Laipelí
ʻIuniti 4, ʻAho 2: Mātiu 14


ʻIuniti 4: ʻAho 2

Mātiu 14

Talateú

Hili ʻa e mahino kuo mate ʻa Sione Papitaisó, naʻe fekumi ʻa Sīsū ki ha potu maomaonganoa, ka naʻe muimui ʻiate Ia ha fuʻu kakai tokolahi. Naʻá Ne manavaʻofa kiate kinautolu, fakamoʻui kinautolu mei he mahakí, mo fafanga ha toko 5,000 tupu ʻiate kinautolu ʻi he mana. ʻI he pō ko iá, naʻe lue ʻa Sīsū ʻi he fukahi tahí ki he vaka naʻe ʻi ai ʻEne kau ākongá.

Mātiu 14:1–21

Ko e fekumi ʻa Sīsū ki ha potu maomaonganoá peá Ne fafanga ha kakai ʻe toko 5,000 tupu

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fuʻu lotomamahi ai. Ko e hā naʻá ke fai ke ke kātakiʻi mo ikunaʻi ai hoʻo lotomamahí?

Lisi ha ngaahi founga kehekehe ʻoku ngāue ʻaki ʻe he kakaí ʻi heʻenau feinga ke nau kātakiʻi mo ikunaʻi ʻa e lotomamahí:

ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 14:1–21, kumi ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoni kiate koe ke ke kātekina mo ikunaʻi ai ʻa e mamahí.

ʻOku lēkooti ʻi he Mātiu 14:1–11 naʻe ʻikai totonu ʻa hono puke pōpula ʻe he Tuʻi ko Hēlotá ʻa Sione Papitaiso ʻi he fakaʻaiʻai ʻe hono uaifi ko Helotiasí, ʻa ia naʻá ne fie maʻu ke taʻofi ʻa Sione Papitaiso mei hono valokiʻi ʻene mali taʻefakalao ki he Tuʻi ko Hēlotá (vakai Maʻake 6:17–19). Hili ʻa e meʻe ʻa Sālome ko e ʻōfefine ʻa hono uaifí ʻi hono ʻaó, naʻe palōmesi ai ʻa Hēlota ʻi he ʻao ʻo e kakaí te ne foaki ki ai “ʻa ia kotoa pē te ne kole ki aí” (Mātiu 14:7). Naʻe talanoa ki ai ʻa e ʻōfefiné mo ʻene faʻeé peá ne kole ange ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó, pea naʻe hoko ai ke fekau ʻe Hēlota ke tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sioné.

Ko Sione Papitaisó ko ha kaungāmeʻa mo ha fāmili ia ʻo Sīsū Kalaisi, pea naʻe fili ia ʻe he ʻOtuá ke ne hoko ko e palōfita te ne teuteuʻi ʻa e hala ʻo e Mīsaiá.

Fakakaukauloto angé ko e kaungāmeʻa ofi koe ʻo Sione Papitaiso. Te ke tali fēfē hili ho fanongo kau ki heʻene mate taʻetotonú?

Lau ʻa e Mātiu 14:12–13, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá Ne fanongo ai kuo mate ʻa Sioné.

Ko e kupuʻi lea “ha potu lala” ʻi he veesi 13 ʻoku ʻuhinga ia ki ha feituʻu maomaonganoa [vakai Maʻake 6:31 ].

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he feinga ʻa Sīsū ke maʻu hano taimi tokotaha peé?

Te ke ongoʻi fēfē kapau naʻá ke lotomamahi mo fie maʻu haʻo taimi tokotaha ʻoʻou pē kae kei feinga atu ha niʻihi kehe ke fakahohaʻasi koe?

Lau ʻa e Mātiu 14:14, ʻo kumi ki he founga naʻe tali ʻaki ʻe Sīsū ʻa e fuʻu kakai naʻá Ne sio atu ʻoku nau muimui ʻiate Iá.

ʻOku tau ako mei he talanoa ko ʻení ko ʻetau fakahaaʻi ʻa e manavaʻofá ki he niʻihi kehé neongo ʻe tau mamahí, ko ʻetau muimui ia ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí.

  1. Fakamatalaʻi fakanounou ange ki ha mēmipa ho fāmilí pe ki haʻo kaungāmeʻa ʻa e talanoa ki he manavaʻofa ʻa Sīsū hili ʻene fanongo kuo mate ʻa Sione Papitaisó. Hili iá peá ke aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo e tokotaha ko iá: Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá pe ko hai naʻá mo talanoá mo kiʻi fakamatala nounou hoʻomo fealēleaʻakí.

    1. ʻE tokoni fēfē kiate kitautolu ʻa ʻetau manavaʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau lolotonga mamahi aí?

    2. Ko e hā ha ʻuhinga ʻe lava ke faingataʻa ai ke tau manavaʻofa ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau mamahi aí?

    3. Ko e fē ha taimi naʻá ke mamahi ai, pe naʻe mamahi lahi ai ha tokotaha kehe, kae kei lava pē ʻo fakahaaʻi ʻa e manavaʻofá ki ha taha kehe? Ko e hā ʻa e founga naʻe tokoni ai ʻa e ngāue maʻá e niʻihi kehé?

Lau ʻa e Mātiu 14:15–21, ʻo kumi ʻa e founga naʻe hokohoko atu ai hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e manavaʻofá ki he fuʻu kakaí.

Mātiu 14:22–36

Ko e hāʻele ʻa Sīsū ʻi he fukahi tahí lolotonga ha matangi

Fakakaukau ki he ongo tūkunga ko ʻení:

Tūkunga 1: ʻOku ongoʻi taʻeʻaonga ha finemui ʻi heʻene mamata ki he faingataʻaʻia ʻene faʻeé ʻi ha mahaki he ʻikai lava ke faitoʻo. ʻOku kamata ke ne fehuʻia pe ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e mamahi ʻoku tofanga ai hono fāmilí. ʻOkú ne feinga fakamātoato ke tui ki he ʻOtuá, ka naʻe kamata ke ikunaʻi ia ʻe heʻene veiveiuá.

Tūkunga 2: Kuo toki kau mai ha talavou ki he Siasí. Kuo fakaangaʻi ʻe he tokolahi ʻo hono kaungāmeʻa kimuʻá ʻa ʻene fili ke kau ki he Siasí. ʻOku kamata ke ne fifili pe ʻoku totonu ke ne hokohoko atu ko ha mēmipa mālohi mo faivelenga ʻo e Siasí.

Ko e hā ha ngaahi founga kehe ʻe ala aʻusia ai ʻe he kakaí ʻa e veiveiuá pe manavaheé ʻi heʻenau feinga ke muimui kia Sīsū Kalaisí?

ʻI hoʻo ako ʻa e toenga ʻo e Mātiu 14, kumi ha ngaahi fakamatala pe moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke ke ikunaʻi ai ʻa e manavaheé, veiveiuá, mo e fakalotosiʻí.

Lau ʻa e Mātiu 14:24–25 ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe kolosi ai ʻa e kau ākongá ʻi he Tahi Kālelí ʻi heʻenau talangofua ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e kupuʻi lea “naʻe tokai ʻa e matangí” ʻi he veesi 24 ʻoku ʻuhinga ia ki he angi fakafepaki ʻa e matangí mei he feituʻu naʻa nau fononga ki aí.

ʻI he Mātiu 14:23, fakatokangaʻi ko e taimi efiafí naʻe nofo tokotaha ai ʻa Sīsū ʻi he moʻungá pea naʻe lolotonga kolosi ʻa e kau ākongá ʻi he Tahi Kālelí. Ko e mamaʻo ʻo e kolosi he tahí naʻe fakafuofua ki he maile ʻe 5 (kilomita ʻe 8), pea ka ʻea lelei naʻe totonu ke nau lava pē ʻo kolosi ʻi ha houa ʻe ua pe tolu. Naʻe haʻu ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu lolotonga ʻa e fā ʻo e leʻo ʻi he poó, ʻa ia ko e taimi ia “ʻi he vahaʻa ʻo e [hoko] ʻa e tolú mo e onó pongipongi.” (Mātiu 14:25). ʻOku ʻuhinga eni naʻe feinga ʻa e kau ākongá he poó kakato ke fakafepaki ki he matangí ke nau folaua ʻa e tahí.

Lau ʻa e Maʻake 6:47–48, ʻo kumi ki ha ngaahi toe fakaikiiki ʻoku ʻomai ʻe Maʻake fekauʻaki mo e meʻa ko ʻeni naʻe hokó.

Kapau naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻoku faingataʻaʻia ʻEne kau ākongá, ʻokú ke pehē naʻá Ne mei fakahaofi vave ange kinautolu mei heʻenau faingataʻaʻiá? Ko e hā nai ʻa e taumuʻa hono tuku ha taimi ke kiʻi faingataʻaʻia ai ʻa e kau ākongá kimuʻa pea toki fakahaofi kinautolú?

ʻOku tau ako mei he ngaahi talanoa ko ʻení ki he kolosi ʻa e kau ākongá ʻi he tahí neongo ʻe ʻikai fakahaofi maʻu pē kitautolu ʻe he ʻOtuá mei hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻokú Ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tau fouá pea te Ne haʻu ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi Heʻene taimi pē ʻaʻana.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha lelei ʻe lava ke maʻu mei haʻatau faingataʻaʻia ʻi ha kiʻi taimi ʻo ʻikai fakahaofi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi pē ko ia ʻoku hoko mai ai hotau ʻahiʻahí?

    2. ʻE lava fēfē ke fakamālohia ʻetau tui kiate Iá ʻi heʻetau ʻilo ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá neongo ʻoku ʻikai ke Ne fakahaofi leva kitautolu mei he faingataʻá ʻi he taimi pē ko iá?

Fakakaukauloto ʻokú ke ʻi ha vaka pea kuó ke faingataʻaʻia he feinga ke fakafepaki ki ha matangí mo ha peau mālohi ʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he poó kakato, peá ke sio atu ki ha tokotaha ʻoku lue mai ʻi he fukahi tahí. Ko e hā ha meʻa te ke ala fakakaukau ki ai pe ongoʻi ʻi he tuʻunga ko ʻení?

Lau ʻa e Mātiu 14:26–27, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau ākongá ʻi he taimi naʻa nau sio ai kia Sīsuú. ʻE lava ke ke fakaʻilongai ʻa e lea ʻa Sīsū kiate kinautolú.

Lau ʻa e Mātiu 2:28–30, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fie fai ʻe Pita ʻi he taimi naʻe fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí.

Naʻe ʻuluaki fakahaaʻi fēfē ʻe Pita ʻene tuí?

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Pitá pea tupunga ai ʻene ilifia, veiveiua, pea kamata ke ngotó?

Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ʻo fakafofongaʻi ʻe he matangi mo e peau ʻi he fakamatala ko ʻení, ʻa ia ʻe lava ke ne taki koe ke ke manavahē pe veiveiua.

ʻOku tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Pitá kapau te tau tauhi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe ʻikai ikunaʻi kitautolu ʻe heʻetau manavaheé mo ʻetau veiveiuá.

ʻĪmisi
President Howard W. Hunter

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitaá, pea fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa naʻá ne pehē ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e ʻikai ke tauhi maʻu ʻetau tui ki he ʻEikí: “ʻOku ou tui moʻoni kapau ʻe hangē ʻa e kakaí fakafoʻituitui, ngaahi fāmilí, ngaahi koló mo e ngaahi puleʻangá ko Pitá, ʻo nofotaha kia Sīsū, te tau ʻaʻeva ikuna ʻi he ʻngaahi peau ʻo e taʻe tuí’ mo kei ʻtaʻe manavahē ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matangi ʻo e veiveiuá.’ Ka ʻo kapau ʻe tafoki hotau fofongá meiate Ia ʻa ia kuo pau ke tau tui ki aí, ʻo hangē ko ia ʻoku fuʻu faingofua ke faí pea mo ia ʻoku ʻahiʻahiʻi lahi ʻa e māmaní ke faí, kapau te tau sio ki he mālohi mo e fītaʻa ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki mo fakatupu ʻauha ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú kae ʻikai kiate Ia te Ne lava ʻo tokoniʻi mo fakamoʻui kitautolú, pea ʻe toki pau ʻetau ngoto hifo ʻi he tahi ʻo e fepakí, mamahí mo e siva e ʻamanakí” (“The Beacon in the Harbor of Peace,” Ensign, Nov. 1992, 19).

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi founga ʻe lava ke tau “sio fakamamaʻu” ai kia Sīsū Kalaisi, ʻo hangē ko ia naʻe ʻuluaki fai ʻe Pitá. Toe tānaki atu ki ai, ʻaki haʻo tohi kau ki ha taimi naʻá ke sio ai ki ha tui ʻa ha tokotaha kia Sīsū Kalaisi ʻo lava ai ke ne malu mei hono ikunaʻi ia ʻe he manavaheé pe veiveiuá.

Fakalaulauloto ki he ngaahi liliu ʻe lava ke ke fai ʻi hoʻo moʻuí ke tauhi maʻu ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, mo fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahoko ai ʻa e ngaahi liliu ko iá.

Hangē ko Pitá, ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe ʻikai ke lava ke tau tuhi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea lava ke ikunaʻi kitautolu ʻe he manavaheé, veiveiuá, mo e lotosiʻí.

Lau ʻa e Mātiu 14:30–32, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe lue atu ai ʻa Pita ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Christ walkin on water

Fakatatau ki he veesi 30, ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Pita ʻi he taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻoku ngotó? (ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e lea ʻa Pitá.)

Hangē ko Pitá, kapau te tau kumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku vaivai ai ʻetau tuí, ʻe lava ke Ne hiki hake kitautolu mei heʻetau ngaahi manavaheé mo ʻetau veiveiuá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku hiki fēfē hake kitautolu ʻe he ʻOtuá mei heʻetau ngaahi manavaheé mo e veiveuá?

Lau ʻa e Mātiu 14:33, ʻo kumi ʻa e tali ʻa e kau ākongá ʻi he vaká hili ʻa e heka hake ʻa Sīsū mo Pita ki he loto vaká.

ʻOku tau ako ʻi he Mātiu 14:34–36, hili ʻa e meʻa naʻe hoko ko ʻení, naʻe hoko atu ʻa e fononga ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá pea naʻa nau tūʻuta ai ki he matātahi ʻo Kālelí. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he kakaí ʻoku ʻi ai ʻa Sīsuú, naʻa nau ʻomai ʻa e kakai naʻa nau puke ʻi he ngaahi mahakí kiate Ia. Naʻe lahi fau ʻenau tuí he naʻe fakamoʻui kotoa ʻa kinautolu naʻe haʻú ʻaki pē ʻenau ala ki he kapa ʻa Hono kofú. Fakafehoanaki eni mo e meʻa naʻe hoko ki he kakai naʻe fakamatala ki ai ʻa e Mātiu 13:57–58.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mātiu 14 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: