Laipelí
ʻIuniti 8, ʻAho 3: Maʻake 9:1–29


ʻIuniti 8: ʻAho 3

Maʻake 9:1–29

Talateú

Fakafuofua ki ha māhina ʻe ono kimuʻa Hono Tutukí, naʻe liliu ʻa Sīsū (ko ʻEne hā mai ia ʻi hono nāunāú) lolotonga ʻEne ʻi he moʻungá mo Pita, Sēmisi mo Sione. Naʻá Ne akoʻi ange leva ki he kau ākongá ko Sione Papitaisó ko ha ʻIlaiase ia, pe ko ha palōfita ke ne teuteu ʻa e hala ʻo e Mīsaiá. Hili ʻa e foki atu ʻa Sīsū ki he toenga ʻEne kau ākongá, naʻe kole ange ha tangata kia Sīsū ke kapusi ʻa e tēvoló kituʻa mei hono fohá. Naʻe kapusi ʻe Sīsū ʻa e laumālie ʻulí peá Ne akoʻi ʻEne kau ākongá kau ki he mahuʻinga ʻo e lotú mo e ʻaukaí.

Maʻake 9:1–13

Kuo liliu ʻa Sīsū, peá Ne akoʻi ʻa Pita, Sēmisi mo Sione kau kia ʻIlaiase.

Sio angé pe ko e fakamālohisino teke ki ʻolunga pe tangutu ki ʻolunga ʻe fiha te ke lava ʻo fai ʻi ha miniti ʻe taha. Lekooti heni ʻa e olá: ____________________

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe fakaʻamu pe fie maʻu ai ʻe ha taha ke fakalahi hono ivi fakaesinó?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE lava fēfē ke fakatatau ʻa e ivi fakaesinó ki he ivi fakalaumālié, pe tui kia Sīsū Kalaisí?

    2. Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻe lava ke ke fie maʻu ai ke fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

ʻI hoʻo ako ʻa e Maʻake 9:1-29, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke fakamālohia hoʻo tuí.

ʻOku ʻi he Maʻake 9:1–13 ʻa e talanoa ki he liliu ʻa Sīsū ʻi he ʻao ʻo Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he moʻungá, pea mo e hā ʻi ai ʻa Mōsese mo ʻIlaiase (ʻIlaisiā), ʻa ia naʻá ke ako ki ai ʻi he lēsoni ki he Mātiu 17. Naʻe toe akoʻi foki ʻe Sīsū ki he kau ʻAposetoló ni ko Sione Papitaisó naʻe hoko ia ke ne fakakakato ʻa e fatongia ʻo ʻIlaiase naʻe kikiteʻí. Ko e “ʻIlaiasé” ko e hingoa ia ʻoku ʻai kiate kinautolu ʻoku nau teuteuʻi ʻa e hala ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá.

ʻOku tokoni ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ke toe mahino ange kiate kitautolu ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fehuʻi ʻa e kau ʻAposetoló ʻi heʻenau pehē, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he kau tangata tohí, ʻe tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaiasé?” (Maʻake 9:11):

“Pea lea ange ʻe ia ʻo pehē kiate kinautolu, ko e moʻoni ʻoku tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaiase ʻo teuteu ʻa e meʻa kotoa; mo akoʻi kimoutolu ki he meʻa ʻa e kau palōfitá; hangē ko ia kuo tohi ki he Foha ʻo e tangatá, ʻe kātaki foki ʻe ia ʻa e meʻa lahi pea manukia ia.

“Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo haʻu moʻoni ʻa ʻIlaiase, pea kuo nau fai kiate ia ʻenau faʻitelihá; pea neongo ʻa ia kuo tohi fekauʻaki mo iá; mo ʻene fakamoʻoni kiate aú, naʻe ʻikai pē ke nau tali ia. Ko ʻIlaiase eni” (Joseph Smith Translation, Maʻake 9:10–11 ).

Ko hai ʻa ʻIlaiase? Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo ʻIlaiase ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí:

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakahā kehekehe ʻe tolu ʻoku fakahingoa ai ʻa ʻIlaiase ko e kakai kehekehe ʻe toko tolu. Ko e hā ʻetau aofangatuku ki aí?

“… Kuo tokolahi ha kau ʻāngelo talafekau kuo omi mei hono ngaahi nāunaú ke foaki mai ʻa e ngaahi kī mo e mālohi, mo toe fakatukupaaʻi honau ngaahi kuongá mo honau ngaahi nāunaú ki ha kau tangata ʻi māmani. ʻOku mahino naʻe ʻosi omi ʻa e niʻihi ko ʻení: Molonai, Sione Papitaisó, Pita, Sēmisi, mo Sione, Mōsese, ʻIlaisiā, ʻIlaiase, Kepaleli, Lafieli, mo Maikeli. (T&F 13; 110; 128:19–21.) Koeʻuhí ʻoku mahino naʻe ʻikai ke hilifaki ki ha talafekau pē ʻe toko taha ʻa e mafasia ʻo e fakafoʻoú, ka naʻa nau takitaha haʻu mo ha ʻenitaumeni pau mei ʻolunga, ʻoku mahino mai ai ko ʻIlaiasé ʻoku lahi hono ngaahi pēsoná. ʻOku totonu pē ke mahino ko e leá ni ko ha hingoa ia kia kinautolu ko honau misioná ke fakatukupaaʻi ʻa e ngaahi kī mo e mālohi ki he kau tangata ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení [vakai ki he Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:170–74]” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 221).

Maʻake 9:14–29

ʻOku kapusi ʻe Sīsū ha laumālie ʻuli kituʻa mei ha foha ʻo ha tangata

Lau ʻa e Maʻake 9:14–18, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe foki ai ʻa e Fakamoʻuí mei he moʻungá ki he toenga ʻo ʻEne kau ākongá.

ʻĪmisi
Jesus holding young man

Naʻe hū ʻa e laumālie ʻuli ʻi he sino ʻo e foha ʻo ha tangata, ʻo hoko ai ke ʻikai toe lava ʻo lea, tuli, mo ha ngaahi palopalema kehe pē (vakai ki he Maʻake 9:17–18, 22, 25). Fakakaukauloto ko e tamaí koe. Naʻe mei uesia fēfē hoʻo tui ki he Fakamoʻuí mo Hono mālohí ʻi he ʻikai lava Heʻene kau ākongá ʻo fakamoʻui ho fohá?

Lau ʻa e Maʻake 9:19–22, mo fakakaukauloto ki he ongo naʻe maʻu heʻene tamaí ʻi he taimi naʻe lea ai ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

Naʻe toe tānaki mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha toe ngaahi fakakaukau kehe kau ki he ongo mo e tangi ʻa e tamai ko ʻení: “ʻI he ʻikai ha toe ʻamanaki lelei ʻe toé, naʻe fakahaaʻi ʻe he tamai ko ʻení ʻa e tui naʻá ne maʻú mo kole ki he Fakamoʻui ʻo māmaní, ‘Pea kapau te ke faʻa fai ha meʻa, ʻaloʻofa kiate kimautolu, ʻo tokoniʻi ʻa kimautolu’ [Maʻake 9:22; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá]. ʻOku ʻikai keu faʻa lava ʻo lau ʻa e ngaahi leá ni taʻe te u tangi. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga pau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e fetongi-nauna fakatokolahi ko e kimautolú. Ko hono moʻoní ʻoku pehē ʻe he tangatá, ‘ʻOku [tautapa] homau fāmilí kotoa. ʻOku ʻikai toe ngata ʻemau faingataʻaʻiá. Kuo mau ongosia. Kuo tō homa fohá ki he vaí. ʻOkú ne tō ki he afí. ʻOkú ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki maʻu pē, pea ʻoku mau tailiili maʻu pē. ʻOku ʻikai te mau toe ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻe faí. Te ke lava nai ʻo tokoniʻi kimautolu? Te mau fakahoungaʻi ha meʻa pē— ha konga pē ʻo ha tāpuaki, ha kihiʻi ʻamanaki, ke kiʻi fakamaʻamaʻa pē kavenga ʻoku fuesia ʻe he fāʻe ʻa e tamasiʻí ni he ʻaho kotoa ʻene moʻuí’” (“ʻEiki, ʻOku ou Tui,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 93).

Lau ʻa e Maʻake 9:23, ʻo kumi ki he meʻa naʻe ʻakoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he tamaí.

ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi 23 ʻa ia ʻoku akoʻi mai ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tui kia Sīsū Kalaisi, te tau malava ʻa e meʻa kotoa pē. (Fakatokangaʻi ko e “ngaahi meʻa kotoa pē” ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi tāpuaki māʻoniʻoni ʻoku hoa mo e ngaahi taumuʻa pea tuku mai ʻi he taimi pē ʻa e Tamai Hēvaní.)

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE tokoni fēfē ʻa e tui ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ha taha ʻoku fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa ʻoku hā mai hangē ʻe ʻikai lava ke ikunaʻí?

Lau ʻa e Maʻake 9:24, ʻo kumi ki he tali ʻa e tamaí ki he tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí. Fakatokangaʻi ʻa e konga ʻe ua ʻi he tali ʻa e tamaí.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Hōlaní, ʻa ia naʻá ne akoʻi ai ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he tali ʻa e tamaí ke tau fai ʻi he taimi ʻo e “taʻetuí,” pe ngaahi taimi ʻo e veiveiuá pe manavaheé: “Ko e taimi naʻe fehangahangai ai mo e pole ʻo e tuí, naʻe ʻuluaki fakamamafaʻi ʻe he tamaí hono mālohí hili ia peá ne toki tali e fakangatangata pē meʻa ʻokú ne lavá. ʻOku pau pea ʻikai momou ʻene ʻuluaki leá: ‘ʻEiki, ʻoku ou tui.’ Te u pehē ki he taha kotoa ʻoku fie maʻu ha tui lahi angé, manatuʻi e tangata ko ʻení! ʻI he momeniti ʻo e ilifiá, veiveiuá pe taimi faingataʻá, tuʻu maʻu he tui kuó ke ʻosi maʻú, tatau ai pē kapau ko e tui ko iá ʻoku siʻisiʻi. ʻI he tupulaki ko ia kuo pau ke tau foua kotoa ʻi he moʻui fakamatelié, kuo pau ke tau foua ha meʻa ʻoku tatau fakalaumālie mo e faingataʻaʻia ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻení pe ko e holiholi-vale ʻa e mātuʻa ko ʻení. ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé pea hoko mo e palopalemá, pea ʻikai maʻu vave hano fakaleleiʻí, pīkitai ki he meʻa kuó ke ʻosi ʻiló pea tuʻu maʻu kae ʻoua kuo maʻu ha ʻilo lahi ange” (“ʻEiki, ʻOku ou Tui,” 93–94).

Fakakaukau ki he konga hono ua ʻo e tali ʻa e tamaí: “Tokoniʻi au telia ʻeku taʻe tuí” (Maʻake 9:24). Fakalaulauloto ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ʻi he taimi ʻo e taʻetui, veiveiua, pe manavaheé.

Lau ʻa e Maʻake 9:25-27, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ko ʻene tali ki he tangi ʻa e tamaí.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he talanoa ko ʻení, kapau te tau tuʻu maʻu ʻi he meʻa ʻoku tau tui ki aí mo kumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí, te Ne tokoni mai kiate kitautolu ke fakamālohia ʻetau tuí.

  1. Tali ha taha pe fakatouʻosi ‘o e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá.

    1. Vakai ki he ngaahi meʻa ko ia naʻá ke lisi ʻi he ngāue fika 1 ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní. ʻE lava fēfē ke ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi taimi ko ʻení?

    2. Ko e fē ha taimi naʻá ke maʻu ai, pe ʻe ha taha ʻokú ke ʻilo, ha tokoni mei he ʻEikí ʻi ha taimi naʻá ke taʻetui, veiveiua, pe manavahē ai, ʻaki hoʻo tuʻu maʻu ʻi hoʻo tuí mo e fekumi kiate Iá?

Feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻokú ke tofanga ai ʻi he taʻetuí, veiveiuá, pe manavaheé. ʻE lava foki ke ke vahevahe ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo ha mēmipa ho fāmilí pe kaungāmeʻa ʻa ia ʻe malava ke hoko ki ai ha ngaahi meʻa pehē.

Manatuʻi naʻe ʻuluaki ʻomi ʻe he tamai ko ení hono fohá ki ha niʻihi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ke fakamoʻui. Fakakaukauloto angé ko e taha koe ʻo e kau ākonga ko ʻení. Ko e hā ʻa e fakakaukau pe ongo ʻe lava ke ke maʻu ʻi ha ʻikai lava ke ke kapusi ʻa e laumālie ʻulí ki tuʻa mei he tamasiʻí?

Lau ʻa e Maʻake 9:28, ʻo kumi ki he fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he kau ākongá kia Sīsuú.

Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he Maʻake 9:19 ko e kakai ko ení ko ha “toʻutangata taʻetui.” Hangē naʻe ʻuhinga ʻa e valoki ko ʻení ki he kau ākonga naʻe ʻi aí. Ko e foʻi lea taʻetui ʻoku ʻuhinga ia heni ki he mamafa ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku fie maʻu ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí kae lava ke ngāue ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Lau ʻa e Maʻake 9:29, ʻo kumi ki he tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fehuʻi mei Heʻene kau ākongá.

ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení ʻe lava ke tupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he lotu mo e ʻaukai. Fakakaukau ke hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e veesi 29.

ʻOku tokoni ʻa e fakamatala ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi taimi kehekehe ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e moʻoni ko ʻení: “ʻOku akoʻi mai ʻi he talanoa ko ʻení [ʻa hono kapusi ʻe Sīsū kituʻa ha laumālie ʻuli mei he foha ʻo ha tangata] ʻe lava ʻe he lotú mo e ʻaukaí ʻo tānaki mai ha ivi kiate kinautolu ʻoku nau maʻu mo foaki atu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e talanoa ko ʻení ki hoʻo feinga fakafoʻituitui ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí. Kapau ʻoku ʻi ai hao vaivaiʻanga pe angahala kuó ke fefaʻuhi ke ʻikunaʻi, ʻe lava ke ke ʻaukai mo lotu ke maʻu ai ʻa e tokoni pe fakamolemole ʻokú ke fie maʻú. Hangē ko e tēvolo naʻe kapusi kituʻa ʻe Kalaisí, mahalo ko e faʻahinga faingataʻa ia ʻe lava ke kapusi ʻo fakafou ʻi he lotu mo e ʻaukai” (True to the Faith: A Gospel Reference [2004], 67).

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha taimi naʻá ke maʻu ai, pe ʻe ha taha ʻokú ke ʻilo, ha tui naʻe toe lahi angé koeʻuhí ko e lotú mo e ʻaukaí. Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe tokoni ai kia koe ʻa e lotú mo e ʻaukaí ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki māʻoniʻoni naʻá ke kumi ki aí?

Fakakaukau angé pe ʻoku fie maʻu ke fakamālohia hoʻo tuí? Palani ha taimi ʻe lava ke ke feinga ai ke fakatupulaki hoʻo tuí ʻi he lotu mo e ʻaukaí. ʻE lava ke ke tohi hoʻo ngaahi palaní ʻi ha laʻi pepa makehe pea tuku ia ʻi ha feituʻu ʻe lava ke fakamanatuʻi atu ai hoʻo taumuʻá.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Maʻake 9:1–29 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: