Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 1: ‘Ke Nofo Mo Ia ha ʻAho’


Vahe 1

“Ke Nofo Mo Ia ha ʻAho”

Ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e fiefiá, moʻoní, mo e fiemālie kakató ko e moʻui ʻo fenāpasi mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻOku manako e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi māmani kātoa ʻi he foʻi hiva ko ia ʻa e Palaimelí ko e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” mo e pōpoaki mahinongofua kae mahuʻinga ʻokú ne ʻomaí, ko hai kitautolu, ko e hā ʻoku tau ʻi he māmaní aí, pea mo e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu kapau te tau faivelengá. Naʻe faʻu ʻe Sisitā Nāomi W. Lenitolo e fakalea ʻo e foʻi hivá ʻi he 1957 ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e fakaʻosi ʻo e foʻi hivá he taimi ko iá naʻe pehē, “Akoʻi [kiate] au ʻa e meʻa kotoa pē kuo pau ke u ʻilo ke nofo mo ia ha ʻaho.”

Naʻe fanongo ʻa ʻEletā Kimipolo ki hano hivaʻi ʻe ha fānau Palaimeli ʻa e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” he lolotonga haʻane ʻaʻahi ki ha konifelenisi fakasiteiki naʻe fai. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó ne meʻa fekauʻaki mo e foʻi hivá ʻi haʻane talanoa mo ha mēmipa ʻo e Poate Lahi ʻa e Palaimelí. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou manako ʻaupito he foʻi hiva ʻa e fānaú ka ʻoku ʻi ai e foʻi lea ʻe taha ʻoku ʻikai te u fuʻu fiemālie ki ai. ʻE loto fiemālie pē nai ʻa Sisitā Lenitolo kapau ʻe fulihi e foʻi lea ko e ʻiló ki he foʻi lea ko ia ko e fakahoko”?1

Naʻe loto fiemālie ʻa Sisitā Lenitolo ke liliu e foʻi hivá. Ko e taimi ní ʻoku fakaʻosi ʻaki e foʻi hivá ʻa e ngaahi foʻi lea ko e “Akoʻi [kiate au ʻa e meʻa kotoa kuo pau ke u fakahokó] ke nofo mo ia ha ʻaho.”2 ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi foʻi lea ko ʻení ha tefitoʻi moʻoni naʻe fakamamafaʻi maʻu pē ʻe Palesiteni Kimipolo he lolotonga ʻene ngāué. “ ʻE lava ke maʻu e moʻui fakasilesitialé ʻe he tokotaha kotoa pē te ne fakakakato e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú. ʻOku ʻikai feʻunga pē hono ʻiló. Kuo pau ke ngāue ʻa e tokotahá. ʻOku mahuʻinga ʻa e anga māʻoniʻoní pea ʻoku ʻaonga e ngaahi ouaú.”3 Naʻá ne akonaki ʻo pehē ko e ongoongoleleí ko “ha founga ia ʻo e moʻuí, ko ha palani ʻo e fakamoʻui fakatāutahá, pea ʻoku fakavaʻe ia ʻi he fatongia fakatāutahá. ʻOku fokotuʻutuʻu ia maʻá e tangatá, ʻa ia ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe he tangatá ʻa e ngaahi meʻa te ne lava ke hoko ai ko ha ʻotuá, pea ʻokú ne malava ke hoko ko ha ʻotua, pea ʻe lava ʻeni ʻo ka ne loto ki ai, ʻo hiki hake ia ke ne aʻusia ha ngaahi tuʻunga ʻoku māʻolungá.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe akoʻi kiate kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne palani ki hotau hākeakiʻí ʻi he maama fakalaumālié.

ʻI he taimi naʻa tau kei maʻu ai ʻa e sino fakalaumālié, ʻi he kakato hono ngaohi kitautolu pea lava ke tau fakakaukau mo ako pea mo maʻu e mahino fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní, naʻá Ne folofola kiate kitautolu ʻo pehē: “Ko ʻeni, ʻa ʻeku fānau ʻofeina, kuo mou fakalakalaka ʻi homou tuʻunga ko e ngaahi laumālié ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e tuʻunga ʻe lava ke mou aʻusiá. Koeʻuhí ke kei hokohoko atu hoʻomou fakalakalaká, ʻe fie maʻu ke ʻi ai hamou sino fakamatelie. Ko ʻeku taumuʻá ke faʻufaʻu ha palani ʻe lava ke kei hokohoko atu ai hoʻomou tupulakí. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku toki lava pē ke tupulaki ha taha ʻi haʻane lavaʻi ha ngaahi meʻa.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ʻeni, te tau toʻo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi hení pea fokotuʻutuʻu kinautolu ke hoko ko ha māmani, tuku ki ai ʻa e ngaahi ʻakaú mo e fanga manú, pea fakangofua kimoutolu ke ō hifo ki ai. ʻE hoko ʻeni ko homou siviʻanga. Te ma foaki maʻamoutolu ha māmani ʻoku mahu, kuo fakafonu ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ke ʻaonga pea mou fiefia ai, pea te ma vakaiʻi ai pe te mou tauhi moʻoni mo fai e ngaahi meʻa ʻoku kole ke mou fakahokó. Te u fai ha aleapau mo kimoutolu. Kapau te mou loto fiemālie ke mapuleʻi hoʻomou ngaahi holí pea hokohoko atu ʻi he tupulaki ki he haohaoá mo e tuʻunga fakaʻotuá ʻi he palani te u ʻoatú, te u foaki kiate kimoutolu ha sino matelie ʻo e kakano mo e hui pea mo ha māmani fonu mo mahutafea, pea ʻi ai ha laʻā, vai, ngaahi vaotā, ngaahi ukamea, kelekele, mo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻoku taau pea lelei maʻamoutolú. ʻIkai ko ia pē, ka te u tuku ke aʻu ki ha taimi te mou foki mai ai kiate au ʻi ha fakalakalaka hoʻomou moʻuí, ʻi haʻamou lavaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá pea fou atu ki he haohaoá.”

Naʻa tau tali, ʻe kitautolu ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa e fokotuʻu ʻi ʻolungá, ʻa ia naʻe fai mai ʻi he manavaʻofa lahi.”5

Naʻe fakamahino lelei ʻe he ʻEikí ʻa e palaní mo hono ngaahi tuʻungá pea mo hono ngaahi leleí. … ʻE foaki ki he tangatá ʻa e tauʻatāina ke filí koeʻuhí ke ne fai pē ʻe ia ʻene ngaahi filí.

Naʻe vahevahe ʻa e moʻuí ki ha konga ʻe tolu: moʻui fakalaumālié, moʻui matelié, mo e moʻui taʻe faʻamaté. … Ko hono ngāueʻi ʻo e tuʻunga ʻe tahá ʻoku mahuʻinga ʻaupito he te ne fakapapauʻi ai ʻa e tuʻunga pe ngaahi tuʻunga ʻoku hoko maí. Kapau naʻe tauhi ʻe ha tangata ʻa hono muʻaki tuʻungá, ʻe fakangofua ia ke ne hoko atu ki he tuʻunga hono uá pe ko e moʻui fakamatelié ʻa ia ko ha taimi ʻeni ʻe ʻahiʻahiʻi ai ia mo ne fepaki ai mo ha ngaahi meʻa kehekehe. Pea kapau te ne toe ngāueʻi ʻa hono tuʻunga hono uá, ʻa ia ko ʻene moʻui ia he māmaní, ʻoku fakatatali mai kiate ia ʻa e moʻui taʻengatá.6

Neongo ʻoku ʻikai ke tau toe manatu ki he taimi o ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālie ki muʻá, ka ʻoku mahino lelei pē kiate kitautolu ʻa e taumuʻa pea mo e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí. Kuo pau ke tau feinga ke maʻu ʻa e ngaahi ʻiló pea ke tau akoʻi ʻa kitautolu. ʻOku fie maʻu ke tau mapuleʻi ʻetau ngaahi holí mo ʻetau ngaahi fakaʻamú, mapuleʻi hotau ngaahi lotó, pea mo tau lava foki ke ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí, ʻo tatau pē ʻa e ngaahi vaivai īkí mo e lalahí. ʻOku fie maʻu ke tau liʻaki ʻa e angahala ʻo ʻetau taʻe fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau faí pea mo hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau faí, ka tau muimui ʻi he ngaahi fono mo e ngaahi fekau kuo tuku kiate kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. …

Naʻe mahino foki kiate kitautolu ka hili haʻatau moʻui ʻi māmani ʻi ha vahaʻa taimi, ʻo kamata pē mei he lau sekoní ʻo aʻu ʻo lau taʻu, kuo pau pē ke tau mate, pea ʻe foki hotau sinó ki he kelekelé ʻa ia naʻe faʻu mei aí, kae ʻalu ʻa hotau laumālié ki he maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia ʻe toe hoko atu ai pē hotau akoʻi ki hotau ikuʻanga taʻengatá. Pea hili ha vahaʻa taimi ai, ʻe hoko mai leva ha toetuʻu pe ko e toe fakatahaʻi ʻo e sinó mo e laumālié, ʻa ia te tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻe faʻamaté pea lava leva ai ke tau toe kaka hake ʻo hoko atu ki he haohaoá he te tau lava ai ke hoko ko ha ngaahi ʻotua. Ko e toetuʻu foki ko ʻení naʻe fakafaingamālieʻi ia kiate kitautolu ʻe he feilaulau ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko Ia foki naʻá Ne ngaohi ʻa māmaní, ʻa ia naʻá Ne fai ʻa e fuʻu ngāue kāfakafá ni koʻeuhí pē ko kitautolu—ko ha mana he ʻikai malava ʻe hotau iví ke fai maʻatautolu. Pea ko ia ai naʻe ava ʻa e matapā ko ʻení ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e sino taʻe faʻamaté—pea kapau ʻe fakamoʻoniʻi ʻoku tau taau—pea ʻe fai atu pea te tau maʻu leva ʻa e hākeakiʻí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.7

Naʻe mahino lelei ʻaupito pē kiate kitautolu ki muʻa pea tau toki omi ki he teleʻa ko ʻeni ʻo e loʻimatá ʻe ʻi ai ʻa e mamahi, lotomamahi, ngāue lahi, ʻa e toto, pupuha, mo e loʻimata; ka neongo kotoa ʻeni, naʻa tau mamata hifo ki he māmani ko ʻeni kuo teuteu moʻotautolú pea tau pehē, “ ʻIo, ʻe Tamai, neongo ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ka ʻoku lava ke u mamata atu ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻe lava ke u maʻu ʻi heʻeku hoko ko e taha ʻo ho ngaahi fohá pe ngaahi ʻofefiné; ʻoku lava ke u mamata ʻo ʻiloʻi ko ʻeku maʻu ko ia ha sinó te u iku ai ʻo taʻe faʻamate tatau mo e ʻAfioná, peá u lava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá mo fakahaohaoaʻi ai au, ko ia ʻoku ou fuʻu fie maʻu ke u ʻalu ki māmani ʻi he ʻuluaki faingamālié pē. Ko ia naʻa tau ō mai leva.8

Ko e moʻui matelié ko e taimi ia ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.

Ko kitautolu ko ʻeni ʻoku tau lolotonga nofo ʻi he māmaní, ʻoku tau lolotonga ʻi hotau tuʻunga hono uá. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe heʻetau ʻi heni ʻi he sino fakamatelié ʻa e foʻi moʻoni ko ia kuo tau “tauhi” ki hotau muʻaki tuʻungá. ʻOku taʻengata ʻa hotau laumālié pea naʻe moʻui ia fakataha mo e ʻOtuá, ka naʻe ngaohi ia ko e ngaahi sino fakalaumālie pē ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe moʻui hotau sino fakalaumālié ʻi ha taimi fuoloa ʻo feinga ke tupulekina mo fakalakalaka pea mo ako foki, pea koeʻuhí ne tau lavaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ne faifai pē pea tukuange ai ʻa kitautolu ki he māmaní ke tau omi ʻo maʻu ʻa e sino fakamatelié ni.

Ko e taumuʻa mahino ʻe taha hono ʻomi hotau laumālié ki māmani ke tau maʻu ʻa e sino fakamatelié ke tau maʻu ai ha sino ʻo e kakano mo e hui. Ko e sino ko ʻení ʻe lava ke moʻulaloa ia ki hotau ngaahi vaivaí, mo e ngaahi ʻahiʻahi, mo e faingataʻa mo e ngaahi fakangatangata kehekehe foki ʻo e moʻuí, pea ʻomi ke fehangahangai mo e mapuleʻi kitá.9

Kuo ʻikai tuku mai ʻa kimoutolu ki he māmaní ke fakafiefia pē pe ke fakafiemālieʻi hoʻomou ngaahi fiemaʻú pe ko hoʻomou ngaahi ongó pe ngaahi holí… pe ke maʻu ʻa ia ʻoku lau ʻe māmani ko e “meʻa fakafiefiá.”

ʻOku ʻi ai ʻa e taumuʻa mahuʻinga kuo tuku mai ai ʻa kimoutolu ki māmaní. Kuo tuku mai ʻa kimoutolu ki he moʻui fakamatelié ke mou kamata ʻaki haʻamou hoko ko ha kiʻi valevale pea mou tupulaki ai ʻi he potó, fakaʻuhingá, ʻiló, mo e mālohí ʻo lahi ʻaupito.10

Ko e taha ʻo e ngaahi vaivai fakatuʻutāmaki taha ʻo e tangatá ʻi he kuonga kotoa pē ko ʻene fakatoloí, mo ʻene taʻeloto ke ne tali e ngaahi fatongia fakatāutahá he taimí ni peé. Naʻe omi ʻa e tangatá ki he māmaní ke ako mo fakalakalaka ai ki muʻa, pea ke fakahaohaoaʻi kinautolu, ka ko e tokolahi fau ʻo kinautolu kuo nau hē mei ai. … ʻo nau moʻua ʻi he fakapikopiko fakaʻatamaí mo fakalaumālié mo fekumi ki he ngaahi fiefia ʻo māmaní.11

Ko e moʻui fakamatelié ni ko e taimi ia ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá, pea ko hotau ʻuluaki fatongiá ia. Ko ʻeni kuo ʻosi maʻu hotau sinó pea ʻe hoko ia ko e fale tuʻumaʻu hotau ngaahi laumālié ʻo aʻu ki ʻitāniti, ʻoku fie maʻu leva he taimí ni ke tau akoʻi hotau sinó, hotau ʻatamaí, pea mo hotau laumālié. Ko e meʻa mahuʻinga tahá leva ʻa ʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e moʻuí ni ke fakahaohaoaʻi ai kitautolú, ke fakavaivaiʻi ʻa e kakanó, fakamoʻulaloaʻi e sinó ki he laumālié, ke ikunaʻi e ngaahi vaivaiʻanga kotoa pē, ke te mapuleʻi kita kae lava ke te tataki mo ha niʻihi kehe, pea ke fakahoko e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fie maʻú.12

ʻOku fakahinohino ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí hotau hala ke foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku tau faʻa fakaʻaongaʻi maʻu pē ha mape ke ʻiloʻi ha feituʻu ne teʻeki ke tau ʻaʻahi ki ai. … Kuo foaki mai kiate kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Huhuʻi mo hotau Fakamoʻuí, ʻa ʻetau mapé—ʻa ia ko ha ngaahi fono mo ha ngaahi fekau ke tau lava ai ʻo aʻusia ʻa e haohaoá, pea iku ki haʻatau hoko ko ha ʻotuá. Ko e ngaahi fono pea mo e ngaahi ouau ko ʻení ʻoku ʻiloa ia ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko e palani pē ia ʻe taha ʻe hākeakiʻi ai e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e feituʻu pē ia ʻe taha te tau lava ke maʻu ai ʻa e polokalama mahuʻinga ko ʻení ʻi hono tuʻunga kakató, ʻa ia kuo teuteu maʻanautolu te nau talí.13

Naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí Hono puleʻangá ʻi he ngaahi ʻahó ni, fakataha mo hono ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi mālohí pea mo e ngaahi tāpuakí. ʻE lava ʻe ha siasi pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻo taki koe ʻi he hala ki he fakalakalaka taʻengatá, pea taki koe ki ha tuʻunga ʻo ha nonga mo ha fiefia pea mo ha tāpuaki, pea ʻe lava ke nau ʻoatu koe ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻo moʻuí, ka ko hoʻo maté pē ko e ngataʻanga ia ʻo e meʻa te nau fai maʻaú. ʻOku ngāue ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí kiate koe ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí, pea kapau te ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekau ʻokú ne ʻoatu kiate koé, te ne fakahū atu koe ʻi he veilí, pea ʻoatu koe ki ʻitāniti ki he hākeakiʻí.14

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e palani taʻengata ia ʻo e fakamoʻuí. Ko e palani ia kuo fokotuʻutuʻu mo fakahā ʻe he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ki hono fakamoʻui ʻo kinautolu kotoa pē ʻe tui mo talangofuá.15

Koeʻuhí ke tau aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e moʻui taʻengatá pea mo e hākeakiʻí mo hoko foki ko ha ʻotuá, kuo pau ke ʻuluaki hū ʻa e tokotaha kotoá ki he puleʻangá ʻi he papitaiso ʻoku fakahoko ʻi he founga totonú; kuo pau foki ke maʻu ʻe he tokotahá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mafaí; kuo pau ke fakanofo ʻa e tangatá ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí; kuo pau ke maʻu ʻenitaumeni ʻa e tokotahá pea fakamaʻu ʻi he fale ʻo e ʻOtuá ʻe he palōfita ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kií, pe ʻe ha taha ʻo kinautolu kuo foaki ki ai ʻa e ngaahi kií; pea kuo pau ke ne moʻui māʻoniʻoni, maʻa, haohaoa mo ngāue. ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke hū ki he moʻui taʻengatá taʻe te ne hū ʻi he matapā totonú–ʻa ia ko Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne ngaahi fekaú.16

Naʻe fakahaohaoaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻEne moʻuí peá Ne hoko ko hotau Kalaisi. Naʻe lilingi ʻa e taʻataʻa mahuʻinga ʻo ha ʻotua peá Ne hoko ai ko hotau Fakamoʻui; naʻe foaki ʻene moʻui haohaoá peá Ne hoko ai ko hotau Huhuʻi; naʻe hoko ʻEne fakalelei naʻe fai maʻatautolú ke tau lava ai ʻo toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.17

He ʻikai lava ke tau maʻu kakato ʻa hono ʻaonga ʻo e fakalelei maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa mo fakaofo ʻa e Fakamoʻuí kae ʻoua pē kuo tau fakatomala.18

ʻOku tau fakafetaʻi ʻi hono tāpuekina ʻaki kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ongoongolelei ʻo e fakatomalá. Ko e uho ia ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he palani ʻo e ongoongoleleí. Ko e fakatomalá ko e fono ia ʻa e ʻOtuá ki he tupulakí, ko ʻene tefitoʻi moʻoni ia ki he fakalakalaká, pea mo ʻEne palani ki he fiefiá. ʻOku tau fakafetaʻi moʻoni ʻi heʻetau maʻu ʻa ʻEne talaʻofa mahino ko ia ʻoku pehē kapau naʻe ʻi ai haʻatau fai angahala mo ha fehālaaki, ʻe lava ke muimui mai ai ha fakatomala moʻoni mo feʻunga pea ko hono fakapalé ko e fakamolemole.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28.)

Ko e meʻa fakaofo fekauʻaki mo e fakatomalá, he ʻoku fonu e folofolá ʻi he ngaahi fakapapau mei he ʻEikí te Ne fakamolemoleʻi kitautolu, he ʻoku fonu ia he ngaahi fekau ke tau fakatomalá, ke liliu ʻetau moʻuí pea moʻui ʻo fenāpasi ange mo ʻEne ngaahi akonaki fakaʻofoʻofá.

ʻOku angalelei ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne fiefia ke fakamolemoleʻi kitautolu. Ko Hono finangaló ke tau fakahaohaoaʻi mo mapuleʻi kitautolu. ʻOku ʻikai te Ne finangalo ke puleʻi ʻe Sētane mo e niʻihi kehé ʻa ʻetau moʻuí. Kuo pau ke tau ako ʻo ʻiloʻi ʻoku fakafofongaʻi ʻe heʻetau tauhi e ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e founga pē ʻe taha ke tau mapuleʻi kakato ai kitautolú, ko e founga pē ia ʻe taha ke maʻu ai ʻa e fiefiá, moʻoní, mo e nongá ʻi he moʻuí ni pea ʻi ʻitāniti.19

Ko e fale koloa ʻo e fiefiá ʻoku fakaava pē ia kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono tuʻunga haohaoa mo fakafaingofuá. … Ko hono fakapapauʻi mai ʻo e fiefia taupotu tahá, ʻa e moʻui lavameʻa hení pea mo e hakeakiʻí he moʻui taʻengatá, ʻoku toki maʻu pē ia ʻe kinautolu ʻoku palani ke moʻui ʻo fakatatau mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—pea nau muimui maʻu ai pē ki he hala kuo nau tofá.20

Ko e kau toʻá pē mo e faivelengá ʻe hākeakiʻí.

Kapau te tau faitotonu mo faivelenga, te tau toetuʻu, ʻo ʻikai tuʻu hake ki he moʻui taʻe faʻamaté ʻataʻatā pē ka ki he moʻui taʻengatá. Ko e moʻui taʻe faʻamaté ko e moʻui ia ʻo taʻe ngata ʻi ha puleʻanga kuo vahe ki ai. Ko e moʻui taʻengatá ko hano maʻu ia ʻo e hākeakiʻí ʻi he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e langí pea nofo fakafāmili.21

Naʻe pehē ʻe ha tangata ʻi ha ʻaho ki muʻa atu ko e meʻa pē taha naʻe ʻikai te ne saiʻia ai he Siasi Māmongá ko ʻenau pehē ko e siasi pē ia ʻe taha ʻe lava ke fakamoʻui ai e tangatá. Ne u pehē ange, “ ʻIkai, ʻoku ʻikai haʻamau lau pehē. ʻOku mau pehē ʻe fakamoʻui ʻa e tangata lelei kotoa pē ʻoku lotu pea mo e tangata lelei kotoa pē ʻoku ʻikai ke lotu ka ʻoku ʻi ai e ngaahi tuʻunga ki he fakamoʻuí. … ”22

Ko kinautolu naʻa nau moʻui ʻi he anga ʻo māmaní, te nau ʻalu atu ki ha puleʻanga fakatilesitiale ʻa ia ʻoku tatau hono nāunaú mo e ngaahi fetuʻú.

Ko kinautolu naʻa nau angalelei mo faitotonu pea ne nau moʻui ʻi ha tōʻonga moʻui naʻe taau ke tokaʻi mo leleí, te nau ʻalu atu ki ha puleʻanga fakatelesitiale ʻa ia ʻoku tatau hono nāunaú mo e māhiná.

Ko kinautolu naʻa nau tui kia Kalaisi, pea siʻaki ʻa māmani, ʻo tuku ke tataki kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea nau loto fiemālie ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku nau maʻú ki he ʻOtuá, ʻa kinautolu ne nau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá—te nau ʻalu atu kinautolu ki ha puleʻanga fakasilesitiale ʻa ia ʻoku tatau hono nāunaú mo e laʻaá.23

ʻOku fakaʻilongaʻi mahino mai ʻa e hala ʻo e moʻuí ʻo fakatatau ki hono taumuʻa faka-ʻOtuá, pea ʻoku ngāue ʻaki ʻe he kau fonongá ʻa e mape ʻa ia ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia mahino lelei ai ʻa e taumuʻa ʻo e fonongá ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Pea ʻi he taumuʻa ko iá ʻoku tatali mai mei ai ʻetau Tamaí mo e ʻamanaki, mo Ne ʻunaloto ke Ne fakafetaulaki mai ki Heʻene fānau ʻe foki ange kiate Iá. Kae meʻapangó, he ʻe toko lahi ha kakai ʻe ʻikai te nau aʻu ki ai.24

Ko e hā nai ʻe tokosiʻi ai pē ʻa kinautolu te nau aʻusia ʻa e hākeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé? ʻOku ʻikai koeʻuhí ko haʻanau taʻe lava ke maʻu ia, ʻikai koeʻuhí he naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ʻe lava ke nau maʻu, ʻikai koeʻuhí he naʻe ʻikai fai kiate kinautolu ha fakamoʻoni, ka koeʻuhí he naʻe ʻikai te nau feinga ke fokotuʻutuʻu ʻenau moʻuí ke tatau mo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí pea fokotuʻu maʻu ia ke ʻoua naʻa nau toe afe mei ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá.25

ʻOku. … tokolahi ha kāingalotu ʻi he Siasí ʻoku nau kei taʻe tokanga mo hokohoko atu pē ʻenau fakatoloí. ʻOku nau kau pē kinautolu ki he ongoongoleleí ka ʻoku ʻikai ke nau līʻoa ʻenau moʻuí ki ai. ʻOku nau fai pē ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ka ʻoku ʻikai ke nau lototoʻa. Oku ʻikai ke nau fai ha ngaahi hia mamafa ka ʻoku ʻikai pē ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fie maʻu ke fakahokó—ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e totongi vahehongofulú, tauhi e Lea ʻo e Potó, fai ha ngaahi lotu fakafāmili, ʻaukai, maʻulotu, mo ngāue tokoni. …

… He ʻikai hanga ʻe he ʻEikí ʻo fulihi ha ʻamanaki lelei ʻa ha taha pe ko haʻane ngaahi holi mo haʻane ngaahi fakakaukau, ke hoko ko ha ngāue. Kuo pau ke tau taki taha fai pē ia ʻe kitautolu. …

Ko e kau toʻá pē ʻe hakeakiʻi mo mau maʻu ʻa e tuʻunga māʻolunga tahá, ko ia “ ʻoku ui ʻa e tokolahi kae fili ʻa e tokosiʻi.” (T&F 121:40). ʻO hangē ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí, “… he ʻoku fāsiʻi ʻa e matapaá, mo lausiʻi ʻa e halá, ʻoku fakatau ki he moʻuí, pea ʻoku ʻilo ia ʻe he tokosiʻi pē.” Naʻá ne pehē foki, “. … ʻoku fālahi ʻa e matapaá, mo ʻataʻatā ʻa e halá, ʻoku fakatau ki he maté pea ʻoku hū ai ʻa e tokolahi.” (Mātiu 7:13, 14.)

Ko e moʻoni ʻoku tokolahi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau ʻosi papitaiso mo fakamaʻu ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, pea kuo ʻi ai ʻa e niʻihi ai kuo nau ʻosi maʻu honau ʻenitaumení pea nau ʻosi mali foki mo fakamaʻu ʻi he temipale māʻoniʻoní, kuo nau pehē kuo nau ʻosi maʻu ʻe kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e hākeakiʻí mo e moʻui taʻengatá. Ka ʻoku hala ʻenau maʻú. ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi meʻa ʻe ua kuo pau ke fakakakato ʻe he tokotaha kotoa pē he kapau ʻe ʻikai te ne fakakakato ia, ʻe ʻikai lava ke ne aʻusia ʻe ia ʻa e ngaahi tāpuaki māʻolunga tahá. Kuo pau ke ne maʻu ʻa e ngaahi ouaú pea kuo pau ke ne tauhi angatonu ki ai, mo ikunaʻi hono ngaahi vaivaí. Pea ko ia ai, ʻoku ʻikai ko e tokotaha Siasi kotoa pē kuo pau ke hakeakiʻi.

Ka ko kinautolu pē, ko e Kāingalotu ʻoku toʻa mo fakakakato totonu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú, te nau maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa nāunauʻia, ʻoku ʻikai malava hano fakamatalaʻí:

“Te [nau] hoko leva ko e [ngaahi] ʻotua koeʻuhí he ʻoku ʻikai [hanau] ngataʻanga; ko ia te [nau] ʻi ai mei he taʻengatá ki he taʻengatá, koeʻuhí he ʻoku [nau] hoko atu ai pē; te [nau] māʻolunga ange leva ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, he ʻoku moʻulaloa kiate [kinautolu] ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Te [nau] hoko leva ko e [ngaahi] ʻotua, koeʻuhí kuo ʻiate [kinautolu] ʻa e mālohi kotoa, pea kuo moʻulaloa ʻa e kau ʻāngeló kiate [kinautolu]” (T&F 132:20).26

ʻI he taimi ʻoku mahino ai ki ha taha ʻa e kāfakafa, mahuʻinga mo e nāunauʻia ʻo e meʻa kotoa pē kuó Ne talaʻofa te Ne foaki ki Heʻene kau angatonú, ʻe feʻunga pē ki ai ʻa hono mahuʻinga, kātaki, tui, feilaulau, pupuha mo e loʻimata kuo toó. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tāpuaki “kotoa” ʻo e taʻengatá, ʻa e moʻui taʻe faʻamaté mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá, ʻa e tupulaki taʻengatá, mo e tuʻunga takimuʻa faka-ʻOtuá, tupulaki taʻengatá, pea fakatahaʻi kotoa ia mo e tuʻunga faka-ʻOtuá.27

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fie maʻu.

  • Toe fakamanatu ʻa e ʻuluaki palakalafi kakato ʻi he peesi 3 mo e ʻuluaki palakalafi ʻi he peesi 4 ʻa ia ʻoku fakamatala ai ʻa Palesiteni Kimipolo ki heʻetau tali naʻe fai ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻa tau tali ai ʻi he founga ko iá?

  • Toe fakamanatu ʻa e palakalafi hono ua mo e tolu ʻi he peesi 5. Ko e hā e meʻa te ke fai ke ke fiefia ai ʻi he moʻuí ni kae ʻikai ke puli meiate koe ʻa hoʻo “taumuʻa mahuʻingá”?

  • Ako e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ʻi he peesi 4–6. Fakatatau ki he fakamaama ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení, ʻoku mou pehē ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e fakatoloí ko e “taha ʻo e ngaahi vaivai fakatuʻutāmaki taha ʻo e tangatá”? Te tau ikunaʻi fēfē haʻatau fakahehema ke fakatoloí?

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē ʻoku tatau e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ha mape ʻa ia ʻokú ne tataki atu ʻa kitautolu ki he hākeakiʻí (peesi 6–9). Fakakaukauloto angé pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻi he fononga ko ʻení ʻokú ke ʻi aí pea ko e hā ha meʻa ʻe lava ke ke fai ke kei hokohoko atu ai hoʻo fakalakalaká.

  • ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e lototoʻa ʻi he ongoongoleleí? Vakai ki he peesi 9–11 mo e talanoa ʻi he peesi 1 ke maʻu mei ai ha ngaahi sīpinga). Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai pē ʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí mo e ʻilo ki he ongoongoleleí ke fakapapauʻi ai te tau maʻu ʻa e hākeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: Sēmisi 1:22; ʻAlamā 34:30–41; 3 Nīfai 27:13–22; T&F 76:50–93; ʻĒpalahame 3:22–26

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Robert D. Hales, “Friend to Friend: I Am a Child of God,” Friend, Māʻasi 1978, 9.

  2. Ngaahi Himi, fika 193.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1964, 94; pe Improvement Era, Sune 1964, 496.

  4. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 28.

  5. “Absolute Truth,” Ensign, Sepitema 1978, 5.

  6. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 5.

  7. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 6–7.

  8. The Teachings of Spencer W. Kimball, 31.

  9. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 6.

  10. The Teachings of Spencer W. Kimball, 31.

  11. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 8–9.

  12. “Beloved Youth, Study and Learn,” ʻi he Lifeʻs Directions (1962), 177–78.

  13. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 7.

  14. The Teachings of Spencer W. Kimball, 49–50.

  15. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1978, 108; pe Ensign, Nōvema 1978, 71.

  16. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 7.

  17. “President Kimball Speaks Out on Profanity,” Ensign, Fēpueli 1981, 5.

  18. “The Gospel of Repentance,” Ensign, ʻOkatopa 1982, 5.

  19. Ensign, ʻOkatopa 1982, 2.

  20. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 287.

  21. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1978, 109; pe Ensign, Nōvema 1978, 72.

  22. The Teachings of Spencer W. Kimball, 50.

  23. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1978, 109; pe Ensign, Nōvema 1978, 72.

  24. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 21.

  25. The Teachings of Spencer W. Kimball, 51–52.

  26. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 9–11.

  27. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé, 344–45.

ʻĪmisi
family singing

ʻOku fakaʻosi ʻaki e tau ʻo e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” ʻa e ngaahi lea ko ʻení, “Akoʻi [kiate au ʻa e meʻa kotoa kuo pau ke u fakahokó] ke nofo mo ia ha ʻaho” ʻo hangē ko e fokotuʻu ʻa Palesiteni Kimipoló.

ʻĪmisi
newborn baby

“Ko e taumuʻa mahino ʻe taha hono ʻomi hotau ngaahi laumālié ki he māmaní ʻo tau maʻu ai ʻa e sino fakamatelié ni, ke tau maʻu ai ha sino ʻo e kakano mo e hui.”

ʻĪmisi
Christ in Gethsemane

“Naʻe fakahaohaoaʻi ʻe Sīsū ʻEne moʻuí peá Ne hoko ko hotau Kalaisi. … Naʻe hoko ʻEne fakalelei naʻe fai maʻatautolú ke tau lava ai ʻo toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.”