Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 47: Ko e Fakamo‘oni ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.


Vahe 47

Ko e Fakamo‘oni ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

‘I ha taha ‘o e ngaahi malanga lahi na‘e fai ‘e Palesiteni ‘Iongi ki he Kāingalotú ‘o kau ki he ngāue pea mo e misiona ‘o Siosefá, na‘á ne fakamo‘oni ai ‘o pehē: “‘Oku ou ongo‘i ‘e au ke u kalanga Haleluia he taimi ‘oku ou fakakaukau atu ai na‘á ku ‘ilo‘i ‘a Siosefa Sāmitá, ‘a e Palōfita ko ia na‘e fokotu‘u hake pea fakanofo, pea foaki ki ai ‘a e ngaahi kī pea mo e mālohi ke langa ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá i he māmaní pea ke ne tauhi ki aí” (DBY, 456). ‘I hono kotoa ‘o e taimi na‘á ne hoko ai ko e takimu‘a ‘o e Siasí ‘i he‘ene mo‘uí, na‘á ne fakahā ai ‘a ‘ene ‘ofa mo ‘ene tokanga ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e mo‘oni te u lava pē ke u pehē, na‘á ku ‘ilo‘i na‘á ne ma‘u ha ‘ulungaanga ‘o ha palōfita mo‘oni, pea na‘e ‘ikai ha tangata lelei ange ai, neongo na‘e ‘i ai hono ngaahi vaivai, ka ko hai koā ha tangata kuo mo‘ui ‘i māmani ‘e hala ai?” (Brigham Young to David P. Smith, 1 June 1853, BYP). Na‘e fakamo‘oni‘i ‘a e fakamo‘oni ko ia na‘e ma‘u ‘e Palesiteni ‘Iongí ‘i he‘ene mo‘uí kotoa ki he Tangata Kikité mo ‘ene ngāué, pea ‘i he‘ene lea he‘ene teu pekiá ‘i he‘ene lea ‘o pehē: “‘E Siosefa, ‘e Siosefa, ‘e Siosefa” (LSBY, 362).

Ko e Ngaahi Akonaki ‘a Pilikihami ‘Iongí

Na‘e fakatoka ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e makatu‘unga ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisí ‘i he kuongá ni.

Na‘e ‘osi tu‘utu‘uni pē ‘i he ngaahi fakataha alelea ‘o e langí, ki mu‘a pea toki ‘ai e tu‘unga ‘o e māmaní, ‘e hoko ‘a Siosefa Sāmita ko e tangata ‘i he kuonga faka‘osi ‘o māmaní ke ne ‘omi ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá ki he kakaí, pea ke ne ma‘u ‘a hono kakato ‘o e ngaahi kī pea mo e malohi ‘o e Lakanga Fakataula‘eiki ‘o e ‘Alo ‘o e ‘Otuá. Na‘e ‘afio‘i pē ia ‘e he ‘Eikí, mo ‘ene tamaí, mo e tamai ‘a ‘ene tamaí, mo honau ngaahi hakó ‘o a‘u kia ‘Ēpalahame, pea meia ‘Ēpalahame ki he lōmakí, pea mei he lōmakí kia ‘īnoke, pea meia ‘Īnoke kia ‘Ātama. Na‘á ne ‘afio‘i ‘a e fāmili ko ‘ení pea mo e toto na‘e tafe ‘o a‘u mai ki he tangatá ni. Na‘e tomu‘a fakanofo pē ia ‘i ‘itāniti ke ne pule‘i ‘a e kuonga faka‘osi ko ‘ení. (DBY, 108).

Na‘e ui [‘e he ‘Eikí] ‘a ‘ene tamaio‘eiki ko Siosefa Sāmita ko e Si‘í, ‘i he‘ene kei si‘i pē, ke ne fakatoka ‘a e makatu‘unga ‘o hono Siasí ko hono fai faka‘osi. Ko e hā hono ‘uhinga na‘á ne ui ai ‘a Siosefa Sāmita ke ne fai ‘a e me‘á ni? Koe‘uhí he na‘e ‘osi fokotu‘utu‘u pē ko ia ‘e ui ke ne fai iá. Ko Siosefa Sāmita pē nai ‘i he māmaní na‘e mei lava ke ne fakahoko ‘a e ngāué ni? Mahino mai na‘e tokolahi pē ha kakai na‘a nau mei lava ke fai ‘a e ngāué ni ‘i hano fakahinohino kinautolu ‘e he ‘Eikí; ka na‘e fili ‘e he ‘Eikí ‘a e tokotaha na‘á ne hōifua ki aí, pea ‘oku fe‘unga pē ia (DBY, 460).

Kuo tā tu‘o lahi hono ange ki he Kaumātu’á, ‘i he taimi ‘oku nau malanga ai ‘i ha fonua mulí, ko Siosefa Sāmitá, ‘a ē na’á ne fokotu’u honau Siasí mo kamata ‘enau tui fakalotú, ko ha tamasi’i na’e masiva mo ta’e ako. Na’e fa’a hoko ‘eni ko ha tefito’i ‘uhinga ke fakakikihi’i mo fakafepaki’i ‘aki ‘a e tokāteline ‘o e fakamo’uí ‘e he kau fie’ilo’iló mo e kau poto ‘o e maama ko ‘ení, neongo ‘oku ‘ikai ko ha me’a ia ke fai ai ha fekīhiaki. Na’e totonu ke hā ‘a e ‘Eikí ki ha ni’ihi ‘o e kau taula’eiki potó mo e kau tangata mohu talēniti’ia ‘o e kuongá, ke hangē ko ‘enau laú, na’a nau mei fai ha lelei mo nau mei ‘ave ‘a e ongoongoleleí ki he ikuná ‘aki honau ngaahi mālohí pea mo honau potó, kae ‘oua ‘e ‘ave ia ki ha tamasi’i masiva, ta’e ’ilo mo ta’e ako. Na‘e ‘ikai ke ui ha ni’ihi ‘oku poto, mālohi pe ha hou’eiki; ka kuo fili ‘e he ‘Otuá ‘a e lāuvale ‘o e māmaní ke ne fakamaa’i ‘a e potó, kuo fili ‘a e ngaahi me’a vaivai ‘o e māmaní ke nau fakamaa’i ‘a e ngaahi me’a ‘oku mālohí; ‘a e me’a vale ‘o e māmaní—’a e ngaahi me’a ‘oku fehi’a ki ai ‘a e māmaní, kuo fili ia ‘e he ‘Otuá ‘aki Hono potó; ‘io, pea mo e ngaahi me’a kuo ‘ikaí, ke ne faka’osi ‘aki ‘a e ngaahi me‘a ‘oku [’i] aí: ke ‘oua na’a vikiviki ha toko taha ‘i hono ‘aó [vakai, 1 Kolinitō 1:26–29] (DBY, 321–22).

Na’á ku ongo’i ‘i he ngaahi ‘aho ko iá [kimu’a peá u kau ki he Siasí], ‘a ‘eku fie mamata ki ha fofonga ‘o ha palōfita na’e mo’ui ‘i he kuonga mu’á, ha tangata na’e ma’u fakahā pea na’e fakaava kiate ia ‘a e ngaahi langí, mo ne ‘ilo ‘a e ‘Otuá mo hono ‘ulungāngá, te u loto fiemālie ke u totolo ‘o takai’i ‘a e māmaní; he na’á ku fakakaukau ‘oku ‘ikai ha me’a te u ta’e malava, kae kehe pē ke u mamata ki ha toko taha ‘okú ne ‘ilo’i ko hai ‘a e ‘Otuá, feitu’u ‘okú ne ‘afio aí, ko e hā hono ‘ulungāngá, pea ko e hā ‘a e ta’engatá (DNW, 8 Oct. 1856, 3).

Ko e hā ‘a e natula pea mo hono lelei ‘o e misiona ‘o Siosefá?… ‘I he fuofua taimi na’á ku fanongo ai ki he’ene malangá, na’á ne fakataha’i ‘a e langí mo e māmaní (DBY, 458).

Kuo fakatoka ‘e Siosefa Sāmita ‘a e makatu’unga ‘o e Pule’anga ‘o e ‘Otuá ‘i he kuonga faka’osí ni; ‘e toki faka’osi ‘e ha ni’ihi hono fa’ungá (DBY, 458).

Kuo te’eki ke u mamata ki ha taha, tuku kehe ‘eku fe’iloaki mo Siosefá, te ne lava ‘o fakamatala‘i kiate au ‘a e ‘ulungaanga, tō’onga pea mo e ‘afio’anga ‘o e ‘Otuá, pe ko ha fa’ahinga fakamatala ‘oku fakafiemālie fekau’aki mo e kau ‘āngeló, pe ko e fengāue’aki ‘a e tangatá pea mo hono Tupu’angá. Ka na’á ku ngāue tōtōivi ange au ‘i ha toe tangata ke u ‘ilo ‘a e ngaahi me’a ko ‘ení (DBY, 458).

Na’á ne to’o hifo ‘a langi ‘o ‘omai ki he māmaní, ‘i he anga ‘etau laú; peá ne ‘ohake mo ne fakaava, ‘i he ongo ngofua mo e mahino ngofua, ‘a e ngaahi me’a ‘a e ‘Otuá; pea ko hono fakaofo ia ‘o e misiona ‘o Siosefa Sāmitá. Na’á ku ma’u ha fakamo’oni, ‘i ha taimi kimu’a ai, ko iá ko e Palōfita ‘a e ‘Eikí, pea na’e fakanonga ia kiate au. Na’e ‘ikai nai ke fai ‘e Siosefa ha me’a tatau ki he ngaahi mahino ‘okú ke ma’ú? Ne ‘ikai nai ke ne to’o ‘a e folofolá ‘o ‘ai ia ke mahino ngofua mo faingofua ke mahino ki he tokotaha kotoa pē? ‘Oku pehē ‘e he toko taha kotoa, “‘Io, ‘oku ‘ou mālie’ia ai; ‘okú ne fakataha’i ‘a e langí pea mo e māmaní,” ka ‘i he mo’uí ni ko e me’a noa pē ia…ka ki hono ako’i pē kitautolu ‘i he founga ke tau nofo ai ‘i he ta’engatá (DBY, 458–59).

‘Oku ou faka’apa’apa’i mo fakalāngilangi’i ‘a e hingoa ‘o Siosefa Sāmitá. ‘Oku ou fiefia ma’u pē he fanongo ki ai; ‘oku ou ‘ofa ai. ‘Oku ou ‘ofa ‘i he’ene ngaahi akonakí (DBY, 458).

Ko e me’a ko ia kuó u ma’u mei he ‘Eikí, na’e fakafou mai ia ‘ia Siosefa Sāmita; ko e me’angāue ia na’á ku faka’aonga’í. Kapau te u faka’ikai’i ia, kuo pau ke u tukuange ‘a e ngaahi tefito’i mo’oni ko ‘ení; kuo te’eki ke fakahā, fakamo’oni pe fakamatala’i mai ia ‘e ha tangata talu mei he kuonga ‘o e kau ‘aposetoló. Kapau te u faka’ikai’i ‘a e Tohi ‘a Molomoná, kuo pau ke u faka’ikai’i foki ko Siosefá ko ha Palōfita; pea kapau te u faka’ikai’i ‘a e tokāteliné pea ta’ofi hono malanga’i ‘o e tānaki ‘o ‘Isilelí mo e langa ‘o Saioné, kuo pau ke u faka’ikai’i ‘a e Tohi Tapú; ta ‘oku lelei ange ke u ‘alu au ki ‘api ‘o malanga ta’e kau ai ‘a e ngaahi me’á ni ‘e tolu (DBY, 458).

‘Oku te’eki ke ‘i ai ha tangata kuó ne ma’u ha faingamālie ke fanongo ‘i he hala ‘o e mo’uí mo e fakamo’uí ‘o hangē ko ia ‘oku fakamatala’i ‘i he Fuakava Fo’oú pea mo e Tohi ‘a Molomoná pea mo e Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pe ko ha Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, te ne lava ke pehē ‘oku mo’ui ‘a Sīsū, ‘oku mo’oni ‘a ‘Ene ongoongoleleí peá ne pehē ‘i he taimi tatau ko Siosefa Sāmitá na’e ‘ikai ko ha Palōfita ia ‘a e ‘Otuá. Ko e fakamo’oni mālohi ia, ka ‘oku mo’oni. He ‘ikai ha tangata te ne lava ke pehē ‘oku mo’oni ‘a e tohí ni (Tohi Tapú), ko e folofola ia ‘a e ‘Eikí, ko e halá ia, ko e fakahinohino ia ‘i he halá pea ko ha founga ia te tau lava ‘o ‘ilo’i ai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá; peá ne lava ke pehē ‘i he taimi tatau, ‘oku ‘ikai ke mo’oni ‘a e Tohi ‘a Molomoná; kapau kuó ne ma’u ha faingamālie ke ne lau, fanongo ki ai pea mo ako hono ngaahi akonakí. ‘Oku ‘ikai ha taha ‘i he funga māmaní kuó ne ma’u ha faingamālie ke ne ako ki he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí mei he ongo tohí ni, te ne lava ke pehē ‘oku mo’oni ‘a e tahá kae hala ‘a e tahá. He ‘ikai ha Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ha tangata pe fefine, te ne lava ke pehē ‘oku mo’oni ‘a e Tohi ‘a Molomoná, peá ne pehē ‘i he taimi tatau ‘oku loi ‘a e Tohi Tapú. Kapau ‘oku mo’oni ha taha, ta ‘okú na fakatou mo’oni; pea kapau ‘oku loi ha taha, ta ‘okú na fakatou loi. Kapau ‘oku mo’ui ‘a Sīsū, ko e Fakamo’ui ‘o māmaní, ta ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita ‘a e ‘Otuá pea ‘okú ne lolotonga ‘i he fatafata ‘o ‘Ēpalahamé. Neongo kuo nau fakapoongi ia, ka ‘okú ne mo’ui ‘o ne mamata… .ki he fofonga ‘o ‘ene Tamai ‘oku ‘i he Langí, ‘okú ne haohaoa ‘o hangē ko e kau ‘āngelo ‘oku takatakai’i ‘a e taloni ‘o e ‘Otuá, pea he ‘ikai ha tangata ‘i māmani te ne pehē ‘oku mo’ui ‘a Sīsū, ka ne faka’ikai’i ‘eku fakamatala ki he Palōfita ko Siosefá. Ko ‘eku fakamo’oní ‘eni, pea ‘oku mālohi ia (DBY, 459).

Na’e fakahinohino’i ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene tamaio’eiki ko Siosefa Sāmitá ‘o fakafou ‘i he fakahā, “‘i he mo’oni ki he fo’i mo’oni.”

Mei he ‘aho na’e ma’u ai ‘e Siosefa ‘a e ‘ū peletí, pea kimu’a aí, na’e fakahinohino’i ia ‘e he ‘Eikí. Na’á ne tataki ia ‘i he ‘aho mo e houa kotoa pē.

Na’e hokohoko atu ai pē hono ma’u ‘e Siosefa ‘a e ngaahi fakahaá, ngaahi ouaú, ngaahi mo’oní ‘o a’u ki he’ene ma’u ‘a e ngaahi me’a kotoa pē na’e fie ma’u ki hono fakamo’ui ‘o e fa’ahinga ‘o e tangatá (DBY, 461).

‘Oku uiui’i ‘a e kakai kotoa pē ‘i he māmaní ‘e he ‘Otuá; ‘oku uiui’i kinautolu ke nau fakatomala pea papitaiso ki he fakamolemole ‘o e ngaahi angahalá (DBY, 461).

Kuo tau fakalaka mai ‘eni mei he tu’unga ‘e taha ‘o e ‘iló ki he tu’unga hono hokó. ‘I he taimi na’e fuofua ‘ilo ai ‘a Siosefa ki he ‘ū peleti na’e tanu ‘i he mo’unga ko Komolá, na’e te’eki ai ke ne ma’u ‘e ia ‘a e Lakanga Taula’eiki Faka’Ēloné , ko e me’a pē na’á ne ma’ú ko ha ‘ilo ‘oku ‘i ai ha ‘ū peleti pea ‘e toki ‘omai ia ‘e he ‘Eikí… .Na’á ne ‘ilo na’e ma’u ‘e he [kakai na’a nau tomu’a nofo’i ‘a e ongo ‘Ameliká] ‘a e ongoongoleleí, pea na’á ne hokohoko atu mei ai, ‘i he fo’i laka ki he fo’i laka ‘o a’u ki he’ene ma’u ‘a e ‘ū peletí, fakataha mo e ‘Ulimí mo e Tumemí pea mo e mafai ke liliu kinautolú. Na’e ‘ikai ke ne hoko ai ia ko ha ‘Aposetolo, na’e ‘ikai ke ne ma’u ‘e ia ai ‘a e ngaahi kī ‘o e Pule’angá, pe hoko ko ha Kaumātu’a ‘i ‘Isileli. Na’á ne hoko ko ha Palōfita, na’á ne ma’u ‘a e laumālie ‘o e fakahaá, pea na’á ne ma’u kotoa ‘eni kimu’a pea fakanofo ia ‘e he ‘Eikí. ‘I he taimi na’e fekau’i ia ‘e he ‘Eikí ‘i ha fakahā ke ne ‘alu ki Penisilivēniá, na’á ne fai ki ai, pea na’á ne faka’osi hono liliu ‘o e Tohi ‘a Molomoná. ‘I he taimi na’e fekau’i ai ia ‘e he ‘Eikí ‘i ha fakahā ke he foki mai ki he Siteiti ‘o Niu ‘Ioaké ‘o ne ‘alu ki he tangata’eiki ko Uitemaá, ‘a ia na’e nofo ‘i ha feitu’u ‘oku fehangahanga’i mo Uotaluú, ‘o ne tatali aí, na’á ne fai ia, na’á ne fakahoko ha ngaahi fakataha mo tānaki ha ni’ihi tokosi’i ne nau tui ki he’ene fakamo’oní [vakai HD, 1:48–51]. Na’á ne ma’u ‘a e Lakanga Taula’eiki Faka-’Ēloné mo e ngaahi kī ‘o e Lakanga Taula’eiki Faka-Melekisētekí peá ne fokotu’u ‘a e Siasí [vakai T&F 13; 20; 128:20]. Na’á ne tomu’a ma’u ‘a e mafai ke fai papitaisó pea na’e ‘ikai ke ne ‘ilo’i te ne toe ma’u mo ha me’a tuku kehe hono toki fakahā ange ki ai ‘e he ‘Eikí ‘oku toe ‘i ai mo ha me’a ki ai. Hili iá, na’á ne ma’u ‘a e ngaahi kī ‘o e Lakanga Taula’eiki Faka-Melekisētekí mo e mafai ke foaki ‘a e Laumālie Mā’oni’oní he hili ‘a e papitaisó, he na’e te’eki ai ke ne ma’u ia. Na’á ne mei ngata pē ‘i he mafai tatau mo ia na’e ma’u ‘e Sione Papitaisó, ka ne ta’e ‘oua hono fekau’i ‘e he ‘Eikí ‘Ene kau talafekau ko Pita, Sēmisi mo Sioné ke nau fakanofo ‘a Siosefa ki he Lakanga Taula’eiki Faka-Melekisētekí… .Hili iá, na’a [tau] toki ma’u ‘a e ngaahi ouau kehé.

‘I he ta’u [1840] na’e ma’u ai ha fakahā te tau lava ‘o papitaiso ma’a hotau ngaahi kāinga kuo pekiá, ka na’e ‘ikai fakahā mai ia ke tauhi ha lekooti ‘o kinautolu na’e papitaisó; ka ‘i he’ene ma’u ha toe fakahā kimui fekau’aki mo iá, na’e tauhi leva ha lekooti (DBY, 462–63).

Na’e ako’i ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e ngaahi mo’oni ‘o e ongoongoleleí ‘i ha founga mahino.

Ko e me’a pē ke fakahoko ‘e Siosefa Sāmitá ko hono malanga’i ‘o e mo’oní—’a e ongoongoleleí ‘o hangē ko e fakahā kiate ia ‘e he ‘Eikí—mo tala ki he kakaí ‘a e founga ‘e fakamo’ui ai kinautolú, pea na’e fakavavevave ‘a e kakai angatonú ‘o ‘ātakai’i ia mo nau ‘ofa’i ia ‘o hangē tofu pē ko ‘enau ‘ofa ‘i he’enau mo’uí. Ko e me’a pē na’á ne malava ke faí ko hono malanga’i ‘o e ngaahi tefito’i mo’oni ‘o e ongoongoleleí he ko e ngaahi tefito’i mo’oni ko iá te ne tānaki ‘a e Kau Mā’oni’oní mo e kakai angatonú ‘i he ngaahi ‘aho faka’osí. Ko kinautolu kotoa pē ‘oku nau tui mo talangofua ki he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí, ‘oku nau fakamo’oni’i ‘a e mo’oni ‘o e ngaahi leá ni (DBY, 463).

Ko e tumutumu mo e lāngilangi ‘o e ‘ulungāanga ‘o Siosefa Sāmitá ‘a ‘ene malava ‘o ‘ohifo ‘a e ngaahi me’a fakalangí ke mahino ki he ‘atamai ‘o e lāuvalé. ‘I he taimi na’á ne malanga ai ki he kakaí—’o fakahā ‘a e ngaahi me’a ‘a e ‘Otuá, Hono finangaló, palani ‘o e fakamo’uí, ngaahi taumu’a ‘a Sihová, ‘etau fengāue’aki mo e ‘Eikí mo e ngaahi me’a fakalangi kotoa peé, na’á ne ‘ohifo ‘ene ngaahi akonakí ke fe’unga mo e ‘ilo ‘a e tangata, fefine mo e valevale kotoa pē, peá ne fakamahino ‘ene ngaahi akonakí ‘o hangē ha hala kuo tofá. Na’e totonu ke hanga ‘e he’ene ngaahi akonakí ‘o fakalotolahi’i mo faka’ai’ai ‘a e tokotaha kotoa pē kuo fanongo kiate ia mo hono mafaí pea mo e mālohi fakalangí, he na’e ‘ikai ke lava ha tangata ‘o akonaki hangē ko iá, pea he ‘ikai ha tangata te ne lava ‘o fakahā ‘a e ngaahi me’a ‘a e ‘Otuá, tuku kehe pē ‘i he ngaahi fakahā ‘a Sīsū Kalaisí (DBY, 463).

Na’e te’eki ke ‘i ai ha tangata ia ne ne ma’u ‘a e mafai ke ngāue ‘i he ngaahi ouaú te ne lava ‘o ako’i ‘a e fakatomalá mo e papitaiso ki he fakamolemole ‘o e ngaahi angahalá tukukehe pē ‘a Siosefa Sāmita, ‘i hono vahe’i ia ‘e he ‘Otuá mo fekau’i ia ke ne fakahoko ‘Ene ngaahi fekaú ki he kakaí. Kuó u fekumi mo fakatotolo ‘i ha ngaahi taimi lahi ‘i ha ngaahi feitu’u kehekehe pea ‘i he ngaahi me’a kotoa pē fekau’aki mo e ngaahi siasí, ke u ma’u pe ‘oku ‘i ai ha me’a ‘i he māmaní ko e lotu mā’oni’oni; na’á ku fekumi ki ha tangata te ne lava ‘o fakahā mai ha me’a fekau’aki mo e ‘Otuá, langí, kau ‘āngeló mo e mo’ui ta’engatá. Na’á ku tui ki he ‘Otua ko e Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi, ka na’e ‘ikai ke u tui au kuo ‘i he māmaní ‘a e Siasi ‘o Kalaisí (DBY, 463).

Na’á ku mei hokohoko atu ai pē ‘i hono ako ‘o e Tohi Tapú mo e ngaahi tohi kuo fa’ú, ka ne ta’e ‘oua e fakahā mei he ‘Otuá ne u mei hangē ha ukamea pakihí pe ko ha simipale tatangí, ‘o ta’e ‘ilo ‘a e ‘Otuá, lotu mā’oni’oní, huhu’i ‘o e kakai mo’uí mo e kau pekiá; na’á ku mei mo’ui mo mate ‘i he ta’e ’ilo; pea na’e mei pehē mo e kakai kotoa ‘i he māmaní (DBY, 463).

Ko e fehu’i ‘eni ne toutou ‘eke ‘e he kau tangata na’a nau ‘a’ahi mai kia Siosefa Sāmita mo hono kakaí, “‘Oku anga fēfē ho’o mapule’i lelei ho kakaí? Hangē ‘oku ‘ikai ke nau toe fai ‘e kinautolu ha me’a ka ko ia ‘okú ke talá; ‘oku anga fēfē ho’o pule’i ngofua kinautolú?” Na’á ne tali ange, “‘Oku ‘ikai ke u teitei pule’i kinautolu. Kuo fakahā mai ‘e he ‘Eikí mei langi ha ngaahi tefito’i mo’oni pau ke mau mo’ui’aki ‘i he kuonga faka’osí ni. Kuo ofi ‘a e taimi ke tānaki mo veteange ‘e he ‘Eikí hono kakaí mei he kau angahalá, te ne fakangata ke vave ‘a e ngāué ‘i he mā’oni’oni, kuó u ako’i ‘a e ngaahi tefito’i mo’oni kuó ne fakahā maí ki he kakaí ni ‘a ia ‘oku nau fāifeinga ke nau mo’ui’aki, pea ‘oku nau pule’i pē kinautolu.”

Kau tangata, ko e fakapulipuli lahi ‘eni ki hono pule’i ‘o e kakaí ni. ‘Oku pehē ‘e ha tokolahi ‘oku ou pule’i kinautolu, ka ‘oku ‘ikai. ‘Oku tatau pē ‘eku feinga ke u mapule’i mo fakatonutonu aú mo hono ako’i ki he kakaí ‘a e ngaahi tefito’i mo’oni ‘oku totonu ke nau mo’ui’akí (DBY, 470).

‘Oku ou manatu ‘i ha taimi lahi ki he fa’a fakalaulauloto ‘a Siosefa pe ko e toko fiha ‘e hū ki he Pule’anga ‘o e ‘Otuá, peá ne malanga ‘o pehē, “Kāinga, ‘oku te’eki ke u hē mei he mo’oní, pea ‘oku ‘ikai ke u ongo’i pehē,” ‘Oku ‘ikai ha’aku toe veiveiua ko e tokolahi ‘o kimoutolu ‘oku mou manatu’i ‘ene ngaahi leá. Na’e lotu ‘a Siosefa he taimi kotoa pē, ngāue’i ‘a e tuí, mo’ui’aki ‘ene tui fakalotú, mo ne fakamā’oni’oni’i hono ngaahi uiui’í ke hōifua kiate ia ‘a e ‘Eikí pea ke ne tu’u-ma’u ‘i he tuí (DBY, 469).

Kapau na’e malava ke mamata mai ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmita ko e Si’í, ‘i he ofi ko ‘eni ke tau a’usia ‘a e haohaoá mo e talangofua ‘a e kakaí ni ki he le’o honau Palesitení, ‘o hangē ko ‘enau loto talangofua ‘i hono taimí, ‘oku mau ‘ilo’i te ne fiefia. Na’á ne mo’ui, ngāue mālohi mo tōtōivi; na’á ne loto-to’a tatau mo ha ‘āngelo pea ko hono lotó na’e tatau mo e finangalo ‘o e Māfimafí, pea na’á ne ngāue ‘o a’u ki hono fakapoongi iá (DBY, 464).

Na‘e fakama‘u ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘ene fakamo‘oní ‘aki hono totó.

Kuo tokolahi ha kau Palōfita kuo nau fakama’u ‘enau fakamo’oní ‘aki honau totó, koe’uhí ke laka kimu’a ‘enau fakamo’oní ‘i he mālohi… .Pea hangē ko ia ‘i he kuonga mu’á, ‘e pehē pe ‘i he kuongá ni. ‘I he taimi na’e fakama’u ai ‘e Siosefa Sāmita ‘ene fakamo’oní ‘aki hono totó, na’e kamata mei ai ‘a e mālohi ‘ene fakamo’oní ki he kotoa ‘o e māmaní; kae mala’ia kiate kinautolu na’a nau fakafepaki’i iá (DBY, 467).

‘I he taimi na’e ‘alu ai ‘a [‘a Siosefa Sāmita] ki Kātesí, na‘á ne pehē, “‘Oku ou ‘alu ke mate; ‘oku ou ‘alu ‘o hangē ko e lami ke tāmate‘i; ‘oku ou ‘alu ki hoku iku‘angá” (DBY, 467).

Ko hai na‘á ne fakahaofi ‘a Siosefa Sāmita mei he nima ‘o hono ngaahi filí [‘o a‘u] ki he ‘aho na‘e fakapoongi ai iá? Ko e ‘Otuá; neongo ne tā tu‘o lahi ‘ene vāofi mo e maté, pea ‘i he vakai ‘a e tangatá, he ‘ikai pē toe lava ke fakahaofi ia. Ko e taimi ko ē na‘á ne ‘i he falefakapōpula ai ‘i Mīsulí, ne fakakaukau ‘a e tokotaha kotoa pē he ‘ikai ke ne toe hao mei he nima ‘o hono ngaahi filí, na‘á ku ma‘u ‘a e tui tatau mo e tui ‘a ‘Ēpalahamé, ‘o u fakahā ange ki he kāingá “Hangē ‘oku mo‘ui ‘a e ‘Eiki ko e Otuá, ‘e pehē pē ‘a hono fakahaofi ia mei honau nimá.” Pea neongo na‘á ne ‘osi kikite pē ia he ‘ikai ke ne mo‘ui ‘o a‘u ki hono ta‘u fāngofulú, ka na‘a tau kei faka‘amu pē he ‘ikai mo‘oni ‘a e kikite ko ‘ení, pea te tau nofo pē mo ia ‘o ta‘e ngata; na‘a tau pehē ‘e hanga ‘e he‘etau tuí ‘o fakalōlōa atu ‘a e mo‘ui ‘a Siosefá, ka na‘e fehālaaki ‘etau ma‘ú—he na‘á ne mate fakama‘ata ia koe‘uhí ko ‘ene tui fakalotú. Na‘á ku lea ‘o pehē, “‘Oku lelei ‘a e me‘a hono kotoa; kuo toe mālohi ‘aupito ange ‘a e fakamo‘oní; kuó ne fakama‘u ia ‘aki ‘a hono totó (DBY, 469–70).

‘Oku ‘ikai ke to‘o ‘a hono lakangá meiate ia, ka kuó ne ‘alu atu pē ke ngāue ‘i he tafa‘aki ‘e taha ‘o e ngāue‘anga ‘a e ‘Eikí. ‘Okú ne kei hoko pē ko e ‘Apōsetolo, kei hoko pē ko e Palōfita, pea ‘okú ne lolotonga fakahoko e ngāue ‘a e ‘Apōsetoló pea mo e Palōfiá; kuó ne fakalaka atu ia ‘aki ha sitepu ‘e taha ki mu‘a ‘iate kitautolu, ‘o a‘usia ha ikuna kuo te‘eki ai ke ta ma‘u ‘e kitaua (DBY, 468–9).

‘Oku ou ‘ilo’i ko [Siosefa Sāmitá] na’e uiui’i ‘e he ‘Otuá, pea ‘oku ou ‘ilo ‘eni mei he ngaahi fakahā ‘a e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí kiate aú mo e fakamo’oni ‘a e Laumālie Mā’oni’oní. Kapau na’e ‘ikai ke u ‘ilo ‘a e mo’oni ko ‘ení, ta na’e totonu ke ‘oua ‘e ui au ko ha “Māmonga,” pea ‘oku totonu ke ‘oua te u ‘i heni he ‘ahó ni (DNW, 22 Oct. 1862, 2).

Ngaahi Fokotu‘u ki hono Akó

Na‘e fakatoka ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e makatu‘unga ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisí ‘i he kuongá ni.

  • Ko e hā ‘a e fatongia na’e fakahoko ‘e he ngaahi kui ‘a Siosefá ‘i hono teuteu’i ia ke ne hoko ko e fuofua palōfita ‘o e kuonga ko ‘ení? Ko e hā ha founga kuo fakamālohia ai ho’o mo’uí ‘e he ngaahi tui ‘a ho’o ngaahi kuí? Ko e hā ha me’a te ke fai ke ma’u ai ‘e ho hakó ha tākiekina mā’oni’oni meiate koe?

  • Ko e hā ha ngaahi lelei kuo ma’u mei hono uiui’i ‘e he ‘Eikí ha ki’i tamasi’i ke ne fakatoka ‘a e makatu’unga ‘o Hono pule’angá ‘i he kuonga faka’osí ni? ‘Oku tokoni’i fefee’i koe ‘e he me’á ni ke ke mamata ‘i he ngāue ‘a e to’ukupu ‘o e ‘Eikí ‘i ho’o mo’uí?

  • Na’e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi na’e fakatoka ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e makatu’unga ki he Siasi ‘o Sīsū Kalaisí pea ‘e toki faka’osi ‘e ha ni’ihi hono fa’ungá. Ko e hā ‘a e makatu’unga ko iá? (Vakai foki T&F 5:9–10; 135:3.) Ko e hā ‘a e fa’ungá? Ko e hā ha fakamo’oni kuó ke mamata ai ki hono langa ‘o e fa’unga ‘o e Siasí? Te tau lava fēfē ‘o tokoni ki he ngāué ni?

  • Ko e hā na’e fokotu’u mai ‘e Palesiteni ‘Iongi ko e “natula mo e faka’ofo’ofa ia ‘o e misiona ‘o Siosefá”? Te tau lava fēfē ‘o muimui ki he founga faiako ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i hono ako’i ‘o ‘etau fānaú pea mo ha ni’ihi kehe?

  • Na’e founga fēfē hono ako’i kiate kitautolu ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e “founga ke tau nofo ai ‘i he ta’engatá”? ‘E anga fēfē ha‘atau faka’aonga’i ‘a e ngaahi akonakí ni ‘i he’etau mo’ui fakamatelié?

Na’e fakahinohino’i ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene tamaio’eiki ko Siosefa Sāmitá ‘o fakafou ‘i he fakahā, “‘i he mo’oni ki he fo’i mo’oni.”

  • ‘Oku mou pehē ko e hā hono ‘uhinga na‘e “fakahā hokohoko mai ai” ‘e he ‘Eikí ‘a ‘ene ngaahi mo‘oní kae ‘ikai ke ne fakahā faka‘angataha mai peé? (Vakai foki, T&F 93:11–14.) Na‘e mo‘oni fēfē ‘ene hoko ‘eni ‘i he mo‘ui ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Kuo mo‘oni fēfē ‘eni ‘i ho‘o mo‘ui ‘a‘aú?

Na’e ako’i ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e ngaahi mo’oni ‘o e ongoongoleleí ‘i ha founga mahino.

  • Ko e hā hono ‘uhinga na‘e hoko ai ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha faiako ‘ofeina mo leleí? Ko e hā ‘ene “fakapulipuli” ki he anga hono pule‘i e kakai ‘o e ‘Eikí? Te tau lava ‘o faka‘aonga‘i fēfee‘i ‘a e tefito‘i mo‘oni ko ‘ení ‘i hotau ngaahi fatongia ‘i ‘apí, ‘i he ngāue‘angá, pea ‘i he Siasí?

  • Na‘e lava fēfē ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne “ma‘u ‘a e ngaahi fakahā ‘a e ‘Eikí, pea ke ne tu‘u ma‘u ‘i he tuí”? Te tau ‘ilo‘i fēfē ‘a e finangalo ‘o e ‘Eikí ‘o fekau‘aki mo kitautolú? Ko e hā hono ‘uhinga kuo pau ai ke tau hokohoko atu ai pē ‘i he faitotonú ka tau kei ma‘u ‘a ‘etau fakamo‘oni ki he ongoongoleleí?

Na‘e fakama‘u ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘ene fakamo‘oní ‘aki hono totó.

  • Ko e hā hono ‘uhinga na‘e ‘aonga ai ke fakama‘u ‘e Siosefa mo Hailame Sāmita ‘ena fakamo‘oní ‘aki hona totó? (Vakai foki, T&F 135; 136:39).

  • Na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi, “‘Oku ou ‘ilo‘i na‘e uiui‘i ‘a [Siosefa Sāmita] ‘e he ‘Otuá, pea ‘oku ou ‘ilo‘i ‘eni ‘i he ngaahi fakahā kuo fai mai ‘e Sīsū Kalaisi kiate aú.” Ko e hā ho‘o ongo ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Te ke lava fēfē ‘o vahevahe lelei ‘a ho‘o ngaahi ongo ko ‘ení mo ho fāmilí, ngaahi kaungāme‘á, pea mo kinautolu ‘oku mou ngāue fakatahá? Hanga ‘o fakakaukau‘i ha founga ke ke hiki ai ‘a e ngaahi ongo ko ‘eni ‘okú ke ma‘ú ke lau ai ho hakó.

ʻĪmisi
Joseph Smith appearing to Brigham Young

Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he tā-valivali ko ‘ení, hili ‘a e pekia ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, na‘á ne toe hā ‘i ha me‘a hā mai kia Palesiteni ‘Iongi.