Laipelí
Siosefa Sāmita


ʻĪmisi
Siosefa Sāmita ʻi ha fakataha

Ako ʻo e Tokāteliné

Siosefa Sāmita

Ko Siosefa Sāmita ʻa e ʻuluaki palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke hoko ko ʻEne palōfita ke fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono Siasí ki he māmaní.

Vakai Fakalūkufuá

ʻI he kei siʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he 1820, naʻá ne loto ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e siasi naʻe moʻoní. ʻI heʻene fekumi ʻi he Tohi Tapú ki ha tokoní, naʻá ne lau ai ʻoku totonu ke ne kole ki he ʻOtuá. ʻI he muimui ʻa Siosefa ki he akonaki ko ʻení, naʻá ne ʻalu ai ki he vao ʻakau ofi ki honau ʻapí ʻo lotu. Fakafokifā, naʻe ulo ha maama ʻi ʻolunga ʻiate ia pea naʻe hā mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate ia. ʻI he taimi naʻe ʻeke ai ʻe Siosefa pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonu ke ne kau ki aí, naʻe folofola ange ʻe he Fakamoʻuí ke ʻoua naʻá ne kau ki ha siasi ʻi he ʻaho ko iá koeʻuhí ne nau akoʻi ha ngaahi tokāteline hala. Makatuʻunga ʻi he aʻusia ko ʻení mo ha ngaahi aʻusia kehe kimui ai, naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke hoko ko ʻEne palōfita ke fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono Siasí ki he māmaní.

Pea ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻene tāú, naʻe ʻoange leva kiate ia ha misiona fakalangi ke hoko ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakahoko ʻo fakafou mai ʻiate ia ʻe he ʻOtuá ha ngāue lahi mo fakaofo ʻo kau ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakahā mai ʻo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí, fokotuʻu mo e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, pea fokotuʻu mo e ngāue fakatemipalé. ʻI he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, ne fakapoongi ai ʻa Siosefa mo siʻono tokoua ko Hailamé ʻi hano ʻohofi ʻe ha kau fakatanga kuo ʻosi fakamahafu. Naʻá na fakamaʻu ʻena fakamoʻoní ʻaki hona totó.

Koeʻuhí ke kakato ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, kuo pau ke kau ai ha fakamoʻoni ki he misiona fakalangi ʻo Siosefa Sāmitá. Ko hono moʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe fakafuofua ia mei hono moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí pea mo hono toenga ʻo e ngaahi fakahā ne fakahoko ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefá. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku tau ako ai kuo fakahoko ʻe Siosefa Sāmita, ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí, ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3).

Koeʻuhí ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku fie maʻu ʻa e tokotaha fekumi fakamātoato ki he moʻoní ke ne ako ʻa e lekōtí pea maʻu ha tui feʻunga kia Kalaisi ke ne kole ʻi he loto-fakamātoato mo fakatōkilalo ki he ʻOtuá, pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí. Kapau ‘e kole ʻe he tokotaha fekumí ‘i he loto-fakamātoato ke ne ngāueʻi ʻa e tali ʻe fakahā mai ʻe he Laumālie Mā‘oniʻoní, ʻe fakahā ki ai e moʻoni ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he founga ko ʻení, ʻe lava ke ʻilo ʻe he tokotaha kotoa naʻe lea moʻoni ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene pehē, “kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea he ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:25).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

Ngaahi Vitioó

“Joseph Smith: Prophet of the Restoration (tatau ʻi he 2002)”

“Ko e Pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí”

“Ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí”

 

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

Joseph Smith’s First Prayer (Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufua

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

 

 

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

 

 

Robert L. Millet, “Joseph Smith among the Prophets,” Liahona, Sune 1994

 

 

 

 

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

 

 

 

Mītiá

Hivá