Laipelí
ʻIuniti 17, ʻAho 2: Ngāue 1:9–26


ʻIuniti 17: ʻAho 2

Ngāue 1:9–26

Talateú

Naʻe hāʻele hake ʻa Sīsū Kalaisi ki he langí, hili hono fakahinohino ʻEne kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40. Naʻe kau fakataha ʻa e Kau ʻAposetoló mo ha niʻihi kehe ʻi he lotu mo e kole tāumaʻú. Naʻe fakafou ʻi ha fakahinohino fakalaumālie hono ui ʻo Mataiasi ke kau ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e fetongi ʻo Siutasi ʻIsikaliote, ʻa ia naʻá ne fai ʻa e lavakiʻí pea kuó ne maté.

Ngāue 1:9–12

ʻOku hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí

Lau ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea tohiʻi ʻi he feituʻu ʻoku fakaʻatā atú pe ʻoku moʻoni (M) pe ʻikai moʻoni (ʻI) ʻa e fakamatala takitaha. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ʻoatu fakataha mo e ngaahi fakamatalá ke tokoni kiate koe ʻi hoʻo talí.

  • ____ 1. ʻE foki mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. (Vakai Mōsese 7:60.)

  • ____ 2. Ko e kakai angatonú pē ʻe hā ki ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. (Vakai T&F 101:23; Siosefa Sāmita—Mātiu 1:26)

  • ____ 3. ʻE tokolahi ʻa e kakai ʻe ʻikai ke nau ʻilo kuo Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisi, koeʻuhí he ʻikai ke Ne hā mai ʻi Hono fōtungá ʻi Heʻene toe hāʻele maí. (Vakai T&F 49:22–23.)

Naʻe kikite ʻa Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní ʻo pehē, ʻe poupouʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa e ngaahi akonaki loi fekauʻaki mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí (vakai Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22–25). ʻE lava ke tau ʻilo pe ʻoku moʻoni pe ʻikai ha akonaki fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, kapau te tau muimui ki he ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí pea mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfitá. ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei hono takihalaʻi kitautolú ʻi heʻetau fai ʻa e meʻá ni (vakai Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37).

ʻI hoʻo ako ʻa e Ngāue 1:9–12, kumi ki he ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakahinohino ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi ha ʻaho ʻe 40 hili ʻEne Toetuʻú (vakai Ngāue 1:3). Lau ʻa e Ngāue 1:9–12, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko hili hono fakahinohino kinautolu ʻe he Fakamoʻuí.

Fakakaukauloto naʻá ke ʻi ai ʻo sio tonu ʻi he hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻokú ke pehē naʻá ke mei maʻu?

ʻĪmisi
Ascension of Jesus

Naʻe faʻa pehē ʻi ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ko e ʻasi ha konga ʻao ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻOtuá pea mo Hono ngaahi nāunaú (vakai ʻEkesōtosi 40:34). Ko e ʻao ʻo e nāunauʻia ʻa e ʻao ʻoku lave ki ai ʻa e Ngāue 1:9 (vakai Bible Dictionary, “Cloud”). Ko e ongo ʻāngelo ʻa e ongo tangata ʻoku lave ki ai ʻa e Ngāue 1:10.

Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe he ongo ʻāngeloó ki he Kau ʻAposetoló ʻi he Ngāue 1:11. Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he lea ʻa e ongo ʻāngeloó ʻe hāʻele hifo ʻa e Fakamoʻuí ʻi he nāunau, ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí.

Fakatokangaʻi ʻi he Ngāue 1:12, ne Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí mei he Moʻungá ʻOlivé. ʻE ʻi ai ʻa e taimi ʻe hāʻele hifo ai ʻa e Fakamoʻuí ʻo tuʻu ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ʻi he taha ʻo e ngaahi taimi ʻe hā mai ai ʻi Heʻene toe hāʻele maí, (vakai Sakalaia 14:4; T&F 45:47–53; 133:19–20). ʻE hoko eni ki muʻa Heʻene hā māʻongoʻonga mo molumalu ki he māmaní (vakai ʻĪsaia 40:5).

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení: ʻE tokoni fēfē haʻatau ʻilo ʻa e founga ʻe foki mai ai ʻa e Fakamoʻuí, ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hano takihalaʻi kitautolu lolotonga ʻetau tatali ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí?

Ngāue 1:13–26

ʻOku fili ʻa Mataiasi ke kau ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe lotu mo hū fakataha ʻa e Kau ʻAposetoló mo ha kau tangata kae pehē ki ha kau fefine tui mateaki, ʻo kau ai ʻa Mele ko e faʻē ʻa Sīsuú, hili ʻenau foki mai mei he Moʻunga ʻOlivé. Lau ʻa e Ngāue 1:13, mo lau ʻa e tokolahi ʻo e Kau ʻAposetolo naʻe hiki aí.

Ko e hā naʻe toko 11 ai pē ʻa e Kau ʻAposetoló he taimi ko iá?

ʻOku tau ako ʻi he Ngāue 1:15–20, naʻe tuʻu ʻa Pita ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kau ākonga ʻe toko 120 ʻo fakahā kuo mate ʻa Siutasi ʻIsikaliote. Naʻe fakatahataha mai ʻa e kau ākongá ke fili ha ʻAposetolo foʻou, he naʻe kau ʻa Siutasi ʻi he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Fakakaukau ki he ngaahi founga kehekehe ʻoku fili ʻaki ʻa e niʻihi ʻo e kau taki ko ʻení: ha kapiteni ʻo ha timi, ha taki ʻi ha puleʻanga fakafeituʻu, ha tuʻi pe kuini, mo ha palesiteni ʻo ha kautaha. Ko e hā ha ngaahi poto pe taukei ʻe fie maʻu ki he ngaahi lakanga fakataki ko ʻení?

Fakakaukau ki he founga ʻoku fili ʻaki ʻa e Kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí, pea mo e poto pe taukei ʻoku feʻunga ai ha taha ke hoko ko ha ʻAposetolo.

Lau ʻa e Ngāue 1:21–26, ʻo kumi ki he founga naʻe fili ʻaki ʻa e ʻAposetolo foʻou, hili ʻa e mate ʻa Siutasi ʻIsikalioté.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “naʻa nau talotalo” ʻi he veesi 26, ki he founga fili naʻe ngāueʻaki ʻi he kuonga muʻá. ʻE ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e olá ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau tui mateakí (vakai Lea Fakatātā 16:33).

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa e olá ʻi he taimi naʻa nau talotalo aí. Kae hangē ‘naʻa nau talotalo,’ mo pehē ʻe hoko ia ke ‘poupouʻi ʻa e fili’ ʻo ia kuo fili ʻe he ʻOtuá ke ngāue ʻi he lakanga fakaʻaposetolo toputapú” (Doctrinal New Testament Commentary, vōliume 3 [1965–73], 2:32).

Fakatatau ki he Ngāue 1:21–22, naʻe pehē ʻe Pita ʻe fili ʻa e ʻAposetolo foʻoú meiate kinautolu naʻa nau ʻilo fakataautaha ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻa nau fakamoʻoni ki Heʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo talu mei he kamatá ʻo aʻu ki Heʻene Toetuʻú.

Ko e hā ʻoku hā makehe kiate koe ʻi he lotu ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi he Ngāue 1:24–25?

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he fakamatala ko ʻení ʻoku uiuiʻi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he fakahā. Fakakaukau ke tohiʻi ʻa e moʻoni ko ʻeni ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Ngāue 1:24.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga ai ke uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ha ʻAposetolo, ʻo fakafou ʻi he fakahā kae ʻikai fili ʻi he founga tatau mo e kau taki kehe ʻi māmaní?

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni mei he moʻui ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānité, ko e sīpinga ʻo e founga hono fili ʻo ha ʻAposetolo he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi he fakahā:

ʻĪmisi
President Heber J. Grant

“Naʻe toe maʻu ʻe Palesiteni [Hiipa J.] Kalānite mo ha ngaahi fakahā ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ke ne tataki ʻa e Siasí fakakātoa. Ko e taha ʻo e ngaahi fakahā peheé ne hoko mai ia ʻi he hili pē hono toki vaheʻi ia ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi heʻene fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo ha mēmipa foʻou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI heʻene fifili ki he fatongiá ni, naʻe faʻa toutou foki ai ʻene fakakaukaú ki hono kaungāmeʻa fuoloa ko ia ko Lisiate W. ʻIongí, ko ha mēmipa faivelenga mo ha taki lelei moʻoni. Naʻe talanoa ʻa Palesiteni Kalānite mo hono ongo tokoní ki he meʻá ni, pea naʻá na poupouʻi ʻene fakakaukaú. ʻI he taimi naʻá ne fakapapauʻi ai ke fai ʻa e meʻá ni, naʻá ne hiki leva ʻa e hingoa ʻo hono kaungā-meʻá ni ʻi ha laʻi pepa pea ʻalu mo ia ki he fakataha fakauike ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé. Ka, ʻi he ʻamanaki ke ne fakahoko ange ʻa e hingoá ke hikinimaʻi ʻe hono Kaungā-ngāué, naʻe ʻikai ke ne lava ʻe ia. Naʻe ʻikai ke ne ʻoange ʻe ia ʻa e hingoa ʻo Lisiate W. ʻIongí, ka ne ʻoange ʻe ia ʻa e hingoa ʻo Melevini J. Pālatí, ko ha tangata naʻe ʻikai ke ne fuʻu ʻilo fēfē. Naʻe toki fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kalānite ki mui ʻa e ongo naʻá ne maʻu ʻi he meʻa ko ʻeni naʻe hokó.

“‘Kuó u ongoʻi ʻa e fakahinohino ʻa e ʻOtua moʻuí ʻi heʻene tataki au ʻi heʻeku ngāué. Talu mei he ʻaho ʻo ʻeku fili e tangata taʻeʻiloá ni ke hoko ko ha taha ʻo e kau ʻaposetoló, kae ʻikai ko hoku kaungā-meʻa mamae ko ia ʻi heʻeku moʻuí, mo ʻeku ʻiloʻi ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku ou moʻuí, ʻoku ʻi ai haʻaku totonu ki he maama mo e fakahinohino pea mo e tataki ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakahoko ʻa ʻEne ngāué he māmaní’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite [2002], 209–10).

Fakalaulauloto ki hono fakahaaʻi mai ʻa e moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Ngāue 1:24 ʻi he fakamatala ko ʻeni ki hono uiuiʻi ʻo e kau ʻAposetolo ʻo e ʻaho ní.

ʻOku fakahaaʻi fēfē mai ʻi hono uiuiʻi ʻo ha ʻAposetolo ʻa e kei hokohoko atu hono fakahinohino ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí? (Manatuʻi ʻa e moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Ngāue 1:2—ʻoku fakahinohino ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

  1. Tali ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko fē ha taimi naʻá ke sio tonu ai hano uiuiʻi ʻo ha ʻAposetolo ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea ko e hā ʻa e ngaahi ongo naʻá ke maʻu ʻi hoʻo hikinimaʻi hono uiuiʻí?

    2. Ko e hā ha ngaahi aʻusia ne tokoni kiate koe ke ke ʻilo ne uiuiʻi ʻa e Kau ʻAposetolo moʻuí ʻe he ʻOtuá?

    3. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke ʻi ai haʻo fakamoʻoni ne uiuiʻi ʻa e Kau ʻAposetolo moʻuí ʻe he ʻOtuá?

    4. ʻOkú ke ʻilo ʻa e hingoa ʻo e Kau ʻAposetolo kotoa ʻoku nau lolotonga fua fatongia ʻi he Siasí? Hiki kotoa ʻa e hingoa ʻo e kau ʻAposetolo lolotonga ʻokú ke manatuʻí. (Sio ki he peesi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tā mo e hingoa ʻo e Kau Taki Maʻolungá, ʻi he paaki ʻo e konifelenisi lahi fakamuimuitahá ʻi he makasini Ensign pe Liahona pe kumi ʻi he LDS.org, ke ke ʻilo pe ko e Kau ʻAposetolo lolotonga ʻe fiha ʻokú ke ʻilo honau hingoá.)

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Ngāue 1:9–26 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: