoku maʻu ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻe tokoni leva ʻeni ke ʻomi ai kinautolu ki ha tuʻunga te nau tali ai ke akoʻi fakalelei kinautolu.15

Ko e founga totonu ki hono fai ʻo e malangá ke ola leleí ko hono kumi ʻe he kāingalotú ʻa e kakaí kae akoʻi ʻe he kau faifekaú…. Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he kāingalotú ʻa e kumí, ʻoku ʻi ai ʻenau tokanga fakatāutaha ki hono fakafeohiʻi ʻo e kau fiefanongó, pea ʻoku siʻi ange ai ʻa e kau fiefanongo ʻoku toe mole atu ki muʻa pea fakahoko honau papitaisó, pea ko kinautolu ʻoku papitaisó ʻoku kei hokohoko atu pē ʻenau mālohí.16

ʻOku totonu ko ʻetau taumuʻá ke ʻiloʻi he vave tahá pe ko hai ʻi he fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻoku mateuteu fakalaumālie ke papitaiso ki he puleʻangá. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke ʻiloʻi aí ko hono fakahā ke ʻiloʻi ʻe he kau faifekau taimi kakató ho ngaahi kaumeʻá, kāingá, kaungāʻapí, mo ho ngaahi mahení ʻi he vave tahá.17

ʻOku ngalo ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku lelei ange ke hoko ha kiʻi maumau ʻi ho vā mo hao kaumeʻa ʻi haʻo taʻofi ʻa e moʻui taʻengatá meiate ia ʻaki haʻo fakalongolongo pē.18

ʻOua naʻá ke tatali ke fuoloa hono fai ʻo e fakafeohí peá ke toki fakahoko ʻi ha mōmēniti ʻe pau tahá. Ko e meʻa ʻoku fie maʻú ia ke ke ʻiloʻi pe ko ha kakai kinautolu kuo fili. “He ʻoku fakafanongo ʻa [hoku] kakai kuo filí ki hoku leʻó ʻo ʻikai te nau fakafefeka honau lotó” (T&F 29:7.) Kapau te nau fakafanongo pea fakaava honau lotó ki he ongoongoleleí, ʻe ʻilonga ʻeni ʻi he taimi pē ko iá. Kapau he ʻikai ke nau fakafanongo kae fakafefeka honau lotó ʻi he taʻe tuí pe ngaahi lea ʻoku ʻikai ke leleí, ʻoku teʻeki ai ke nau mateuteu. ʻI heʻene peheé leva, hokohoko atu pē ʻa hoʻo ʻofa mo fakafeohi kiate kinautolú kae tatali ki he faingamālie hono hokó ke ʻiloʻi ai pe kuo nau mateuteu. He ʻikai ʻosi ai hoʻomou feohi fakakaumeʻá. Te nau kei fakaʻapaʻapaʻi pē koe.

Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe fakalotosiʻi, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe teitei mole ai. He ʻikai teitei mole ha kaumeʻa ʻo ha taha koeʻuhí ko e ʻikai ke ne fie maʻu ke kei ʻaʻahi ange ʻa e kau faifekaú kiate iá. ʻE kei lava pē ke hokohoko atu e fakafeohi ʻa e tokotaha Siasí pe ko hono vā fetuʻutaki makehe mo e fāmili ko iá. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻe kiʻi fuoloa ange ki ha niʻihi ke nau kau ki he Siasí ʻi ha niʻihi kehe. ʻOku totonu ke kei hokohoko atu pē ʻa e fakafeohi ʻa e tokotaha Siasí peá ne toe feinga ʻamui ange ke fakaului mai ʻa e tokotaha ʻoku fakafeohi ki aí. ʻOua naʻá ke loto-foʻi koeʻuhí pē ko e ʻikai ke ʻi ai ha fakalakalaka ʻe hokó he ko e hoko fakataimi pē. ʻOku lauafe ha ngaahi talanoa kau ki hono mahuʻinga ʻo e kātakí ʻi he ngāue fakafaifekaú.19

ʻOku kau ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻa e fakafeohi taʻe tuku ki he kau ului foʻoú mo e kāingalotu māmālohí.

ʻI haʻatau papitaiso ha tahá, ko e hia ia ke tau tuku kinautolu ke nau holoholomui māmālie pē ʻo mavahe mei he Siasí pea mavahe mei he ongoongoleleí koeʻuhí ko e ʻikai ke fakahoko ʻa e fakafeohí. Ko ha fatongia mahuʻinga ʻa e fakafeohí. ʻOku totonu ke tau lava ʻo fakafeohi ki he tokotaha kotoa pē ʻoku kau mai ki he Siasí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau fie maʻu ai ke fakahoko ʻe he kāingalotú ʻa e ngāue fakafaifekaú pea tokoni mai ki ai e kau faifekaú. ʻOku tau fie maʻu ke ō ʻa e kakaí… . ʻo fakahoko ʻa e ngāué ni koeʻuhí he te nau kei hoko pē ko e kaungāʻapi ʻo e tokotahá hili hano papitaiso ia. Te nau kei lava pē ke fakafeohi kiate ia; te nau kei lava ke ō ʻo ʻave kinautolu ki he fakatahaʻanga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí; te nau kei lava ʻo fakalotolahiʻi mo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo e hā fua.20

He ʻikai ke tau lava ʻo fakamamafaʻi fēfē fau ʻa e fie maʻu ko ia ke fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he feongoongoi mo e lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí ke fakafeohiʻi mai e kau fiefanongó mo fakakau kinautolu ki he ngaahi polokalama ʻa e Siasí ʻi ha faʻahinga founga ʻe vave ai ʻenau hoko ko ha kāingalotu mālohi mo faitotonú. Ko ʻeni leva ha founga ʻe taha ʻe lava ke kau mālohi kātoa mai ai e kāingalotu ʻo e Siasí ki he ngāue fakafaifekaú—ʻaki haʻanau fakafeohi, fakakaumeʻa, pea mo fakalotolahiʻi ʻa e kāingalotu foʻou ʻo e Siasí.21

ʻOku mahuʻinga ke vahe kiate kinautolu ʻoku toki papi uluí he taimi pē ko iá haʻanau kau faiako fakaʻapi ke nau fakafeohi kiate kinautolu ʻi ha founga te nau vāofi fakatāutaha ai mo tokanga kiate kinautolu. ʻI he ngāue fakataha ʻa e kau faiako fakaʻapi ko ʻení mo honau kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku totonu leva ke nau fakapapauʻi ʻoku ʻoange ki he toko taha lahi taki taha ha faʻahinga ngāue ʻe hoko ko ha tukupā pea mo ha faingamālie mo ha fakalotolahi ke tupulaki ai ʻa ʻene ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻOku totonu ke tokoniʻi ia ke ne fokotuʻu ha vā fetuʻutaki fakasōsiale mo e kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ke ʻoua naʻá ne ongoʻi taʻelata ʻi he kamata ʻene moʻuí ko ha tokotaha Siasi mālohí.22

Ko ha fakalotolahi mo ha meʻa fakafiefia ke mamata… . ʻoku tali ʻe he Kāingalotú pea nau tokoniʻi mo lotua ʻa kinautolu ʻoku nau hū fakaʻaho ki he puleʻanga ʻo hotau ʻEikí. Hokohoko atu hoʻomou fetokoniʻakí—mo tokoniʻi ʻa e toko lahi ko ia te nau kau mai ki he Siasí. Talitali lelei kinautolu pea ʻofaʻi mo fakafeohi kiate kinautolu.23

Ko hotau fatongia ia ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfine ʻi he Siasí ke tokoniʻi ʻa kinautolu te nau heé ke nau ʻilo ʻa e halá, pea ke tokoniʻi ʻa kinautolu kuo mole meiate kinautolu ʻenau koloa mahuʻingá ke nau toe maʻu ia. ʻOku akoʻi mahino mai ʻe he folofolá ko e fatongia ia ʻo e mēmipa kotoa pē ke ne fakamālohia hono kaungā mēmipá.

Naʻe fakamahinoʻi mai ʻeni ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻofa ʻo Ne kei fakapapauʻi pē ʻi Heʻene folofola kia Pitá: “Pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá” (Luke 22:32). Tuku ke u lea ʻaki ʻa e meʻa tatau pē kiate kimoutolu taki taha: ʻO ka mou ka toe liliu, fakamolemole ka mou tokoni ki homou ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. ʻOku toko lahi siʻanau niʻihi ʻoku nau fiekaia, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku nau fiekaia aí. He ʻikai ha moʻoni fakalaumālie mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke hoko ko ha fakavaʻe mālohi ki heʻenau moʻuí, ko ha maluʻanga ki honau ngaahi laumālié, ko ha nonga ki honau lotó mo e ʻatamaí kapau he ʻikai ke tau lotua mo tokanga kiate kinautolu… .

Mahalo pē ʻe pehē mai ʻe ha taha, “ ʻOku mau ʻiloʻi ha tangata pe fefine he ʻikai pē ke mau teitei lava ʻo aʻu ki ai.” ʻE lava pē ha aʻu ki ai. ʻE lava ke fai tāpuekina mo fai tokonia ia! ʻOku ʻi ai ha talaʻofa ʻi he folofolá ʻoku pehē, “ ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.” (1 Kolinitō 13:8.) He ʻikai ʻaupito ngata! Ko e taimi ko ē ʻoku fuoloa feʻunga ai hono ngāue ʻaki ʻo e ʻofa faka-Kalaisí, he ʻikai pē ke ne taʻe fakahoko ʻe ia ha mana ʻi he fakafoʻituituí, ʻiate kitautolu, ʻiate kitaua, pe ʻiate kinautolu ʻoku nau feohi mo e fakafoʻituituí.

… ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe taʻe lava ke fakaului—pe te u pehē ke toe fakamālohia mai—kapau ʻe fakahoko ʻe he tokotaha totonú ʻa e meʻa totonú ʻi he taimi totonú ʻi he founga totonú ʻi he laumālie totonú. ʻOku ou ʻilo ʻe kau mai e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻi he ngaahi feinga ʻoku tau faí ʻo kapau te tau teuteuʻi kitautolu, pea kapau te tau moʻui fiefia ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea kapau te tau feinga ke tokoni mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní… .

Tuku ke tafoki ʻa e kau faiako fakaʻapi he kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e kau faiako ʻaʻahi ʻo e Fineʻofá, ngaahi husepānití mo e uaifí, ngaahi mātuʻá mo e fānaú, pea mo e kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku nau ʻofa ʻi he ʻEikí mo loto ke fai Hono finangaló, ʻi he ʻofa mo e lotolahi ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní ʻoku fie maʻú ʻaki haʻanau tokoni kiate kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní. He ʻikai aʻusia ʻa e taumuʻa ia ʻoku fie maʻú ʻi he fanga kiʻi tokanga mo e fie ngāue fakataimi ʻoku hokó. Ka ʻe lava ke aʻusia ʻa e ngaahi ola ʻoku tau ʻunaloto ki aí, pea ʻe toutou aʻusia ʻeni ʻo tuʻo lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau atu ki aí, ʻo kapau te tau faʻa lotu pea tau toe ngāue lahi ange. He ʻikai ngata pē ʻi he hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ki hoʻomou moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé, ka te mou toe ofi ange ki he ʻEikí mo ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá mo Hono laumālié.24

ʻOku totonu ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ke nau teuteu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato.

ʻOku mau fie maʻu ʻa e kau talavou taʻu ngāue fakafaifekau ʻo e Siasí ke kau mai hanau toko lahi ange ʻi honau toko lahi he taimi ní koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu honau fatongia, faingamālie, mo honau tāpuaki totonú ʻi heʻenau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻE toe fakamālohia ange kitautolu mo kinautolu foki ʻo kapau ʻe teuteu ʻa e kau talavou kotoa pē ki he ngāue ʻa e ʻEikí!25

ʻI heʻeku kole ko ʻeni ke toe toko lahi ange ʻa e kau faifekaú, ʻoku ʻikai ko haʻaku kole ha kau faifekau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau fakamoʻoni pe ʻoku ʻikai ke nau moʻui taau. Ko ʻeku kole atú ke tau kamata vave ange pea akoʻi lelei ange ʻetau kau faifekau ʻi he kolo mo e uooti kotoa pē ʻi māmani. Ko ha tukupā ia ʻe taha—ke mahino ki he kau talavoú ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekau pea kuo pau ke nau moʻui lelei fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālie, pea “ ʻoku ʻikai malava ʻe he ʻEikí ke ʻafio ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia.” [Alma 45:16.]

Ko ʻeku kolé ha kau faifekau kuo akoʻi lelei kiate kinautolu e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí pea kuo akoʻi kinautolu ʻi he fāmilí mo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí, pea ʻoku nau hū ki he ngāue fakafaifekaú mo e loto holi lahi ki he ngāué. ʻOku ou kole atu… ke tau toe akoʻi lelei ange ʻetau kau teuteu ngāue fakafaifekaú, teuteuʻi tōmuʻa ange kinautolu, pea taimi lōloa ange, koeʻuhí ke nau taki taha nofo hifo ʻo hanganaki fiefia atu ki heʻene ngāue fakafaifekaú.26

Kuo pau ke tau fakakaukau ke toe toko lahi ange e kau faifekaú. Kuo pau ke tau teuteuʻi lelei ange ʻetau kau faifekaú, ʻo ʻikai ʻi he lea fakafonuá pē ka ʻi he folofolá, kae mahuʻinga tahá ke ʻi ai haʻanau fakamoʻoni mo e Laumālié ke ne hanga ʻo fakaivia ʻa ʻenau ngaahi leá.27

Fekau hoʻomou fānau tangatá ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekau. Kamata pē hoʻomou akoʻi kinautolú ʻi heʻenau kei valevalé. ʻOku nau fanongo ki hoʻomou ngaahi lotú ʻi he efiafí mo e pongipongí. ʻOku nau fanongo ki hoʻomou lotu ki he ʻEikí ke Ne fakaava e ngaahi matapā ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa peé. ʻOku nau fanongo ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku nau fanongo ki hoʻomou lotua hoʻomou kau pīsopé mo hoʻomou kau palesiteni fakamisioná pea mo e niʻihi kehe kotoa pē ʻoku nau hoko ko e kau tauhi kiate kimoutolú, pea ʻoku hoko māmālie pē ʻeni ko hanau konga.28

Meimei ko e taimi kotoa pē ʻoku ou sio ai ki ha kiʻi tamasiʻi, ʻoku ou pehē ange, “Te ke hoko ko ha faifekau maʻongoʻonga, ʻinē koā?” ʻOkú ke fakatō ha tenga ki hono ʻatamaí. ʻOku hangē pē ia ko e ʻakau mo e ngaahi vesitapolo kehé. ʻOku tupu ia ʻo lahi, pea kapau ʻe talanoa ha tamai mo ha faʻē ki heʻena fanga kiʻi fānau tangatá… ʻo kau ki he ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú ʻi heʻenau kei valevalé pē, ʻe tupu ʻa e kiʻi tengaʻi ʻakau ko iá ʻo lahi.29

ʻE lelei kapau e kamata teuteuʻi kei iiki pē ʻe he ngaahi mātuʻá honau ngaahi fohá ke nau kamata fakahaofi ha paʻanga. ʻAi ke nau maʻu ʻa e laumālie ʻo hono fakahaofi ʻo ha paʻangá. ʻAi foki ke nau maʻu ʻa e laumālie ʻo hono ako ʻo e ongoongoleleí mo lotua iá, ʻo nau mamata tonu pē ki he ngaahi ngāue ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí mo e moʻui ʻanautolu ʻoku nau feohí. ʻAi ke nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e tokoní ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ia ʻo ʻenau tupu haké, mo e meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau talanoa ki he ngaahi fiefia ʻoku ʻomi ʻe he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí. ʻAi ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi kalasi seminelí mo e ʻinisititiutí mo e ngaahi meʻa ne nau aʻusia aí ke hoko ko ha akoʻanga ke maʻu mei ai ʻa e ʻilo fakalaumālie ko ē ʻe mahuʻinga lahi kiate kinautolu mo e niʻihi kehé. ʻAi ke nau teuteuʻi kinautolu ʻaki haʻanau tauhi ke maʻa mo taau ʻa ʻenau moʻuí pea mo fie maʻu ʻaki e kotoa honau lotó ke tokoni ki he ʻEikí ʻi hono ʻave ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu kuo nau mateuteu ke tali iá.30

ʻOku ou fakatauange ʻe fakahoko ʻe he fāmili kotoa pē ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi he efiafi Mōnite kotoa pē ʻo ʻoua naʻa liʻaki. ʻE hoko e ngāue fakafaifekaú ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ke fai e talanoa ki ai ʻi he efiafi fakafāmilí; pea ʻe fai ʻe he tamaí mo e faʻeé mo e fānaú ʻi honau taimi lotú ha ngaahi lotu ʻe fakatefito pē ʻi he meʻa mātuʻaki mahuʻinga ko ʻení—ke fakaava e matapā ʻo e ngaahi puleʻangá kiate kitautolu, pea ko hono uá, ke loto vēkeveke ʻa e kau faifekaú, ʻa e kau talavou mo e kau finemui ʻo e Siasí, ke fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú pea ʻomi ʻa e kakaí ki he Siasí.31

ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí ha ngaahi hoa mali ke nau ngāue fakafaifekau.

ʻE lava foki he hanganaki fiefia atu mo e ngaahi mātuʻá ki ha ʻaho te nau ngāue fakafaifekau ai mo kinautolu ʻo kapau ʻoku nau moʻui lelei pea tūkunga lelei mo e ngaahi tafaʻaki kehé.32

Kuo ngalo foki ia ʻiate kitautolu matuʻotuʻa angé, ʻa ē kuo vāhenga mālōlō pea maʻu mo ha feituʻu ʻe faingofua ʻetau ō ki ai mo ʻetau ngaahi nāunau nofo kemí pea mo hotau ngaahi faingamālie kehé. Kuo tau maʻu ha founga faingofua ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻetau fakakaukaú mo hotau konisēnisí ka kuo pau pē ke hoko atu e ngāué—kuo tau pehē ai ke fekau atu ʻetau fānau tangatá ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekau.

Ko e fatongia ʻeni ʻo kitautolu kātoa. He ʻikai ke tau lava kātoa ʻo ʻalu, ka ʻe lava hotau toko lahi ʻaupito.33

Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi hoa mali ʻe laungeau, ha kakai matuʻotuʻa ange ʻo hangē ko hamou niʻihi, kuo lalahi honau ngaahi fāmilí, kuo nau mālōlō mei heʻenau ngaahi pisinisí, ʻoku nau lava heni ke ō atu… ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi hoa mali ʻe laungeau. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke mou faí ko hoʻomou ō ʻo talanoa mo hoʻomou pīsopé. Talaange, “ ʻOkú ma mateuteu ke ma ō kapau ʻe lava ke fakaʻaongaʻi kimaua.” ʻOku ou tui pē ʻe uiuiʻi kimoua.34

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí. Ko kitautolu ʻoku tau fai ʻEne fekaú. Kuó Ne fekauʻi pau mai kitautolu neongo ʻoku ʻikai ʻiloa kitautolu ʻe ha toko lahi ʻo e māmaní. Kuo taimi ke tau nonoʻo hotau kongalotó pea laka atu ki muʻa mo ha loto mateaki foʻou ki he ngāue maʻongoʻongá ni. Kuó ta ʻosi fuakava, ʻa koe mo au, ke fakahoko ia. ʻOfa ke tau lea fakataha mo e talavou ko ia naʻe maʻu atu ʻe heʻene ongo mātuʻa loto hohaʻá ʻokú Ne nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau akonakí, “ ʻOku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí.” [Luke 2:49.]35

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v-x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku hoko ai e ngāue fakafaifekaú “ko ha taimi fakalaumālie ia ʻoku tau aʻusia ai ha ngaahi meʻa fakafiefiá”? (peesi 317). Ko e hā ha ngaahi meʻa “fakafiefia mo fakafiemālie” ʻe lava ke tau aʻusia ʻi heʻetau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé? (Vakai ki he talanoa ʻi he peesi 316 ki ha fakatātā ki ai.)

  • Toe vakai ki he peesi 317–319, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe ai e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Ko e fē nai ha taimi ne ke aʻusia ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení?

  • Lau e ʻuluaki palakalafi kakato ʻi he peesi 320. ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e pehē ke “tau toe ngāue mālohi ange” pea ke “toe fakaleleiʻi ange ʻetau ngaahi feinga ʻoku faí”? ʻE anga fēfē haʻatau muimui ki he faleʻi ko ʻení ʻi he ngāue fakafaifekaú?

  • Toe vakai ki he konga ʻoku kamata ʻi he peesi 323. Mou fakakaukauʻi pe aleaʻi ʻa e faleʻi pau ʻi ai ʻoku kau ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo homou fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Ko e fakatātā ʻeni: (a) Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke “fakamāfanaʻi ʻaki hotau ngaahi kaungāʻapí”? (e) Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tau “tuʻuaki ʻaki” e Siasí? (f) Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi kovi ʻo haʻatau tatali ki ha “momeniti pau” ke toki vahevahe atu ai e ongoongoleleí? (h) Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku ʻikai tali ʻe he kau mēmipa ʻo hotau fāmilí mo hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻa ʻetau fakaafe ke nau ako ki he ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he kāingalotu foʻoú? Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke tokoniʻi ʻaki kinautolú? (Vakai, peesi 323–326.)

  • Ko e hā e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻoku fie maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke maʻu ʻe he kau faifekau taimi kakató? (Vakai ki he peesi 326–327 ke maʻu ha ngaahi fakatātā ki ai.) Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá mo e niʻihi kehé ke tokoniʻi ʻaki e fānaú ke nau fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke muimui ai ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú ki he faleʻi ʻa Palesiteni Kimipolo ki hono tānaki ha paʻanga ki heʻenau ngāue fakafaifekaú?

  • Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e ngaahi hoa mali matuʻotuʻa angé ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekau (peesi 326–328). Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fili mo e ngaahi fainga-mālie ʻoku foaki ʻe he Siasí ki he kau faifekau hoa malí? Ko e hā e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi hoa malí ke nau teuteu ai ke ngāue fakafaifekau? Ko e hā e founga ʻokú ke fakahoko ai ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he tuʻunga ʻoku lolotonga ʻi ai hoʻo moʻuí?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí:Mōsaia 3:20; ʻAlamā 26:1–16; Hilamani 6:3; Molonai 6:3–4; T&F 84:88

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Edward L. Kimball mo Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball (1977), 354.

  2. “Are We Doing All We Can?” Ensign, Fēpueli 1983, 5.

  3. “It Becometh Every Man,” Ensign, ʻOkatopa 1977, 7.

  4. Ensign, Fēpueli 1983, 4.

  5. “President Kimball Speaks Out on Being a Missionary,” New Era, Mē 1981, 50.

  6. Ensign, Fēpueli 1983, 3.

  7. Ensign, ʻOkatopa 1977, 3.

  8. “When the World Will Be Converted,” Ensign, ʻEpeleli 1984, 4.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1982, 5; pe Ensign, Nōvema 1982, 5, 6.

  10. Seminā ʻa e kau fakafofonga fakavahelahí, ʻOkatopa 3, 1980, Ngaahi ʻākaivi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 2.

  11. Ensign, Fēpueli 1983, 4.

  12. Seminā ʻa e kau fakafofonga fakavahelahí, Sepitema 30, 1976, Ngaahi ʻākaivi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 3.

  13. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 555.

  14. Seminā ʻa e kau fakafofonga fakavahelahí, ʻOkatopa 3, 1980, 2.

  15. “President Kimball Speaks Out on Service to Others,” New Era, Māʻasi 1981, 48–49.

  16. Ensign, ʻOkatopa 1977, 6.

  17. Ensign, ʻOkatopa 1977, 6.

  18. Seminā ʻa e kau fakafofonga fakavahelahí, ʻEpeleli 3, 1975, Ngaahi ʻākaivi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 7.

  19. Ensign, ʻOkatopa 1977, 6.

  20. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Kalasikou Sikotilaní ʻi he 1976, 23.

  21. Ensign, ʻOkatopa 1977, 7.

  22. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1977, 67; pe Ensign, Nōvema 1977, 45.

  23. “Always a Convert Church: Some Lessons to Learn and Apply This Year,” Ensign, Sepitema 1975, 4.

  24. “Helping Others Obtain the Promises of the Lord,” Ensign, Sune 1983, 3, 5.

  25. Ensign, Fēpueli 1983, 3.

  26. “When the World Will Be Converted,” Ensign, ʻOkatopa 1974, 7.

  27. Seminā ʻa e kau fakafofonga fakavahelahí, ʻEpeleli 5, 1976, Ngaahi ʻākaivi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 14.

  28. ʻI he Conference Report, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Kalasikou Sikotilaní ʻi he 1976, 6.

  29. The Teachings of Spencer W. Kimball, 556.

  30. Ensign, Fēpueli 1983, 5.

  31. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1978, 66; pe Ensign, Nōvema 1978, 46.

  32. “Therefore I Was Taught,” Ensign, Sānuali 1982, 4.

  33. The Teachings of Spencer W. Kimball, 551.

  34. The Teachings of Spencer W. Kimball, 551.

  35. New Era, Mē 1981, 50.

ʻĪmisi
Elder Kimball and missionary companion

Naʻe hoko ʻa Sipenisā W. Kimipolo ko ha faifekau taimi kakato ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Lotolotó ʻi Sune 1915. ʻOku ʻi he tafaʻaki toʻohemá ʻa ʻEletā Kimipolo ʻo hoko atu pē ki hono hoá, ko L.M. Hōkesi.

ʻĪmisi
missionaries teaching family

“Ko e founga totonu ki hono fai ʻo e malanga ke ola leleí, ko hono kumi ʻe he kāingalotú ʻa e kakaí kae akoʻi ʻe he kau faifekaú.”

ʻĪmisi
family home evening

“ ʻOku ou fakatauange ʻe fakahoko ʻe he fāmili kotoa pē ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi he efiafi Mōnite kotoa pē ʻo ʻoua naʻa liʻaki. ʻE hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ke fai e talanoa ki ai ʻi he efiafi fakafāmilí. ”