Laipelí
Siosefa Sāmita


“Siosefa Sāmita,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

Siosefa Sāmita

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Siosefa Sāmita

Ko e palōfita ʻa e ʻOtuá kuo fili ke ne fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Naʻe fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi meʻa kāfakafa ʻi heʻene moʻui taimi nounoú. ʻI heʻene hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá kuo filí, naʻá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná “ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá” (Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná), maʻu ha ngaahi meʻa-hā-mai mo e ngaahi fakahā, pea fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní. Mahalo ʻe ngali taʻemalava ke lava ʻe ha toko taha pē ʻo fai ha meʻa lahi pehē. Ka naʻe ʻi ai ha misiona fakalangi ʻo Siosefa ke fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha hala maʻana ke fakahoko ai ʻEne ngāué.

Koeʻuhí ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne kei folofola mai pē kiate kitautolu he ʻahó ni. ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻa ʻEne fānaú pea kuó Ne teuteuʻi ha hala maʻanautolu ke nau toe nofo fakataha ai mo Ia. Pea ʻoku tau ʻiloʻi “ko [ʻEne] ngāué ʻeni mo [Hono] nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

Ko Hai ʻa Siosefa Sāmita?

Naʻe fanauʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ʻi he 1805 ʻi Veamoni, USA. Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa ke hoko ko ha palōfita pea mo fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá. Naʻá ne hoko ko e ʻuluaki Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi mata meʻa-hā-mai mo ha ngaahi fakahā toputapu. Naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kiate ia. Naʻá ne maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei ha kau talafekau fakalangi mo liliu e Tohi ʻa Molomoná mo e folofola kehe fakakuongamuʻá ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe faʻa fakatangaʻi ʻa Siosefa koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní, ka naʻá ne tauhi maʻu ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, ʻi he taimi naʻe fakapoongi ai ia mo hono tokoua ko Hailamé ʻe ha kau fakatanga ʻi he 1844.

Vakai fakalūkufua ki he tefito: Siosefa Sāmita

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Kau Palōfitá, Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, Tohi ʻa Molomoná, Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Vahe 1

Ko Siosefa Sāmitá ko ha Fakamoʻoni Mateaki Ia ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi

Ko Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií

ʻI he kei taʻu 14 ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17). ʻOku ʻiloa ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokó ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí pea ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e kamataʻanga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. ʻI he hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe mamata tonu ʻa Siosefa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi ha ngaahi meʻa-hā-mai kehe peá ne fakamoʻoni kiate Kinaua (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:19–24; 137:1–3).

Naʻe fehangahangai ʻa Siosefa mo ha ngaahi faingataʻa lahi pea naʻe fakatangaʻi ia koeʻuhí ko e meʻa naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoní. Ka neongo pe ko e hā hono lahi ʻo ʻene faingataʻaʻiá, naʻe ʻikai ke ne fakaʻikaiʻi ʻene fakamoʻoni ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí pe te ne fakaʻikaiʻi kuo ui ia ki he ngāue ʻa e ʻEikí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25). ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí, naʻe fakamaʻu ʻe he Palōfitá ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó ʻi he taimi naʻe fakapoongi ai ia ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1–3; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, 1:542–52). Naʻe tokoni ʻene tui faivelenga ki he ngāue ʻa e ʻEikí ke toe ʻomi ʻa e ongoongoleleí ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:37–38).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • ʻOku lekooti ʻa e fakamoʻoni mālohi ʻa Siosefa Sāmita kia Sīsū Kalaisí ʻi he folofolá. Lau ʻene fakamoʻoní ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:22–24 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:1–4. Fakakaukauloto ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mei he ngaahi veesi ko ʻení. Peá ke fakalaulauloto leva ki hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí (vakai, 2 Nīfai 31:18). Kuo tākiekina fēfē nai hoʻo fakamoʻoní ʻe he fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Sīsū Kalaisí? Mahalo te ke fie lekooti foki mo hoʻo fakamoʻoní pe ngaahi aʻusia kehe fakataautaha kuó ne ʻomi koe ke ke ofi ange ki he ʻEikí.

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • ʻI he taʻu 14 ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne fuofua mamata tonu ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ako fekauʻaki mo e fakamoʻoni ko ʻení ʻaki hono lau fakataha ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–20. Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mei he talanoa ko ʻení? Naʻe liliu fēfē nai ʻa e māmaní koeʻuhí ko e fakamoʻoni ʻa Siosefá? Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukaú pea mamata fakakulupu ʻi he foʻi vitiō “Fakafanongo ki he Leʻo ʻo Sīsū Kalaisí” (1:47). Ko e hā e founga ʻokú ke fanongo ai ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí? (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–24; 8:2–3; 9:8–9; 11:12–13). Aleaʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú peá ke talanoa leva fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoni ai hoʻo fakamoʻoní ki he niʻihi kehé ʻi hoʻo fanongo ki he Fakamoʻuí ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siosefá.

  • ʻOku fakakau e fakamoʻoni ʻa Siosefa ki he Fakamoʻuí ʻi he “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.” Lau fakataha ʻa e fakamoʻoni ʻa e Palōfitá ʻi he fanongonongó pea aleaʻi ʻa e puipuituʻa fakahisitōlia ki he ngaahi meʻa-hā-mai naʻá ne maʻú. Te mou lava foki ʻo ngāue ke ako maʻuloto fakakulupu ʻa e fakamoʻoni ʻa e Palōfitá. Mahalo te ke lava ʻo lau leʻolahi ʻa e ngaahi foʻi leá pea fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū fakatātā mei he Laipeli Mītia ʻa e Siasí pe faʻu ha ngaahi ʻata kehe ke tokoni atu kiate koe. Talanoa fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai hono ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni ʻa e Palōfitá ʻo fakatupulaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí pea hoko ko ha maʻuʻanga ʻo e mālohi, fakaʻaiʻai, ueʻi fakalaumālie, mo e fakafiemālie.

Ako lahi ange

Vahe 2

Naʻe Fili ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke Ne Fakafoki Mai ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e tūʻulutui ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vao ʻAkau Tapú

Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17; 27:13; “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” Gospel Library). Naʻe liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, pea ʻomi mo ha ngaahi folofola kehe (vakai ki he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3). Naʻá ne fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo teuteuʻi ʻa e Kāingalotú ke fokotuʻu ʻa Saione (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1; Kau Māʻoniʻoní, 1:118–9).

Koeʻuhí ko e misiona ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú pea te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi ouau mo fai ha ngaahi fuakava mo Ia ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Naʻe fakatoka ʻe he ngāue ʻa Siosefá ʻa e fakavaʻe ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻo fakaʻatā ai ʻa e Siasí ke laka ki muʻa ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino fakalaumālie ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá (vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:570–71).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻo pehē: “ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ʻikai ke ne haohaoá, ko e meʻangāue ia ne fili ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke fakafoki mai ai ʻa e ongoongolelei taʻengatá ki māmani. Pea ʻoku ou ʻilo ʻi heʻene fai iá—tautautefito ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná—kuó ne akoʻi lahi ange ai au ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ki he fakalangi ʻo Kalaisí, mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo laka ia ʻi ha toe palōfita kuó u laukonga ʻo kau ki ai, ʻiloʻi, pe fanongo ki ai ʻi he moʻui fekumí ni.” Ko e hā e meʻa kuo akoʻi atu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko e tuʻunga faka-ʻOtua ʻo Kalaisí, mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē atu nai ʻe he ngaahi akonaki ko iá naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita? Lekooti ha faʻahinga ongo ʻokú ke maʻu.

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • ʻOku tau fiefia ʻi ha ngaahi tāpuaki lahi koeʻuhí he naʻe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. Feinga fakakulupu ke faʻu ha lisi ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá. Te ke lava ʻo kamata ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3. ʻE lava foki ke ʻoatu ʻe he ngaahi lea ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ha ngaahi fakakaukau: “ʻOku ʻuhinga [ʻa e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí] ʻe lava ke silaʻi koe mo ho fāmilí ke taʻengata! ʻOku ʻuhinga ia, kuo ʻosi papitaiso koe ʻe ha taha kuó ne maʻu e mafai meia Sīsū Kalaisi mo ʻosi hilifakinima ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí, pea te ke lava leva ʻo maʻu e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te Ne tataki mo maluʻi koe. ʻOku ʻuhinga ia he ʻikai teitei tuku ke ke tuēnoa pe ʻikai maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni atu. ʻOku ʻuhinga ia ‘e lava ke tāpuekina koe ʻe he mālohi ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ‘i haʻo ma‘u e ngaahi ouau mahu‘ingá mo fai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo tauhi kinautolú.” Talanoa leva fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo fakahaaʻi hoʻo houngaʻia ʻi he meʻa kuo foaki atu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Naʻá ke ʻiloʻi nai naʻe ʻi ai ha palōfita ʻe taha ko Siosefa, naʻe moʻui ʻi he kuonga muʻá, naʻá ne tomuʻa mamata ki he misiona ʻo Siosefa Sāmitá? Lau ʻa e 2 Nīfai 3:6–15 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo ʻene ngāue mahuʻingá. Ko e hā e ngaahi foʻi lea ʻoku fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā e meʻa naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ke ne faí? Mou fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e meʻa ʻoku mou maʻú. Te mou lava foki ʻo aleaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻi he kikite ko ʻení mo e founga kuo fakahoko ai ia ʻo fakafou ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ako lahi ange

Vahe 3

Te ke Lava ʻo Maʻu Ho Fakamoʻoni Pē ʻAʻau, ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita Ia ʻa e ʻOtuá

tamasiʻi ʻoku tūʻulutui ʻo lotu

ʻOku fakalaumālie ke fakakaukau atu naʻe mamata ʻa Siosefa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻene kei taʻu 14. Ka ko e hā e meʻa naʻe hoko kimuʻa pea maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí? Naʻá ne fakalaulauloto ki he folofolá, fakaʻamua ha poto mei he ʻOtuá, mo lotua ʻEne fakahinohinó (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–19). ʻOku fakamanatu mai ʻe he talanoa ʻo Siosefá te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí—kau ai ʻa e uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ke fakafoki mai iá. Neongo ʻe lava hoko mai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he fakalau ʻa e taimí kae ʻikai ko ha meʻa fakaofo pē ʻe taha, te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻi he fakapapau tatau pē ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē (vakai, Molonai 10:5).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • ʻOku lahi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni,: “ʻE lava ke maʻu ia ʻi haʻo tūʻulutui ʻo lotu, ʻo kole ke fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá ko ha palōfita moʻoni ia. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo lau ʻa e fakamatala ʻa e Palōfitá ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. ʻE lava ke taumalingi ki ho laumālié ha fakamoʻoni ʻi hoʻo toutou lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo fai hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfitá pe ʻi hoʻo tuʻu ʻi he loto temipalé mo ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ki māmani ʻa e mālohi māʻoniʻoni ke silaʻí.” Fakakaukau ki hoʻo fakamoʻoni ki he fatongia ʻo Siosefa Sāmita ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. Ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke ke tui ki hono uiuiʻi fakalangí? Ko e hā mo ha toe meʻa te ke lava ʻo fai ke maʻu pe fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni ko ha palōfita iá?

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Ko e fakamoʻoni fakataautaha ko ia naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke hoko mai pē ia kiate kitautolu—ko ha meʻa ia kuo pau ke tau ngāueʻi. Te ke lava ʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoni fakataautaha ki he uiuiʻi ʻo Siosefá ʻaki haʻo vahevahe ha potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná mo hoʻo kulupú pea talanoa fekauʻaki mo e founga naʻe hoko ai ʻa Siosefa ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke tau lava ʻo maʻu ʻa e folofola ko iá. Mahalo te mou taufetongi foki ʻi hono lekooti fakataha e fakamoʻoni ʻa e Palōfitá mei he Mataʻitofe Mahuʻingá pea fanongo ki ai pe vahevahe ia mo e niʻihi kehé. ʻOku fakamālohia fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e fakamoʻoni ʻa Siosefá hoʻo tui naʻe uiuiʻi ʻa Siosefa ʻe he ʻOtuá?

  • Te tau lava ʻo fakatupulaki ʻetau fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Mahalo ʻoku mālohi ange hoʻo fakamoʻoni ki hono fatongiá ʻi ha ngaahi taimi pau ʻo laka ange ia ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi. Te mou lava ʻo lau fakataha ʻa e faleʻi ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá: “ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke kiʻi tuʻu ʻi ha tuʻunga māʻolunga, ʻo vakaiʻi hoʻo moʻuí, pea fakafaingofuaʻi hoʻo foungá ki he tuʻunga fakaākongá.” Fakakaukau ke ke fekumi ki he founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai e faleʻi ʻa Palesiteni ʻUkitofá ki hoʻo fakamoʻoni naʻe hoko ʻa Siosefa ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻaki hoʻo sio ki ha fakatātā ʻoku fakaʻata lahi ke ʻasi hono fakaikiikí. Mou talanoa fakataha fekauʻaki mo e fōtunga ʻo e ʻīmisi ko iá. Hili iá pea sio ki he fakatātā tatau ʻoku ʻikai fakaʻata lahi koeʻuhí ke ʻasi ʻa e ʻīmisí kakato. ʻOku kehekehe fēfē nai ʻa e fakatātaá mei he fakatātā kimuʻá? Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he sīpinga ko ʻení fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Ako lahi ange

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), 425–32.

  2. Vakai, Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 88.

  3. Jeffrey R. Holland, “ʻEiki, ʻOku Ou Tui,” Liahona, Mē 2013, 95.

  4. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” 88.

  5. Neil L. Andersen, “Siosefa Sāmita,” Liahona, Nōvema 2014, 30.

  6. L. Whitney Clayton, “Fili ke Tui,” Liahona, Mē 2015, 38.

  7. Neil L. Andersen, “Siosefa Sāmita,” 30.

  8. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku ʻAonga ʻAupito!,” Liahona, Nōvema 2015, 22.