Laipelí
ʻIuniti 32, ʻAho 1: Fakahā 12–13


‘Iuniti 32: ‘Aho 1

Fakahā 12–13

Talateú

ʻOku motuhia ʻi he Fakahā 12–14 ʻa e hokohoko ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa e ʻAposetolo ko Sioné. Naʻe mamata ʻa Sione ʻi ha meʻa-hā-mai ki ha talākoni ʻoku tuʻu laveangofua ai ha fefine mo ʻene tamá. Naʻá ne tohi fekauʻaki mo e Tau ʻi he Langí pea mo e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní te nau tauʻi ʻa e kau muimui ʻa e ʻOtuá.

Fakahā 12

ʻOku fakahā mai ʻe Sione ne tauʻi maʻu pē ʻe Sētane mo ʻene kau ʻāngeló ʻa e ʻEikí mo Hono Siasí

Tā ha ngaahi laine ʻo hokoʻi ʻa e meʻa takitaha ʻoku tau tuʻu laveangofua ai ʻa ia kuo lisi ʻi he kōlomu toʻohemá, pea mo e ngaahi founga ke fakafepaki’i ʻaki kinautolú ʻi he kōlomu toʻomataʻú.

Ngaahi meʻa ʻoku tau tuʻu laveangofua aí

Ko e ngaahi founga ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau tuʻu laveangofua aí

Fohia

Fakatomala mo tui kia Sīsū Kalaisi

Kau sōtia filí

Faitoʻo pe mālōlō

Puke

Kilimi milimili maluʻi mei he laʻaá pe vala

Angahala mo e halaia

Ngaahi moʻoni ʻi he Fakahā 12

Ngaahi ivi tākiekina ʻo Sētané

Ngaahi mahafu taú

Ko e fē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau tuʻu laveangofua ai ko ʻení ne fie maʻu ke ke fakafepakiʻi kimuí ni mai? Ko fē ʻokú ke pehē ʻoku fakatuʻutāmaki taha ʻiate kinautolú? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI hoʻo ako ʻa e Fakahā 12, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoniʻi koe ke ke fakafepakiʻi e ngaahi ivi tākiekina ʻo Sētané. ʻOku motuhia ʻi he Fakahā 12 – 14 ʻa e fakamatala ʻa Sione ʻo ʻene mata meʻa-hā-mai ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakamaʻu hono fitú. Mahalo ko e fakalongo ko ʻení ʻi he lolotonga e tokoni ʻa e ʻEikí ke mahino kia Sione ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi kupuʻi lea “ko e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní” mo e “ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní kuo ʻo hotau ʻEikí” (Fakahā 11:15). ʻOku maʻu ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kotoa ʻo e Fakahā 12 ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

Sio ki he fakatātā ko ʻení, pea fakakaukau pē ko e hā ʻoku lava ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakataipe ko iá.

ʻĪmisi
dragon, woman with child

Lau ʻa e Fakahā 12:1 – 2, 5, ʻo kumi pe ko e hā e meʻa naʻe hoko ki he fefiné. (ʻOku tuʻu ʻa e veesi 5 ʻi he hili pē ʻa e veesi 2 ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá.)

Fakatokangaʻi ange ko e tamasiʻi ʻa e fefiné te ne “puleʻi ʻa e puleʻanga kotoa ʻaki ʻa e vaʻa ukamea” (Fakahā 12:5).

Lau ʻa e Fakahā 12:3 – 4, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tuʻu laveangofua ai ʻa e fefiné mo ʻene tamá.

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku lava ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakataipe ʻoku fakamatalaʻi ʻi he veesi 1 – 4?

Lau ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Fakahā 12:7 – 8 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, scriptures.lds.org), ʻo kumi pe ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he talākoní, fefiné, pea mo e kiʻi tamasiʻí. ʻE lava ke ke hiki pe tohiʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fakaʻilonga takitaha ʻo ofi ki he Fakahā 12:1 – 5.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he talākoní ʻa Sētane (vakai, Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Fakahā 12:8), ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fefiné ʻa e “siasi ʻo e ʻOtuá,” pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kiʻi tamasiʻí ʻa e “puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo hono Kalaisí” (Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Fakahā 12:7). ʻOku kau ʻi he puleʻanga ko ʻení ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻa e ʻEikí. (Vakai ki ha fakamatala lahi ange ʻo e fakataipe ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he New Testament Student Manual [Tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2014], 550 – 52.)

Fakatatau ki he Fakahā 12:4, ko e hā e taumuʻa ʻa e talākoní?

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku feinga mālohi ai ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo Kalaisí?

Lau ʻa e Fakahā 12:6, ʻo kumi pe ko e hā naʻe fai ʻe he fefiné koeʻuhí ko ʻena tuʻu laveangofua ʻi he talākoní.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fefine ne hola ki he feituʻu maomaonganoá ʻa e Siasí ʻi he taimi ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní mo hono ʻave ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he māmaní hili e pekia ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau ʻAposetoló.

Hili e mamata ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ki he tuʻu laveangofua ʻa e fefiné mo ʻene tamá ʻi he talākoní, naʻe fakahā kiate ia ha meʻa mei he moʻui ʻi he maama fakalaumālié—ʻi he taimi ne fakafepakiʻi ai ʻe Sētane mo hono kau muimuí ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí mo e Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.

Lau ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmitá, Fakahā 12:6 – 11 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, scriptures.lds.org), ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko kia Sētane lolotonga e Tau ʻi he Langí mo e founga ne ikuʻi ʻaki ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻa Sētane mo hono kau muimuí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ‘a e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku hā ʻi he Fakahā 12:4 ne “toho ʻaki ʻe [he talākoní] hono ikú hono tolu ʻo e vahe ʻo e ngaahi fetuʻu ʻo e langí.” Ko ha fakataipe ia ʻo e fuʻu fānau fakalaumālie tokolahi ʻa e Tamai Hēvaní ne nau fili ke muimui ʻia Sētané. Ko “Maikeli mo ʻene kau ʻāngeló” (Fakahā 12:7) ko ʻĀtama ia mo e ngaahi fānau fakalaumālie māʻoniʻoni kehe ʻa e ʻOtuá.

Fakatatau ki Fakahā 12:11, naʻe ikunaʻi fēfē ʻe he kau tau ʻo e langí (ʻo kau ai koe) ʻa Sētané?

Fakatatau ki he Fakahā 12:8 – 9, naʻe ʻave ʻa Sētane mo hono kau muimuí ki fē ʻi he hili ʻenau angatuʻú?

Lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Fakahā 12:12, 17 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, scriptures.lds.org), ʻo kumi ki he tokotaha naʻe fakafepakiʻi ʻe Sētane ʻi he hili hono kapusi ia ki tuʻa mei he langí.

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu heʻetau ʻilo ʻa e founga naʻa tau ikunaʻi ai ʻa Sētane ʻi heʻetau moʻui ki muʻa ʻi he māmaní ke tau ʻilo ʻa e founga ke ikunaʻi ʻaki hono ivi tākiekiná mo ʻene fakafepaki ʻi heni ʻi he māmaní. ʻE lava ke tau ʻilo mei he ngaahi potufolofola ko ʻení Fakahā 12 ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Te Tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo Sētané ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo kei tuʻu maʻu ʻi heʻetau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. ʻE lava ke ke tohiʻi pe fakatokangaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sēmisi J. Hamula ʻo e Fitungofulú ʻa e founga ʻoku ʻohofi ʻaki ʻe Sētane ʻa homou toʻutangatá:

ʻĪmisi
Elder James J. Hamula

“Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine lototoʻa mo fakaʻeiʻeiki taha ʻo ʻetau Tamaí, naʻe tuku fakatatali ke toki omi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻo tokoni ki heʻetau Tamai mo Hono ʻAló. Naʻe fakahaaʻi ʻenau lototoʻá mo ʻenau fakaʻeiʻeikí ʻi he tau ko ia naʻe fai mo Sētane he maama fakalaumālié. …

“ʻI hono toe fakafoki mai ko ia ki he māmaní e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo hoʻo haʻu ki he māmaní, ʻoku ʻiloʻi ai ʻe Sētane ʻoku “[toe] siʻi pē hono kuongá” [Fakahā 12:12]. Ko ia, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe Sētane ʻa e maʻuʻanga tokoni kotoa pē te ne ala maú, ke fakatauveleʻi kimoutolu ke mou maumaufono. ʻOkú ne ʻiloʻi te ne lava ʻo tohoakiʻi kimoutolu ki he maumaufonó, te ne lava ʻo taʻofi kimoutolu ke ʻoua te mou ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato, mali ʻi he temipalé pea maluʻi homou fānau he kahaʻú ʻi he tuí, ʻa ia he ʻikai ngata pē ʻi hono fakavaivaiʻi kimoutolu ʻe he ngaahi meʻá ni, ka ʻe kau foki ai mo e Siasí. ʻOkú ne ʻiloʻi he ʻikai ha meʻa te ne lava ke liua ʻaki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá “ngata pē ʻi he maumaufono ʻa hono kakaí” [Mōsaia 27:13]. ʻOua naʻá ke maʻuhala ia—ʻoku hanga atu ʻene feinga-taú he taimí ni kiate kimoutolu” (”Ko hono Ikunaʻi e Feingatau mo e Filí,“ Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 50 – 51).

ʻOku founga fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane mo hono kau muimuí ke fakavaivaiʻi kitautolú?

Fakakaukau ki he founga ʻoku lolotonga fakafetau fakatāutaha ai ʻa Sētané kiate koé.

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi founga ʻe lava ke ke fakatupulaki ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí mo fakamālohia hoʻo fakamoʻoni kiate Iá.

  2. Tali ha fehuʻi ʻe taha pe fakatouʻosi e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Tohi fekauʻaki mo haʻo aʻusia ne hoko ai hoʻo fakamoʻoni mo e tui ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi koe ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina ʻo Sētané.

    2. Tohi hoʻo fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakaleleí ʻi heʻetau tauʻi ʻa Sētane mo hono kau muimuí.

Fili ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fakakaukau kuó ke hikí, pea fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hoʻo tauʻi ʻa Sētane mo hono kau muimuí. ʻE lava ke hiki hoʻo ngaahi taumuʻá ʻi ha laʻipepa mavahe pea tuku e laʻipepá ʻi ha feituʻu ʻe lava ke ke toutou sio ki ai. ʻE tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke tauʻi ʻa Sētane ʻi hoʻo falala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Fakahā 13

Naʻe tohi ʻa Sione kau ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní te nau maʻu ʻa e mālohi meia Sētané

ʻOku tau laukonga ʻi he Fakahā 13 naʻe mamata ʻa Sione ki ha meʻa-hā-mai ko ha fanga manu fekai mata fakailifia ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e puleʻanga faiangahala fakamāmani ʻoku puleʻi ʻe Sētané. Naʻe mamata foki ʻa Sione ʻe fakafou ʻi he ngaahi puleʻangá ni hono fai ʻe Sētane ha ngāue fakaofo mo ha ngaahi mana loi ke kākaaʻi ʻa e kakai ʻo e māmaní.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Fakahā 12–13 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo ha mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: