Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 36 Te Parau Paari: Te hoê ture no te ea pae tino e pae varua o te Feia Mo’a


Pene 36

Te Parau Paari: Te hoê ture no te ea pae tino e pae varua o te Feia Mo’a

Na roto i te haapaoraa i te Parau Paari, e puai to tatou tino, e maitai to tatou varua, e e piri atu tatou i te Atua.

Aamu o te oraraa o Iosepha F. Semita

Ua haapii te Peresideni Iosepha F.Semita e, te Parau Paari eita ïa o te rahuiraa anae i te tï, i te taofe, i te avaava e i te ava; area ra e haapiiraa te reira no te ea maitai e te haereraa i mua i te pae varua. Te Feia Mo’a e haapao ra i teie ture e piri atu ïa ratou i te Fatu e e riro ratou mai Ia’na ra te huru. No te faahaamanao i te Feia Mo’a i te faufaa o te Parau Paari, i tai’o hope atoa’na oia ia ratou ra, te tuhaa 89 o te Buka Fafau i roto i te mau rururaa. “E teie nei, te manao ra paha vetahi e, e mea faufaa ore e aore ra eere paha teie te vahi tano no te haamau’a i to outou taime ia tai’ohia i roto i teie amuiraa rahi teie heheuraa,” Noa’tu ra te reira, ua taio oia i te taatoaraa o te tuhaa no te haapapu i te faufaa rahi o teie haapiiraa.1

Ua parau oia: “Te haamana’o nei au i te hoê ohipa i tupu a toru matahiti i teie nei, a ratere ai au i roto i te hoê pupu taata. Te vaira hoê e aore ra e piti o ratou o tei onoono noa i te inu i te tî e te taofe i te mau vahi atoa i tapaehia. Ua haapii onoono vau i te Parau Paari i te roaraa o taua tere ra; area ra parau maira ratou: “Eaha te faufaa? Era hoi o mea e inu noa ra i te taofe e te tî”… Ua parau atu vau: ‘E pai, te parau ra outou mea maitai ia inu rii i te tahi maa taofe e aore ra maa t î rii, area ra, ua parau te Fatu eere i te mea maitai. O vai ta’u e apee? Ua parau te Fatu mai te peu e haapao tatou i te Ture no te Parau Paari e itea ia ratou i te paari e te mau tao’a rahi no te ite, oia te mau tao’a rahi i hunahia ra; e e horo hoi e e ore roa e rohirohi, e e haere e e ore roa e fiu, e fariu ê atu te melahi o te pohe ia ratou ra, mai tei te mau tamarii o Iseraela ra, e e ore roa hoi e taparahi ia ratou ra.… E pure vau no outou e te ani haehaa nei au ia outou, e to’u mau taeae, e to’u mau tuahine here e, … atire na i te rave i teie mau ohipa i rahuihia, e a haapao na i te mau ture a te Atua.2

Te Mau Haapiiraa a Iotefa F. Semita

Ia haapao tatou i te Parau Paari ia maitai e ia ruperupe tatou.

Te ite nei tatou te faufaa rahi ia haapii i to te ao nei e i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei te mau parau tumu e vai ra i roto i te [tuhaa 89] o te Buka Fafau. Ua riro teie ture o te Parau Paari i heheuhia mai i te matahiti 1833 ra, ei haamaitairaa, ei tauturu, e ei haaruperuperaa i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei, ia tamâ e ia faaineine ratou ia ratou iho ia haafatata’tu i te Fatu ra, e na roto i te haapaoraa i teie ture, ia vai ineine ratou i te farii i te mau haamaitairaa o ta te Fatu e hiaai papu nei e niinii i ni’a ia ratou, mai te peu e mea tiama ratou…

O ta’u e hinaaro ra e parau ia outou e to’u mau taeae e to’u mau tuahine e, teie ïa: aita’tu e avei’a maitai ae no te maitai o to tatou pae tino e no to tatou ea, maoti ra te aveia ta te Fatu i faaite mai ia tatou. No te aha aita tatou e nehenehe e faatupu i te reira? No te aha aita tatou e haroaroa papu nei i teie ture? No te aha aita tatou e haapae i te mau maa tano ore ta to tatou tino e hiaai nei? No te aha eita tatou e haapao maitai ae i te hinaaro o te Fatu mai tei faaitehia ia tatou i roto i teie fafauraa? … Mai te peu e haapao te mau taata atoa i teie faaueraa, te moni e haamauahia ra no te mau inu puai e no te tahi atu mau mea o tei rahuihia i roto i te parau paari, e faahereherehia ïa te reira moni i roto i te utuafare, e e haere atoa ïa te ea, te ruperupe e te faaoraraa pae tino o te mau taata i te rahi. Aita te taata e nehenehe e ofati i te ture a te Atua no ni’a i te ea e te faaoraraa pae tino, e a farii atoa ai hoeâ faito haamaitairaa i ta te taata haapao faaueraa na te Atua.…

Eere roa’tu i te mea maitai no te hoê melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei i te faaino ia’na iho e aore ra i te faatupu i te haama ia’na iho na roto i te tomoraa i roto i te hoê fare inuraa e aore ra i te hoê fare pereraa moni.… Eita roa te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei, eita roa te melo no te Ekalesia e nehenehe e rave i te reira, inaha e mea haama, e mea hairiiri no’na, e e haava te Atua ia’na ia au i ta’na mau ohipa. Te tane e aore ra te vahine o te tiaturi papu nei i te mau haapiiraa tumu a te Ekalesia e aore ra o te poro haere râ e, e melo oia no te Ekalesia, e e tiaturi ra e e faaohipa ra i te mau parau tumu o te iteahia ra i roto i teie “Parau Paari” eita roa ïa oia e taiohia i rotopu i te mau taata o tei faatupu i te haama i nia ia ratou, i nia i to ratou mau taata tupu aore ra i nia i te Ekalesia, eita roa’tu ïa ratou e na reira.

Eita te Fatu e au i te hitahita, i te inu ava, aita atoa To’na e oaoaraa i roto i te veve, i te haama e te pau e tupu na roto i teie mau ohipa i ni’a i te feia inu e i te mau tîtî o te ava. Aita atoa To’na e oaoaraa i roto i te mouraa te taata, te mouraa te mau utuafare e te inoraa te feia e rave ra i teie mau peu e o tei faatupu i te veve, te pau e te pohe i ni’a ia ratou iho e i to ratou mau utuafare. Mea ti’a i te mau melo atoa o te Ekalesia, te tane e te vahine, ia patoi i te hitahita e i te mau mea atoa e faaofati nei i te mau ture a te Atua, ia ore hoi ratou ia topa i roto i te faahemeraa a te Diabolo. Ia riro to tatou huiraatira ei huiraatira mâ ae, ei huiraatira aore e viivii i itehia i roto ia’na e aore atoa e peu e e ohipa iino i roto ia’na.

Penei ae paha o ratou o tei matau i te rave i teie mau peu, te manao ra paha ratou eere i te mea faufaa i te paraparau i teie mau mea i mua i te hoê amuiraa taata mai teie te huru, tera ra i te mau taime atoa e ite ai au i te hoê tamaroa e aore ra i te hoê taurearea, i te hoê taata paari, i te raveraa i teie mau peu i mua i te taata, te uiui râ to’u manao e ua roaa ia’u e piti pahonoraa: a tahi, aita paha oia i ite te hinaaro o te Atua no te mau taata nei, e a piti te patoihua ra paha oia i te hinaaro o te Atua e aita roa hoi e tau’a râ i te parau na te Fatu, e no reira e tupu te oto i roto i te aau o te taata e faatura ra i te parau e aore ra i te hinaaro o te Fatu e o te hiaai ra ia haapaohia te parau e te hinaaro o te Fatu.…

… Te pure ra tatou i te Atua ia ma’ihia tatou, e ia oti ta tatou pure, te rave faahou ra tatou i te mau mea Ta’na i parau mai eere i te mea maitai no tatou! Eere anei i te mea huru ê no te taata ia ani i te Atua ia haamaitai ia ratou, e o ratou iho, te rave ra ïa i te e’a e haapêpê ra ia ratou e e faatupu ra te ino i ni’a ia ratou iho. Eiaha tatou e maere ia ore tatou e farii i te mau pahono i ta tatou mau pure, e eiaha tatou e maere ia ore to tatou ea i te mea maitai mai ta tatou e hinaaro ra, ia rave tamau anae tatou i te mau mea ta te Atua i parau eere i te mea maitai no tatou, e inaha o te faatupu mai i te ino i roto i to tatou oraraa e to tatou huru pae tino; e i muri iho i te fariu atu i te Atua ra no te ani Ia’na ia faaora ia tatou mai roto atu i ta tatou iho mau ohipa maamaa e te tano ore; mai roto atu i te mau utu’a o te ino o ta tatou i faatupu i ni’a ia tatou iho e o ta tatou i ite eita e tano ia rave. Ahe te maamaa e!3

Ia ite vau te taata e poro haere ra e Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei oia, e aore ra e parau ra e, e melo oia no te Ekalesia, … e tei roto i ta’na aho te hau’a puai o te ava, o te auauahi avaava, e aore ra o te rave ra i te mau raau ta’ero, te oto hohonu nei au; te aroha nei au no’na e te peapea nei au no’na; te uiui nei au, eaha tatou e ore ai e ite i ta tatou mau peu maamaa, i to tatou ino roaraa ia rave tatou i teie mau peu viivivi tei riro ei mea faufaa ore e ei mea hairiiri, o te ore roa e riro ei mea faufaa iti noa ae, ua riro râ ei mea ino roa. No te aha aita tatou e titau ra i tera maramarama e tauturu ra ia tatou ia parau atu i te taata faahema e: “A haere ê atu,” e a huri tua atu ai i taua peu ino ra. Eere anei i te mea haama no te hoê taata feruriraa maitai ia riro ei tîtî no to’na mau hiaai i te pae tino nei e no to’na mau hinaaro onoono, ia riro ei tîtî i roto i ta’na mau peu e aore râ i to’na mau hinaaro faufau e te faito ore.4

Ia haapao tatou i te Parau Paari, i reira ïa tatou e ite ai i to’na maitai.

Ia haapao tatou i te Parau Paari i horoahia i roto ia tatou nei.… E riro te taata inu ava ei tîtî i ta’na ava; e riro o vetahi ê ei tîtî no te tî, no te taofe, no te ava, e no reira te manao ra ratou e mea faufaa te reira no to ratou oaoa; tera ra eere roa’tu te reira i te mea faufaa no to ratou oaoa e no to ratou ea. Inaha, mea ino te reira no te maitai o to ratou tino.… Mea na roto i te haapaoraa i te parau a te Fatu e ite ai tatou i te maitai, eiaha na roto noa i te hi’oraa noa i teie ture ma te faaohipa ore. Ia haapao tatou i te hinaaro o te Fatu, e ite ïa tatou e, no o mai i te Atua ra teie haapiiraa, e i reira tatou e patu ai i nia i te päpä; e ia topa mai te pape puê ra, e ia pupuhi te vero i ni’a i te fare ra, eita ïa e topa.5

I roto i te hororaa maamaa o te oraraa nei ia tapae i te mau hanahana o te ao nei e i te mau tao’a haape o te fenua nei, eita te mau taata e faaea hou ratou e rohirohi ai, e eita ratou e faaea hou ratou e roohia ai i te ati pae tino. Te manao ra ratou e, ia rohirohi ratou, i reira ratou e rave ai i te huero raau no te faaitoito ia ratou ia rave faahou i ta ratou ohipa no te tahi maa taime rii faahou. Oia ia, mea na roto i te inuraa i te mau inu puai e faaara ai te taata o te sotaiete ia’na. Te metua vahine e haapao ra i te mau ohipa o te utuafare, e e haa ra i te mahana taatoa tae roa’tu i te rohirohiraa, te manao ra ïa oia mea na roto i te inuraa i te tï e nehenehe ai oia e farii i te puai no te faaoti i ta’na mau ohipa no te pae utuafare. I teie nei, mai te peu e monohia te maramarama rahi o te Varua o te Atua i te mau faahuruêraa o te tï, o te ava; mai te peu e, na roto i te tahi mau ravea e farii tatou i te tahi tufaa o te Varua o te Fatu i roto ia tatou e o te faaite mai ia tatou eaha te ohipa e rave ia farii anae tatou i te rohirohi e te manunu, ia ore tatou e rave i te mau huero raau faaitoito o te faaino i to tatou tino e o te haatïtï ia tatou, e mea maitai ae ïa no tatou ia farii i te reira Varua …

Mea au ae na’u e vaiho i te natura ia rave i ta’na ohipa i nia ia’u ia rohirohi e ia teimaha anae vau, i te tamata atu i te rapaau ia’u na roto i te mau huero raau faaitoito o te faaino mai i te niu o to’u ea pae tino e to’u ea pae varua. Oia ïa, mai te mea aita tatou e haapao i te Parau Paari, nahea ïa tatou e farii ai i te paari, te ite e te haroaroa no te faatereraa i to tatou nei huru? Ua fafauhia tatou e: mai te peu e haapao tatou i te Parau Paari, e farii ïa tatou i te ite, e e fariu ê atu te melahi o te pohe ia tatou nei, e eita tatou e roohia i te mau ino e tupu ra i ni’a i te feia parau tia ore.6

Na roto i te haapaoraa i te Parau Paari, e hiro’a ïa to tatou e to te Fatu.

Te manao nei au e, ua tae roa i te taime e haapao ai tatou i tera ture rahi hanahana o te hitahita ore o ta te Fatu Manahope i ho mai no tatou, inaha ua parau Oia e, eere te mau inu puai i te mea tano, aita te avaava i faataahia no te tino, eere i te mea tano no te taata nei, eere atoa no te opu.… No reira, e parau tatou ua rahi ae te ite o te Fatu, a heheu ai Oia i teie “Parau Paari” i to te Ekalesia na roto i te Perofeta Iosepha Semita o te iteahia i roto i te buka heheuraa a te Fatu.… Te haamata ra te rahiraa o te mau taata o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei i te haapao i te ture ta te Fatu i ho mai ia tatou no to tatou ea, no te faaherehereraa o to tatou mau ora; ia rotahi tatou e To’na Varua e i To’na hinaaro, ia vai ma e ia vai pora’o ore tatou, ia haamata tatou i te hiro’a Ia’na, Oia tei ore i hara, Oia tei viivii ore e te mo’a mai te Atua ra i te viivii ore e te mo’a.7

Te taurearea tei roto ia’na te hiaai ia upootia i te aroraa i te ao nei, tei î i te puai e te ineine i roto i te aroraa o te oraraa nei, e farii ïa oia i te puai ia au i to’na haapaoraa i te parau a te Fatu; inaha o teie hoi te fafauraa: o ratou atoa o te “haamanao i te haapao e i te rave i teie mau parau nei, ma te taahiraa i roto i te haapao maitai i te mau faaueraa, e maitai te noaa i to ratou pito e e puohia to ratou mau ivi; e e itea hoi ia ratou te paari e te mau tao’a rahi no te ite, oia te mau tao’a rahi i hunahia ra; e e horo hoi e e ore roa e rohirori, e haere e e ore roa e fiu. E te horoa’tu nei au, o te Fatu, i te hoê fafauraa ia ratou ra, e fariu ê atu te melahi o te pohe ia ratou ra mai tei te mau tamarii o Iseraela ra, e e ore roa hoi e taparahi ia ratou ra” [A hi’o Buka Fafau 89:18–21.]8

Aita anei teie mau fafauraa faahiahia e faaanaanatae ra ia tatou ia haapao i teie Parau Paari? Aita anei tatou e ite ra i te mea e anaanatae ai tatou? Aita anei tatou e hiaai ra i “te mau tao’a rahi” no te maramarama e tae noa’tu i “te mau tao’a rahi o tei hunahia”? Tera ra, ia ite anae vau i te mau tane e i te mau vahine tei raro ae i te faatitiraa o te tî e o te taofe, e aore ra o te mau inu puai, aore ra i te mau avaava, te parau nei au ia’u iho, o teie te tahi mau tane e te tahi mau vahine o te ore e faaherehere ra i te fafauraa ta te Atua i faatupu no ratou. Te taataahi noa ra ratou i teie ture e te haafaufaa ore atoa ra i te reira. Te haafaufau nei ratou i te parau a te Atua e te patoi nei i te reira parau na roto i te mau ohipa ta ratou e rave ra. E ia mairihia ratou i te ati, ua tae roa ratou i te anatema i te Atua, no te mea aita Oia e faaroo ra i ta ratou mau pure, e no reira, te faaruru ra ratou i te ma’i e i te mamae.9

I teie nei, te hinaaro nei au ma to’u aau atoa—eiaha no te mea te faahiti nei au i te reira, no te mea ra ua papaihia i roto i te parau a te Fatu—ia haapao outou i teie Parau Paari. Ua hohia te reira … no te aratai ia tatou, no to tatou oaoa e no to tatou haereraa i mua i roto i te mau parau tumu atoa o te Basileia o te Atua, na roto i te mau tau e a muri noa’tu, e te taparu nei au ia outou ia haapao i te reira. E riro te reira ei mea maitai no outou; e faaieie te reira i to outou varua, e haamatara te reira i to outou mau manao e to outou aau i te varua no te pohe; e e tupu te manao hau i roto ia outou e, mai te Atua atoa ra outou i te aupururaa i te manu rii ia ore ia mairi i raro i te repo ma te itea orehia; e fatata atu outou i te huru o te Tamaiti a te Atua, te Faaora o te ao, o tei faaora i te feia ma’i, o tei faatupu i te oaoa i roto i te pirioi, o tei faahoi te faaroo i roto i te taria turi, e te ite i roto i te matapo, o tei opere i te hau, i te oaoa, e te tamahanahana i te mau taata atoa Ta’na i farerei.10

Mana’o Tauturu i te Haapiiraa

  • Eaha te mau tumu i hohia mai ai te Parau Paari no tatou nei? (A hi’o PH&PF 89:1–4)

  • Nahea te mau inu taero e te mau peu e iriti ai i to tatou tiamaraa e a taamu ai i to tatou tino i te mau fifi e etaeta ai to tatou i te faaururaa a te Varua?

  • Eaha te mau haamouraa e te mau pau e tupu mai na roto i te haapao oreraa i te Parau Paari? Ia ore anae te mau taata ia haapao i te Parau Paari, nahea te mamae e tupu ai i ni’a i te feia o ta ratou i here?

  • Nahea te haapaoraa i te Parau Paari e tauturu ai ia tatou ia faatupu i te “mau huiraatira mâ ae, i te mau huiraatira viivii ore e i te mau huiraa aita i roto ia ratou te mau peu e te mau ohipa iino”.

  • Nahea outou ia haapii ia here i te Parau Paari i roto i te “faaohiparaa i te parau a te Fatu”? (A hio Ioane 7:17)

  • Nahea outou i ite ai te tupuraa o te mau fafauraa o tei iteahia i roto i te PH&PF 89 i roto i to outou oraraa e te oraraa o vetahi ê? (A hio PH&PF 89:18–21)

  • Nahea te haapaoraa i te Parau Paari e tauturu ai ia outou ia farii i te “paari, te ite, e te haroaroa” no te faatere ia tatou?

  • Nahea te haapaoraa i te Parau Paari e faaieie ai i to tatou varua? Nahea te Parau Paari e tatara ai i to tatou feruriraa i te natiraa a te varua no te pohe? Nahea te haapaoraa i teie ture e “fatata ai ia tatou i te huru o te Tamaiti a te Atua”?

Faahororaa

  1. I roto Te Mau Parau Poro’i a te Peresideniraa Matamua o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te Mau Mahana Hopea Nei, haaputuhia e James R. Clark, e 6 buka (1965–75), buka 4 api 180–81.

  2. Gospel Doctrine, 5raa o te neneiraa (1939), api 366–67

  3. I roto i te Te mau Parau Poro’i a te Peresideniraa Matamua, buka 4, api1 79–80, 182–85

  4. I roto Conference Report, Eperera 1908, api 4

  5. Deseret News: Afa Hepetoma, 20 no Novema 1894, api 1

  6. Deseret News: Ve’a afa hepetoma 7 no Eperera 1895 api 1 paratarafa i tauihia

  7. I roto Conference Report, Eperera 1908, api 4

  8. Gospel Doctrine, api 241

  9. Gospel Doctrine, api 366.

  10. Gospel Doctrine, api 365–66.

Hōho’a
Daniel Refusing the King’s Meat and Wine

Te pato’i ra Daniela i te i’o puaatoro e te uaina a te arii, hohoa penihia e Del Parson. Ua patoi Daniela e to’na mau hoa ia amu i te maa e ia inu i te uaina a te arii no Babulonia no te mea ua ite ratou e, eita te reira i te mea maitai no ratou. Ua roaa ia ratou te ea e te puai e ua farii ei haamaitairaa no ratou te paari no te mea ua maiti ratou ia amu i te hoê maa maitai ae no to ratou tino.