Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 16: Ko e Sāpaté— Ko Ha Meʻa Fakafiefia


Vahe 16

Ko e Sāpaté— Ko Ha Meʻa Fakafiefia

Ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia ke fai ai ʻa e lotú ʻi he loto hangamālie.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe fiefia ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo heʻene fefonongaʻaki holo ʻi he Siasí ʻi heʻene ʻiloʻi ko ia naʻe tauhi ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻaho Sāpaté. Naʻá ne fakamatala ki haʻane fetaulaki mo ha ongo tangata naʻe tāpuekina kinaua ʻi heʻena feinga ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní:

“Ne u toki ʻinitaviu ki muí ni mai ha tangata ʻi ha siteiki ki ha fatongia mahuʻinga ʻi hono toe fokotuʻutuʻu foʻou e siteikí. Ne u pehē ange, ‘Ko e hā hoʻo ngāué?’ Pea pehē mai ʻa e tangatá, ‘ʻOku ou fakalele ha kiʻi pausa.’ Peá u fehuʻi ange, ‘ʻOkú ke [ngāue] ʻi he Sāpaté?’ Ko ʻene tali ʻeni ki aí, ‘ʻIkai, [ʻoku ʻikai ke u ngāue, ʻikai ʻaupito].’ ‘Pea ʻoku fēfē leva hoʻo pisinisí? ʻOku pehē ʻe he kau pisinisi pausa kotoa kuo pau ke nau ava ʻi he Sāpaté.’ Naʻá ne pehē mai leva, ‘ʻOku lelei pē ʻeku pisinisí.’ ‘ʻOku manavaʻofa ʻa e ʻEikí kiate au.’ Naʻá ku fehuʻi ange leva, ‘ʻOku faingataʻa hoʻo feʻauʻauhi mo e ngaahi pisinisi kehé?’. Naʻá ne pehē mai leva, ‘ʻIo, ʻoku lahi ʻaupito.’ ‘ʻOku ʻi ai ha pausa ʻa ha tangata ʻe taha ʻoku hanga mai pē mei he kauhala ʻe tahá, ʻoku [ava] ʻaho kakato ia he Sāpaté.’ Peá u fehuʻi ange leva, ‘Pea ʻoku ʻikai pē te ke [ngāue] koe ia?’ Naʻá ne pehē mai leva, ‘ʻIkai tangataʻeiki pea ʻoku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e anga-ʻofa ʻa eʻEikí, ʻoku lato pē ʻeku ngaahi fiemaʻú ʻi he meʻa ʻoku ou maʻú.’

“Ne u toe ʻi ha siteiki ʻe taha ke fokotuʻutuʻu foʻou, pea naʻe fakakaukauʻi ha tangata ai ki ha taha ʻo e ngaahi fatongia māʻolunga tahá; pea ʻi heʻemau fehuʻi ange pe ko e hā ʻene ngāué, naʻá ne talamai ʻokú ne fakalele hono falekoloa. ‘ʻOku meimei ke ava kotoa foki e ngaahi falekoloá he Sāpaté. ʻOku ava ho falekoloá he Sāpaté?’ Naʻá ne pehē mai leva, ‘ʻOku tāpuni homau falekoloá he Sāpaté.’ ‘Ka ʻe lava fēfē ke ke feʻauʻauhi mo e kakai ko ia ʻoku ava he ʻaho ʻe fitu honau falekoloá he uiké?’ Naʻá ne tali mai leva, ‘ʻOku mau feʻauʻauhi pē. Pea ʻoku mau vālelei pē.’ ‘ʻIkai ko e ʻaho Sāpaté ʻoku lahi taha ai ʻa e ngaahi fakataú?’ Naʻá ne tali mai, ‘ʻIo, mahalo ʻoku liunga ua e ngaahi meʻa ʻoku mau fakatau atu he ʻaho Sāpaté ʻi ha toe ʻaho kehe, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe hoko ai, pea kuo angaʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate kimautolu; kuó Ne manavaʻofa mai; kuó Ne angalelei kiate kimautolu.’ … Pea naʻe ʻikai ke u faʻa mataʻofi au ka u pehē ange leva, ‘ʻE hoku tokoua faitotonu, ʻofa ke tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá. He ʻikai puli mei he ʻEikí ʻa e ngaahi feilaulau ko ʻeni ʻoku hā meiate koé. Ko e paʻanga ʻokú ke maʻu maí ʻoku maʻa. He ʻikai ke Ne taʻofi koe mei haʻo aʻu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ ”1

Naʻe vakai ʻa Palesiteni Kimipolo ki he Sāpaté ko ha ʻaho ia ʻo e lotu ʻoku fai ʻi he loto fiefia—ko ha ʻaho ke fakangaloʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo māmaní kae fakahoko ʻa e ngaahi ngāue māʻoniʻoní. Naʻá ne lea mei he folofolá ʻo ne fakaʻaiʻai ʻa e Kāingalotú ke nau ngaohi ʻa e Sāpaté ke hoko “ko ha meʻa fakafiefia” pea ke nau fakahoko ʻa e ʻahó “ ʻi he loto fiefia mo e fofonga malimali” (ʻĪsaia 58:13; T&F 59:15).2

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Kuo fekau maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻaho Sāpaté.

Naʻe ʻalu hifo ʻa Mōsese mei he Moʻunga ngalulululu mo ʻahu ko Sainaí, ʻo ne ʻomi ki he fānau ʻāuhē ʻo ʻIsilelí, ʻa e Fekau ʻe Hongofulú, ʻa e ngaahi tefitoʻi lao ko ia ki he anga ʻo e moʻuí. Neongo ia, naʻe ʻikai ko ha ngaahi fekau foʻou ʻeni. Naʻe ʻiloʻi kinautolu ʻe ʻĀtama mo hono hakó, he naʻe fekau ke nau tauhi ki ai talu mei he kamataʻangá, pea ko hano toe fakahā pē ʻeni ʻe he ʻEikí kia Mōsese. Ko e fekaú ni naʻe ʻi muʻa ia ʻi he moʻui he māmaní pea kau ia he sivi ki he kakai matelié, ʻa ia ne fokotuʻu ʻi he fakataha alēlea he langí.

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻuluaki fekau ʻo e Fekau ʻe Hongofulú ke lotu ʻa e tangatá ki he ʻEikí; ʻoku vaheʻi ʻe he fekau hono faá ʻa e ʻaho Sāpaté ko ha ʻaho makehe ia ke fai ai ʻa e lotu ko ʻení:

ʻʻ ʻOua naʻá ke maʻu mo au ha ʻotua kehe ʻi hoku ʻaó. [… ]

“Manatu ki he ʻaho Sāpaté, ke tauhi ia ke māʻoniʻoni.

“Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē:

Ka ko hono fitu ʻo e ʻahó ko e sāpate ia ʻo [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá: ʻoua naʻá ke fai ʻi ai ha ngāue ʻe taha, ʻa koe, pe ko ho fohá, pe ko ho ʻofefiné, ko hoʻo tamaioʻeikí, pe ko hoʻo kaunangá, pe ko hoʻo fanga manú, pe ko e muli oku nofo ʻi ho lotoʻaá:

“He naʻe ngaohi ʻe [he ʻEikí] ʻi he ʻaho ʻe ono ʻa e langí mo e fonuá mo e tahí, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí, peá ne mālōlō ʻi hono fitu ʻo e ʻahó: ko ia naʻe tāpuakiʻi ai ʻe [he ʻEikí] ʻa e ʻaho Sāpaté ʻo ne fakatapuʻi ia.” (ʻEkesōtosi 20:3, 8–11.)

Ki he toko lahi, ʻoku ʻikai ko ha fuʻu meʻa fēfē fau ʻa e maumauʻi ia ʻo e Sāpaté, ka ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e talangataʻa ia ki he taha ʻo e ngaahi tefitoʻi fekaú. Ko ha fakamoʻoni ia ʻo e ʻikai malava ʻe he tangatá ʻo lavaʻi ʻa e sivi fakafoʻituitui kuo fokotuʻu moʻotautolu taki taha ki muʻa pea fakatupu ʻa e māmaní, “ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.” (ʻĒpalahame 3:25.) …

Ko e fekau molumalu ne ʻohifo mei he Moʻunga ko Sainaí ko e “Manatu ki he ʻaho Sāpaté, ke tauhi ia ke māʻoniʻoni.” Kuo teʻeki ai toʻo ʻa e fekau ko iá ʻo ʻave pe toe fai hano fakaleleiʻi. Ka kuo toutou fakamamafaʻi mai ia ʻi he ngaahi ʻahó ni:

“Ka ke ke manatuʻi ke ke fai hoʻo ngaahi foakí pea mo hoʻo ngaahi ouau toputapú ki he Fungani Māʻolungá ʻi he ʻaho ko ʻeni ʻo e ʻEikí, ʻo vete hoʻo ngaahi angahalá ki ho kāingá pea ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

“Pea ko e ʻaho ko ʻení, ʻoua naʻá ke fai mo ha toe meʻa kehe, kae tuku pē ke teuteuʻi hoʻo meʻakaí ʻi he loto ʻoku angatonu koeʻuhí ke… kakato ʻa hoʻo fiefiá.” (T&F 59:12–13.)3

ʻOku ʻikai ko e Sāpaté ko ha ʻaho ke fai ai ha pisinisi pe fakafiefia.

ʻOku ou … fie tapou ki he Kāingalotú kotoa ʻi ha feituʻu pē ke nau toe tauhi pau ange ʻa e ʻaho Sāpaté. Kuo vave moʻoni e mole atu e toputapu ʻo e ʻaho māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí ʻi māmani kātoa… Kuo fakaʻau ke lahi ange hono fakaʻauha ʻe he tangatá ʻa e toputapu ʻo e Sāpaté ʻi heʻenau fekumi ki he koloá, fiefiá, ngaahi fakafiefiá, pea mo e hū ki he ngaahi ʻotua loi mo fakamāmaní. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻemau tapou ki he Kāingalotú kotoa mo e kakai manavahē-ʻOtua ʻi he potu kotoa pē ke nau tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. He ʻikai ava e ngaahi pisinisí ʻi he Sāpaté kapau he ʻikai ō ki ai e kakaí ʻi he ʻaho māʻoniʻoni ko iá. Pea ʻe pehē pē ki he ngaahi feituʻu faiʻanga fakafiefiá, sipotí, mo e ngaahi fakafiefiaʻanga kehekehe kotoa pē. ʻOku hangē ʻeni ia kuo mālohi ange ʻa e fekumi ki he koloá ʻi he fekau ʻa e ʻEikí, “Te mou tauhi hoku ngaahi Sāpaté, ʻo fakaʻapaʻapa ki hoku fale tapú” (Levitiko 19:30).4

ʻOku mau fakatokangaʻi ʻoku kei ava pē ʻi he ʻaho Sāpate toputapú ha ngaahi pisinisi ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻi hotau maama Kalisitiané ni. ʻOku mau ʻilo fakapapau ko kitautolu pē te tau fakaleleiʻi e meʻá ni, ʻa kitautolu ko ē ʻoku tau ō ʻo fakataú. Ko e moʻoni he ʻikai kei ava e ngaahi pisinisí ʻo kapau he ʻikai ke tau ō kitautolu kakaí ʻo fakatau meiate kinautolu. Mou kātaki ʻo toe fakakaukauʻi ange ʻa e meʻá ni. Aleaʻi ia mo hoʻomou fānaú ʻi ʻapi ʻi hoʻomou ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni kapau ʻe fakapapauʻi ʻe he fāmili kotoa pē mei heni ʻo fai atu he ʻikai te nau fakatau ʻi he ʻaho Sāpaté.5

Kuo tau hoko ko ha māmani ʻo ha kakai maumau Sāpate. ʻOku fonu e ngaahi anovaí ʻi he ngaahi vaká he ʻaho Sāpaté, ʻefiʻefi mo e ngaahi matātahí, fonu hake e ngaahi fale heleʻuhilá, pea fonu mo e ngaahi malaʻe tāpulú he kakaí. Kuo hoko e Sāpaté ia ko e ʻaho ʻoku manakoa ai e ngaahi feʻauhi maʻupale ʻi he ngaahi poto fakakaupoé, ngaahi fakatahaʻangá, pea mo e ngaahi kaimeʻakai fakafāmilí; pea aʻu ai pē ki he vaʻinga soká mo e ʻakapulú ʻoku fakahoko ia ʻi he ʻaho toputapú ni. Kuo hoko ko ha moto ki ha toko lahi ʻa e “Kei tatau ai pē ʻa e pisinisí,” pea kuo hoko ai hotau ʻaho toputapú ko ha ʻaho mālōlō. Pea tupu mei hono ʻai ʻe ha toko lahi ke hoko e ʻahó ko ha ʻaho mālōloó, kuo feinga ai ha kakai toko lahi kehe ke fakatōliʻaʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻoku manako he fakafiefiá mo e fakatupu paʻangá. …

Ko e tuli manú mo e fāngota he ʻaho ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻikai ko e tauhi ia ke māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ko e tauhi ia ʻo e ʻaho ʻo e ʻEikí ke māʻoniʻoní ʻa e tō pe palau pe utu e ngoué ʻi he Sāpaté. Ko e ō ʻo kaimeʻakai ʻi he ngaahi ʻotu moʻunga maká, mo e ō ki he vaʻingá pe feʻauhí pe lová pe ngaahi fakaʻaliʻalí pe ha toe ngaahi fakafiefia kehe pē ʻi he ʻaho ko iá, ʻoku ʻikai ko hono tauhi ia ʻo e ʻahó ke māʻoniʻoní.

Neongo ʻe hā ngali faikehe nai ʻeni, ka ʻoku ʻi ai ha Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau faivelenga ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē, ka ʻoku nau fakatonuhiaʻi pē kinautolu ʻi he ʻai pē mo nau liʻaki lotu koeʻuhí ko ha ngaahi fakafiefia ke nau ō ʻo fai, ʻo nau pehē ai ʻe mole tokua e taimi taumātaʻu lelei tahá kapau he ʻikai ke nau ʻi he vaitafé ʻo taumātaʻu ʻi he ʻuluaki ʻahó pē, pea ʻe ʻikai tokua ke lōloa feʻunga honau taimi ʻevá kapau he ʻikai ke nau mavahe he ʻaho Sāpaté, pea kapau tokua he ʻikai ke nau ō ki he heleʻuhilá he ʻaho Sāpaté, ʻe mole e faingamālie ke nau sio ai he foʻi faiva ko iá. Pea ʻoku nau ʻave ai mo honau ngaahi fāmilí foki ʻi heʻenau maumauʻi ko ʻeni ʻo e Sāpaté. …

ʻOku ʻikai fakaangaʻi e ngaahi fakafiefia totonú ia—ʻa e sipotí, kaimeʻakaí, vaʻingá, mo e heleʻuhilá. ʻOku kau kotoa e ngaahi meʻá ni ia ki he langaki moʻuí, pea ʻoku fakalele ʻe he Siasí e ngaahi ʻekitivitī peheé. Ka ʻoku ʻi ai pē ʻa e taimi totonu mo e feituʻu totonu ki he ngaahi meʻa ʻaonga kotoa pē—ko e taimi ke ngāue, ko e taimi ke vaʻinga, mo e taimi ke lotu. …

Ko e moʻoni kuo pau ke ngāue ha kakai ʻe niʻihi ʻi he Sāpaté. Pea ko hono moʻoní, ko e niʻihi ʻo e ngāue ko iá ʻoku mātuʻaki ʻaonga ia ke fakahoko—hangē ko hono tokangaʻi ʻo e kakai mahakí—pea ʻokú ne fakamāʻoniʻoniʻi ʻe ia ʻa e Sāpaté. Neongo ia, ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke tau fakakaukauʻi ʻa e taumuʻa ʻoku tau fakahoko ai e ngaahi ʻekitivitī ko iá.6

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku lau hono tauhi ʻo e Sāpaté ko ha feilaulau pea pehē ki hono taʻofi kitautolu mei haʻatau fakahoko ha ngaahi meʻa, ka ʻoku ʻikai ko iaʻ Ko hono fokotuʻutuʻu pa hotau taimí mo fili pe ko e hā e meʻa te tau faí. ʻOku feʻunga pē taimí he lolotonga e ngaahi ʻaho ʻe ono ʻo e uiké ke tau fai ai ʻetau ngāué mo vaʻinga ai, kae fakatautefito ki hotau kuongá ni ʻi he hisitōlia ʻo māmaní. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ke fai ke fokotuʻutuʻu ai mo fakaʻaiʻai hono fakahoko ʻo e ngaahi ʻekitivitií he ngaahi ʻaho lolotonga e uiké, kae fakaʻehiʻehi mei he Sāpaté.7

Ko e Sāpaté ko e ʻaho ia ke tau tupulaki fakalaumālie ai ʻi heʻetau lotú mo e ngaahi ngāue ʻaongá.

Ko e Sāpaté ko e ʻaho māʻoniʻoni ia ke fakahoko ai e ngaahi meʻa ʻaonga mo māʻoniʻoní. ʻOku mahuʻinga ʻa e taʻe fai ʻo ha ngāue pe fakafiefiá, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia. ʻOku fie maʻu ke fakahoko e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue ʻoku ʻaonga mo fakatupulakí ʻi he Sāpaté, pea kapau ʻoku nofo noa pē ha taha ia taʻe fai ha meʻa ʻi he Sāpaté, ʻokú ne maumauʻi ʻe ia e Sāpaté. Ko hono tauhi ʻo e Sāpaté ʻa e tūʻulutui ko ia ʻa ha taha ʻo lotu, teuteu lēsoni, ako ʻo e ongoongoleleí, fakalaulauloto, ʻaʻahi ki he kakai ʻoku puke mo faingataʻaʻiá, faitohi ki he kau faifekaú, kiʻi mohe taimi siʻi pē, lau e ngaahi tohi leleí, mo ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē ʻoku totonu ke ne kau ki ai he ʻaho ko iá.8

Fakamoleki ha taimi [he ʻaho Sāpaté] ke fakatahataha ai homou fāmilí ʻo talanoa, ako folofola, ʻaʻahi ki hamou ngaahi kaumeʻa, kāinga, mo kinautolu ʻoku puke mo taʻelatá. Ko ha taimi lelei foki ʻeni ke mou ngāue ai ki hoʻomou ngaahi tohinoá mo hoʻomou tohihohokó.9

Ko hono ʻuhinga ʻo e Sāpaté ʻi he lea faka-Hepeluú ko e “mālōlō”. ʻOkú ne ʻomi ʻe ia ki he fakakaukaú ʻa e nonga taʻe ʻi ai ha hohaʻá, ʻa e melino ʻo e ʻatamaí mo e laumālié. Ko ha ʻaho ia ke toʻo atu ai ʻa e tokanga pē kiate kitá mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku moʻua ki ai ʻa e fakakaukaú.

ʻOku foaki mai ʻa e ʻaho Sāpaté ʻi he toʻu tangata kotoa ʻo e tangatá koeʻuhí he ko ha fuakava pau ia mo tuʻumaʻu [vakai, ʻEkesōtosi 31:16]. Ko ha fakaʻilonga ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEikí mo ʻEne fānaú ʻo taʻengatá [vakai, Ekesōtosi 31:17]. Ko ha ʻaho ia ke tau lotu ai mo fakahā ʻetau fakafetaʻi mo e fakamālō ki he ʻEikí. Ko e ʻaho ke tau tukuange ai e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau tokanga ki ai ʻi he māmaní ka tau fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōkilalo, he ko e loto fakatōkilaló ko e kamataʻanga ia ʻo e hākeakiʻí. ʻOku ʻikai ko ha ʻaho ia ʻo e fakamamahi pe ʻo e kavenga ka ko e ʻaho ʻo e mālōlō mo e fiefia ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ko ha ʻaho ʻo e kātoanga kai, ka ko e ʻaho ke maʻu ai e meʻatokoni feʻunga pē mo e keinanga fakalaumālié. … Ko ha ʻaho ia kuo foaki kiate kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene ʻaloʻofá. Ko e ʻaho ke tukuange atu ai ʻa e fanga monumanú ke nau kaikai mo mālōlō; ke tauhi pē ai e palaú ʻi he feleokó pea ʻoua ʻe fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻangāue kehé; ko e ʻaho ke ʻataʻatā ai ʻa e pulé mo e tokotaha ngāué, ʻa e ʻeikí mo e tamaioʻeikí mei he palaú, mei he kelí, mo e ngāué. Ko e ʻaho ke tāpuniʻi ai e ʻōfisí pea toloi e ngāue fakapisinisí, pea fakangaloʻi atu e ngaahi faingataʻaʻiá; ko e ʻaho ʻe lava ke fakaʻatā fakataimi ai ʻa e tangatá mei he ʻuluaki tuʻutuʻuni naʻe faí, “Te ke kai ʻa e meʻakaí ʻi he kakava ʻo ho matá, kae ʻoua ke ke foki ki he kelekelé. … ” [Vakai, Sēnesi 3:19.] Ko e ʻaho ke mālōlō ai ʻa e sinó, fakafiemālie ʻa e ʻatamaí, pea tupulaki ʻa e laumālié. Ko e ʻaho ke hiva ʻi he ngaahi himí, ʻoatu ha ngaahi lotu, fai ha ngaahi malanga, pea fai mo ha ngaahi fakamoʻoni, ko e taimi ʻe lava ke kaka ai ʻa e tangatá ʻo māʻolunga ʻaupito pea puli atu ʻa e taimí, ʻa e ʻatā, pea mo e mamaʻo ʻi hono vahaʻa mo hono Tupuʻangá.

Ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia ke tau vakavakaiʻi fakalelei ai kitautolu—tau sio mo vakaiʻi hotau ngaahi vaivaí, ke vete ʻetau ngaahi angahalá kiate kinautolu ʻoku tau feohí pea ki hotau ʻEikí. Ko e ʻaho ia ke tau ʻaukai ai ʻi he “tauangaʻa mo e fakaefuefu.” Ko e ʻaho ke lau ai e ngaahi tohi leleí, ko e ʻaho ke fakalaulauloto mo faʻa fifili ai, ko e ʻaho ke ako e ngaahi lēsoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú, ko e ʻaho ke ako ai e folofolá mo teuteu ha ngaahi malanga, ko e ʻaho ke kiʻi mohe mo mālōlō ai, ko e ʻaho ke ʻaʻahi ki he kakai mahakí, ko e ʻaho ke malanga ʻaki e ongoongoleleí, ko e ʻaho ke fakaului mai ha niʻihi, ko e ʻaho ke talanoa ai pē mo e fāmilí pea maheni mo ʻetau fānaú, ko e ʻaho ke faikaumeʻa ai ʻi he founga totonú, ko e ʻaho ke fai lelei, ko e ʻaho ke inu ai mei he matavai ʻo e ʻiló mo e fakahinohinó, ko e ʻaho ke tau feinga ai ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, ko e ʻaho ke fakatupulaki ai hotau laumālié mo hotau lotó, ko e ʻaho ke toe fakafoʻou kitautolu ʻi hotau tuʻunga fakalaumālié, ko e ʻaho ke tau maʻu ai ʻa e fakatātā ʻo e feilaulau mo e fakalelei ʻa [e ʻEikí], ko e ʻaho ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi nāunau ʻo e ongoongoleleí pea mo e taʻengatá, ko e ʻaho ke tau kaka ai ke māʻolunga ʻi he hala ki heʻetau Tamai Hēvaní.10

ʻOku mau fakatauange … te mou fai ʻa ia naʻe kole ʻe he Fakamoʻuí ki he kau ākonga Nīfaí ke nau faí, … ʻo fai ia ki muʻa pe ʻi he hili ange hoʻomou ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté, kae fakatatau pē mo e taimi tēpile hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá: Hili ʻEne akonaki kiate kinautolú, naʻá Ne kole ke nau foki atu ki honau ngaahi ʻapí ʻo fakalaulauloto pea lotua ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuó ne lea ʻakí (vakai, 3 Nīfai 17:3). Tau manatuʻi muʻa ʻa e sīpinga ko iá ʻi hotau ʻatamaí.11

Ko e Sāpate kakato mo mahutafeá, ʻoku kau ai e ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí mo maʻu ʻa e sākalamēnití.

Hangehangē ko e ʻuhinga ʻa e ʻEikí ki ha Sāpate ʻoku kakato mo mahutafeá ke lotu mo ako kau kiate Ia mo maʻu ʻa e sākalamēnití. Ko Hono finangaló ke tau fakafonu ʻaki e ʻahó ni ha ngaahi ngāue ʻaonga mo fakalaumālié. Ko Hono finangaló ke tau fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he fakafetaʻi, ʻi he loto fiefia mo e fofonga malimali, kae ʻikai ʻi he faʻa kata. Ko Hono finangaló ke ō ʻetau kau tangatá mo e fānau tangatá ki heʻenau fakataha lakanga fakataulaʻeikí, kuo ʻosi teuteu ʻenau ngaahi lēsoní ʻi he loto fiefia. Ko Hono finangaló ke ō Hono kakaí ki he Lautohi Faka-Sāpaté pea ako ai ki Heʻene palani ʻo e fakamoʻuí. Ko Hono finangaló ke ō Hono kakaí ki he houalotu sākalamēnití ʻo hiva fakataha ai mo e Kau Māʻoniʻoní pea lotu ʻi he laumālié fakataha mo ia ʻokú ne fakahoko e lotú, pea ke nau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻo toe fuakava ai ʻoku nau tukupā kakato, tukulolo kakato, mo feinga faivelenga ke nau manatu maʻu ai pē kiate ia.12

Ko hai ʻoku totonu ke ʻalu ki he houalotu sākalamēnití? Naʻe fakafou mai ʻa e fekaú ʻi he Palōfitá kiate kinautolu “ ʻoku tuʻu honau vaʻé ʻi he fonua ko Saioné,” ʻa kinautolu ʻoku kau ki Hono siasí [vakai, T&F 59:3, 9]. ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ʻeni ki he kakai lalahí ka ʻoku kau ai ʻa e talavoú mo e matuʻotuʻá fakatouʻosi. … Ko e hā mo ha toe meʻa ke fai ʻe he mātuʻá ke tokoni lelei ange ki hono fakamālohia ʻo e fāmilí ka ko e ʻalu fakataha ʻa e fāmilí kotoa, ʻa e lalahi mo e iiki, ki he falelotu ki he houalotu sākalamēnití? ʻE ako ai e fānaú ke nau anga ʻaki ʻa e maʻulotu maʻu peé, ʻe taʻofi ai kinautolu mei he maumauʻi ʻo e Sāpaté, pea neongo ʻoku nau kei iiki, ka te nau puke ʻa e ngaahi akonakí mo e ngaahi fakamoʻoní, pea mo e laumālie ʻoku ʻi aí. ʻOku totonu ke hoko e kau taki fakakōlomu ʻi he siteikí mo e uōtí ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kakaí ʻi he meʻá ni.13

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe akoʻi au ke u anga ʻaki e ʻalu ki he houalotu sākalamēnití. Naʻe ʻave maʻu pē au ʻe heʻeku faʻeé. ʻI he ngaahi hoʻatā ʻafu ko iá, ne taimi siʻi pē kuó u fiemohea au ʻo u tokoto atu ki hono fungá ʻo mohe. Mahalo pē naʻe ʻikai ke u ako ha fuʻu meʻa lahi mei he ngaahi malanga naʻe faí, ka ne u ako ke u anga ʻaki e “ ʻalu ki he lotú.” Ne u anga ʻaki ʻeni ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí.14

ʻOku ʻikai tali ʻe ha kiʻi tamasiʻi ia ʻa e maama ʻo e laʻaá koeʻuhí ko haʻane ʻilo ki aí; ka ʻoku hanga ʻe he māmá ʻo ʻomi ha mālohi ki hono kiʻi sinó neongo ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi. ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha kiʻi tamasiʻi ia ʻa e mahuʻinga ʻo e huʻahuhu ʻo ʻene faʻeé pe ko e meʻakai mei he ngaahi kapá ʻoku fafangaʻi ʻaki iá. Ka ko e meʻa ia ʻokú ne maʻu mei ai hono iví mo hono mālohí ke tupu ʻo hoko ko ha tangata lahi ʻi ha ʻahó. …

ʻE lava ke maʻu ʻe he kiʻi tamasiʻi kotoa pē ha meʻa lahi mei ha houalotu sākalamēniti taʻe te nau ʻilo kakato ki ai. Te nau maʻu ha meʻa mei ai ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau ō ai ki aí.15

ʻOku ʻikai nai ko ha taimi lahi ʻe mole ʻo kapau te tau nofo hifo ʻi he pongipongi Sāpate kotoa pē ʻo pehē, “Te u ʻalu ki he fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ʻikai? Te u ʻalu ki he houalotu sākalamēnití he ʻahó ni pe ʻikai? Te tau ō pe ʻikai?” He toki fakamole taimi lahi moʻoni. … Fai mo fakapapauʻi pea fai ia.16

Naʻe ʻi ai ha tangata naʻá ma maheni naʻe nofo pē ʻi ʻapi ʻi he Sāpate kotoa mo kumi ʻuhinga ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻene nofó ʻo ne pehē ʻe ʻaonga ange ʻene nofo ʻi ʻapi ʻo lau ha tohi leleí ʻi haʻane ʻalu ki he houalotu sākalamēnití ʻo fanongo ki ha malanga taʻe olí. Pea neongo ʻa e toputapu ʻa ʻapí, ka ʻoku ʻikai ko e falelotú ia. ʻOku ʻikai fakahoko ai e sākalamēnití; ʻoku ʻikai feohi ai mo e kāingalotú, pe vete ai ʻa e ngaahi angahalá ki he kau takí. Neongo ʻe ui ʻa e ngaahi moʻungá ko e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi vaotaá mo e ngaahi vaitafé ko e ngāue ʻa Hono toʻukupú, kae ngata pē ʻi he falelotú, pe ko e fale ʻo e lotú, ʻe lava ke fakakakato ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí. Kuó Ne fakahā ai kiate kitautolu: “ ʻOku ʻaonga ke faʻa fakataha ʻa e siasí ke kai ʻa e maá mo inu ʻa e uainé ko e fakamanatu ki he ʻEiki ko Sīsuú.” (T&F 20:75.)17

ʻOku ʻikai ke tau ō ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté ke maʻu ai haʻatau fiefia pe ke fakahinohinoʻi ʻataʻatā pē kitautolu ai. ʻOku tau ō ʻo lotu ki he ʻEikí. Ko e fatongia fakafoʻituitui pē ia, pea tatau ai pē pe ko e hā ʻoku lea mai ʻaki mei he tuʻunga malangá, kapau ʻoku fie maʻu ʻe ha taha ke lotu ki he ʻEikí ʻi he laumālié pea ʻi he moʻoní, ʻe lava ke ne fai ia ʻaki haʻane ʻalu ki heʻene ngaahi fakatahaʻangá, maʻu ʻa e sākalamēnití, pea fakalaulauloto ki hono fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí. Kapau ʻoku ʻikai ʻaonga e lotú kiate koe, ta ʻoku ʻikai ʻaonga hoʻo lotú. He ʻikai lava ha taha ia ʻo lotu maʻau; kuo pau ke ke fai pē ʻe koe ʻa hoʻo tatali ki he ʻEikí.18

Kuo talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki kiate kinautolu ʻoku nau tauhi totonu ʻa e Sāpaté.

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e fekau [ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní] ke taʻofi ha faʻahinga meʻa mei he tangatá. Ko e fekau kotoa pē kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kau tamaioʻeikí ko e fakataumuʻa pē ke ʻaonga kiate kinautolu ʻoku nau tali mo talangofua ki aí. ʻOku maʻu ʻa e leleí ʻe he tangata ko ē ʻokú ne tauhi totonu mo pau ki aí; ʻoku mamahi ʻa e tangata ko ē ʻokú ne maumauʻi e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. …

ʻI heʻeku ngaahi fefononga ʻaki holó kuó u ʻiloʻi ai ha kakai faitotonu ʻoku ʻikai ke nau tokanga kinautolu ki he paʻanga te nau lava ʻo maʻu ʻi he ʻaho Sāpaté pe fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku taʻofi ke tukú. Kuó u ʻilo ha kau tangata tauhi pulu ʻoku ʻikai ke nau fakateketeka ʻenau fanga pulú ki he māketí he Sāpaté; ʻoku tāpuni he ʻaho Sāpaté ʻenau ngaahi fakatauʻanga fuaʻiʻakau he veʻehalá ʻa ē ʻoku lele ʻaho mo e pō maʻu pē he faʻahitaʻu ʻo e fuaʻiʻakaú; ʻoku nau tāpuni ʻi he ʻaho ʻo e ʻEikí honau ngaahi falekoloa ʻoku fakatau mei ai e ngaahi faitoʻó, ngaahi fale kaí, mo e fanga kiʻi fale he veʻehalá ʻoku fakatau atu ai ha fanga kiʻi meʻa kehekehe—ka ʻoku kei ʻi ai pē ha meʻa feʻunga maʻanautolu ʻoku ʻanautolu e ngaahi falé ni mo honau ngaahi fāmilí, pea ʻi he taimi tatau pē, ʻoku nau maʻu ha fiemālie moʻoni ʻi heʻenau tauhi ki he fonó. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou mamata ai ki he kakai lelei ʻoku nau fai e ngaahi meʻa pehení, ʻoku ou fiefia peá u ongoʻi ʻi hoku lotó ke u tāpuakiʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau tuí mo ʻenau tuʻu taʻe ueʻiá.19

ʻOku ou ʻilo he ʻikai ha taimi ʻe faingataʻaʻia ai ʻa e tangatá koeʻuhí ko ha ngaahi feilaulau te ne fakahoko ʻi he tafaʻaki fakapaʻangá, he kuo fekau [ʻe he ʻOtuá] ke tau moʻui ʻaki ʻa ʻEne ngaahi fonó, peá ne tuku mai ʻa e tukupā ko ʻení:

“… pea mou ʻahiʻahiʻi ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ʻo e ngaahi kau taú, pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:10.)20

Tau muimui muʻa ʻi he palōfita ko Sosiuá ʻi he fekaú ni, pea mo e ngaahi fekau kehé pē: “Pea ko ʻeni, mou manavahē ki [he ʻEikí] pea tauhi ia ʻi he angatonu mo e moʻoni: … mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí; … ka ko au mo hoku falé te mau tauhi ʻa [e ʻEikí]” (Sosiua 24:14–15.)

Ka hili ia, te tau lava leva ke ʻamanaki atu ki he ngaahi tāpuaki ko ia naʻe talaʻofa ʻaki ki he fānau ʻa ʻIsilelí: “Ke mou tauhi hoku ngaahi Sāpaté, pea fai fakaʻapaʻapa ki hoku fale tapú: Ko au ko [e ʻEikí].

“Kapau ʻoku mou ʻalu ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuní, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea fai ki ai;

“Te u tuku ai kiate kimoutolu ʻa e ʻuhá ʻi hono faʻahitaʻu lelei, pea ʻe tupu ʻi he fonuá ʻa hono fua, pea ʻe tupu mei he ngaahi ʻakau ʻo e ngoué honau ngaahi fua.

“Pea ʻe hoko atu homou kuonga hahá ki he tataʻo ʻo e vainé, pea ko e tataʻo vainé ʻe hoko atu ia ki he tūtūʻí: pea te mou kai hoʻomou maá pea mākona, pea nofo fiemālie pē ʻi homou fonuá.

“Pea te u foaki ʻa e melinó ki he fonuá, pea te mou tokoto hifo, pea ʻe ʻikai fakamanavaheeʻi ʻa kimoutolu ʻe ha tokotaha” (Levitiko 26:2–6.)21

Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻEikí, te tau tokangaʻi ʻa e ʻaho Sāpaté pea tauhi ia ke māʻoniʻoni.

Ko e ʻuhinga ʻoku fuʻu faingataʻa ai ki ha kakai tokolahi ke nau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté he ʻoku kei tohi pē ia ʻi he ongo maká kae ʻikai tohi ʻi honau lotó. …

… ʻOku ngalingali naʻe ʻafioʻi pē [ʻe he ʻEikí] ʻa e ʻatamai poto Hono kakaí ʻi hotau kuongá ni, ʻo Ne pehē ʻe mahino kiate kinautolu ʻa e laumālie kakato ʻo e lotú pea mo hono tauhi ʻo e Sāpaté he Ne ne folofola kiate kinautolu ʻo pehē:

“Ke ke ʻatu ha feilaulau ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻi he māʻoniʻoni, ʻa ia ko e loto mafesifesi mo e loto fakatomala.” (T&F 59:8.)

… Kuó ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e fekau ʻuluaki mo lahi tahá:

“Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.” (Mātiu 22:37.)

ʻOku faingataʻa ke te fakakaukau atu ki ha taha ʻokú ne ʻofa ki he ʻEikí ʻaki hono lotó kotoa mo hono laumālié kotoa pea ʻaki ʻa e loto mafesifesi mo e loto fakatomala mo ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi foaki taʻe fakangatangata kuo tuku kiate ia ʻe he ʻEikí kae ʻikai ke ne fakamoleki ha foʻi ʻaho ʻe taha mei he ʻaho ʻe fitú ke fakahā ai ʻa ʻene fakamāloó mo e fakafetaʻí, pea ke hokohoko atu ʻa e ngaahi ngāue lelei ʻa e ʻEikí. Ko ʻetau tauhi ʻo e Sāpaté ko ha fakaʻilonga ia ʻoku fua ʻaki ʻa ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní.22

ʻOku faʻa fifili e kakaí pe ko e hā e meʻa te nau faí pea ko e hā ʻe tukú: ko e hā e meʻa ʻoku taau mo ia ʻoku ʻikai taau ke fakahoko he Sāpaté? Ka ʻo kapau ʻoku ʻofa ha taha ki he ʻEikí ʻaki hono lotó kotoa mo hono mālohí mo e ʻatamaí mo e iví kotoa; kapau ʻe lava ʻe ha taha ʻo siʻaki ʻa e siokitá pea mapuleʻi ʻene holí; kapau ʻe lava ʻe ha taha ʻo fua ʻaki e ʻekitivitī ke fakahoko he Sāpaté taki taha ʻaki e faʻa lotú; kapau ʻoku faitotonu ʻa e tokotahá ki hono ʻEikí pea kiate ia pē; kapau ʻoku foaki ʻe he tokotahá ʻa e “loto mafesifesí mo e loto fakatomalá,” he ʻikai hoko ha maumau Sāpate ia ʻi he moʻui ʻa e tokotaha ko iá.23

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi ʻa e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fie maʻu.

  • Toe vakai ki he peesi 206–207. Fakakaukau angé ki he fakamahuʻinga kuo fai ʻe he ʻEikí ki he Sāpaté mo hono ʻuhinga ʻoku kehe ai ʻa e Sāpaté mei he ngaahi ʻaho kehe ʻo e uiké. Ko e hā e meʻa ʻokú ne ngaohi e Sāpaté ke hoko “ko e fakafiefiá”?

  • Toe vakai ki he peesi 208–209 ʻo kumi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Ko e hā ʻoku taʻe feʻunga ai hono fai ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he Sāpaté? ʻOku ʻomi ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi he peesi 210–214 ha ngaahi fakatātā ʻo e “ngaahi ʻekitivitī ʻaonga mo fakalaumālie” ki he Sāpaté. Ko e hā ha meʻa kuó ke fai mo ho fāmilí ke fakatupulaki ai hoʻomou tauhi ʻo e Sāpaté?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo “ ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke fakakaukauʻi ʻa e ngaahi taumuʻá” ʻe kinautolu ʻoku fie maʻu ke nau ngāue Sāpaté (peesi 209). Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kakaí ke nau kei tauhi ai ʻa e laumālie ʻo e lotú ʻi he ʻaho Sāpaté ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke nau ngāué?

  • Ko e hā ʻetau ʻuhinga ʻi he taimi ʻoku tau pehē ai ko e Sāpaté ko e ʻaho ʻo e mālōloó? (Vakai, peesi 210–212 ke maʻu mei ai ha ngaahi fakatātā.) Ko e hā ʻoku hala ai ke te nofo noaʻia pē taʻe fai ha meʻa ʻi he Sāpaté?

  • Toe fakamanatu e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau ō ai ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻi he peesi 212–214. Ko e fē ha taimi ki muí ni mai kuó ke ongoʻi ai ke ke lotu ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Siasí pea ko e hā hono ʻuhingá? ʻE anga fēfē haʻo lava ʻo ʻai ke toe mahuʻingamālie ange hoʻo maʻulotú pea mo hoʻo lotú?

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kimipolo ki he ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní (peesi 215–216; vakai foki ki he ngaahi talanoa ʻi he peesi 205–206). Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo tauhi ʻa e fekaú ni?

  • Fakakaukauʻi angé ʻi haʻamou efiafi fakafāmili ʻi ʻapi pe ʻi haʻo-mou fakataha alēlea fakafāmili ʻpe ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe homou fāmilí ke mou fetokoniʻaki ai ʻi hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí:Sēnesi 2:1–3; Maʻake 2:23–28; 3:1–5; Mōsaia 13:16–19; T&F 68:29

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 55.

  2. Vakai, The Sabbath—A Delight,” Ensign, Sānuali 1978, 4–5.

  3. Faith Precedes the Miracle (1972), 267–69.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1978, 5; pe Ensign, Nōvema 1978, 5.

  5. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1975, 6; pe Ensign, Nōvema 1975, 6.

  6. Ensign, Sānuali 1978, 2, 4, 5.

  7. Ensign, Sānuali 1978, 4.

  8. Ensign, Sānuali 1978, 4.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1981, 62; pe Ensign, Mē 1981, 45.

  10. “The Fourth Commandment,” ʻi he M Man–Gleaner Manual 1963–1964 (tohi lēsoni ʻa e takí), 277–78.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1980, 5; pe Ensign, Mē 1980, 4.

  12. “The Fourth Commandment,” 279–80.

  13. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 221.

  14. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1944, 43.

  15. The Teachings of Spencer W. Kimball, 517.

  16. The Teachings of Spencer W. Kimball, 517.

  17. The Teachings of Spencer W. Kimball, 220.

  18. Ensign, Sānuali 1978, 4–5.

  19. Ensign, Sānuali 1978, 4, 5.

  20. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 56.

  21. Ensign, Sānuali 1978, 5.

  22. “The Fourth Commandment,” 275–76.

  23. “The Fourth Commandment,” 280.

ʻĪmisi
Sunday School

“Pea ke ui ʻa e ʻaho [Sāpaté] ko e fakafiefia, ko e ʻaho māʻoniʻoni ʻo [e ʻEikí]” (ʻĪsaia 58:13).

ʻĪmisi
family entering Church

Ko e Sāpaté “ko e ʻaho ia ke tau lotu ai pea fakahā ʻa ʻetau fakafetaʻi mo e fakamālō ki he ʻEikí.”

ʻĪmisi
family

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia ke tau “talanoa ai pē mo e fāmilí.”