Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 38: Ko e Maama Tatali‘anga ‘o e Ngaahi Laumālié


VAHE 38

Ko e Maama Tatali‘anga ‘o e Ngaahi Laumālié

“ ‘I hono malanga‘i ‘o e me‘a faka‘eiki ‘o ‘Eletā Uiliāmisí, na‘e me‘a ai ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ‘o kau ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ‘o pehē: “ ‘Oku fa‘a lahi ‘a e ‘alu hake ‘a e fo‘i lea ko ‘ení ‘i he fakakaukau ‘a e kakaí. ‘‘Oku ou faka‘amu ange ‘e au ‘oku ou ‘ilo ‘a e feitu‘u ‘oku ou ‘alu ki aí!‘ Te ke lava ‘o ‘ilo? ‘Io, te ke ‘alu ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, ‘a ia ‘oku lolotonga ‘i ai ‘a Tōmasí. Kuó ne hū atu ia he taimí ni ki ha tu‘unga mo‘ui ‘oku mā‘olunga ange, ‘a ia ‘oku a‘usia ai ‘e hono laumālié ha tu‘unga ‘oku toe mā‘olunga ange ia ‘i he taimi na‘á ne kei ‘i he sinó ai. ‘Ko e hā ‘oku ‘ikai ke u lava ai ‘o mamata kiate iá? Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke u lava ai ‘o fepōtalanoa‘aki mo hono laumālié? ‘Oku ou faka‘amu ange ‘e au ‘oku ou lava ke sio ki hoku husepānití pe ko ‘eku tangata‘eikí ‘o pōtalanoa mo ia. ‘Oku ‘ikai ha ‘uhinga lelei ia ke talanoa mo ia, pea ‘oku ‘ikai totonu ke ke talanoa mo ia; mahalo kapau te ke ma‘u ‘a e faingamālie ko ‘ení, ‘e mole leva ‘a e taumu‘a na‘á ke ha‘u ai ki māmaní, pea ‘e kei fai pē hono ‘ahi‘ahi‘i ho‘o tuí ka he ‘ikai ke fu‘u faingata‘a fēfē ‘a e hala te ke fouá, pea ‘ikai ke fu‘u lahi fēfē mo e feingatau te ke faí, ‘ikai ke fēfē fau ho‘o ikuná, pea he ‘ikai pē ke ke ma‘u ‘e koe ‘a e tefito‘i taumu‘a ‘okú ke ‘i māmani aí. Ko ‘ene totonú pē ‘a‘ana ‘eni, ke mapuni ‘a e veilí; ke ‘oua na‘a tau mamata ki he ‘Otuá, ke ‘oua na‘a tau mamata ki he kau ‘āngeló, ke ‘oua na‘a tau fetalanoa‘aki mo kinautolu tuku kehe pē ‘i he talangofua kakato ki he‘ene ngaahi tu‘utu‘uní, pea mo e tui kia Sīsū Kalaisí (DNSW, 28 July 1874, 1).

Ko e Ngaahi Akonaki ‘a Pilikihami ‘Iongí

‘Oku ‘alu ‘a e laumālie ‘o e kakai pekiá ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié

‘Okú ke ‘alu ki fē ‘i he hili ho‘o tukuange ‘a e sino ko ‘ení? Ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié (DBY, 376).

Ko e ngaahi laumālie anga-kovi ko ia ‘oku nau mavahe atu mei heni ki he maama ‘o e ngaahi laumālié, ‘oku nau kei anga-kovi pē ai? ‘Io (DNW, 27 Aug. 1856, 3).

Ko e taimi ko ē ‘e mavahe ai ‘a e laumālié mei he sinó… . ‘oku mateuteu leva ia ke mamata, fanongo mo mahino kiate ia ‘a e ngaahi me‘a fakalaumālié… . te mou lava ke mamata ki he ngaahi laumālié ‘i he lokí ni? ‘Ikai. Tau pehē ‘eni ka ala atu ‘a e ‘Eikí ki homou matá koe‘uhí ke mou lava ‘o mamata, te mou lava nai he taimí ni ‘o sio ki he ngaahi laumālié? ‘Io, ‘o ‘ilo‘i lelei tatau pē mo ho‘omou sio ki he ngaahi sinó he taimi ní, pea hangē ko e mamata ki ai ‘a e tamaio‘eiki ‘a [‘Ilaisiaá] [vakai, 2 Ngaahi Tu‘i 6:16]. Kapau ‘e fakangofua ‘e he ‘Eikí ke hoko, pea kapau ko hono finangaló ia ke hoko, te mou lava [pē ke mamata ki he ngaahi laumālie ko ia kuo mavahe atu mei he māmaní, ‘o tatau tofu pē mo ho‘omou lava ko ia ke mamata he taimí ni ki he ngaahi sinó ‘aki homou mata fakaekakanó (DBY, 376–77).

Na‘e fakaava ‘e Sīsū ‘a e matapā ‘o e fakamo‘uí kiate kinautolu ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié.

Ko Sīsū ‘a e fuofua tangata ne ne malanga ki he ngaahi laumālie ‘i he fale fakapōpulá, mo ne ‘oange kiate kinautolu ‘a e ngaahi kī ‘o e Ongoongolelei ‘o e Fakamo‘uí. Na‘e foaki kiate ia ‘a e ngaahi kī ko ‘ení ‘i he ‘aho pea mo e houa na‘á ne hā‘ele ai ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, pea na‘á ne fakaava ‘aki ‘a e ngaahi kī ko ‘ení, ‘a e matapā ‘o e fakamo‘uí ki he ngaahi laumālie na‘e ‘i he fale fakapōpulá (DBY, 378).

‘Oku tau loto ke fai ha feilaulau ‘oku fe‘ungá, ke fakahoko ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, ko ha teuteu atu ke ‘oatu ki he nāunau fakasilesitialé ‘a kinautolu ko ia na‘e ‘ikai ke nau ma‘u faingamālie ke fanongo ki he Ongoongoleleí ‘i he lolotonga ‘o ‘enau kei ‘i māmaní, koe‘uhí he ‘e ‘ikai ke nau lava ‘e kinautolu ‘o fakahoko ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ‘a e ngaahi ouau ‘oku fakahoko ‘i he fale ‘o e ‘Otuá. Kuo nau ‘osi fakalaka atu kinautolu mei he ngaahi ‘ahi‘ahi fakamamahí, pea he ‘ikai ke nau toe lava ke fakahoko ma‘anautolu ‘a e ngaahi ouau ki hono fakamolemole‘i ‘o ‘enau ngaahi angahalá pea mo ma‘u ai ‘a honau hakeaki‘í. Ko e me‘a pē ‘oku hokó ko ‘enau fakafalala mai ki honau ngaahi kaungāme‘á, ‘enau fānaú pea mo e fānau ‘a ‘enau fānaú ke nau fakahoko ‘a e ngaahi ouau ko ‘ení ma‘anautolu, kae lava ke hū ki he pule‘anga fakasilesitiale ‘o e ‘Otuá (DBY, 406).

Fakafehoanaki angé ‘a e kakai ‘i he māmaní kuo nau ‘osi fanongo ki he Ongoongoleleí ‘i hotau kuongá ni, pea mo e lauimiliona kuo te‘eki ke nau fanongo aí, pe kuo foaki kiate kinautolu ‘a e ngaahi kī ‘o e fakamo‘uí, pea te ke ma‘u ‘a e fakakaukau tatau pē mo au, ‘oku ‘i ai ha ngāue lahi mo mahu‘inga ke fakahoko ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié (DBY, 377).

Fakakaukau ki he fu‘u kakai ‘e lauimiliona kuo nau mo‘ui pea nau pekia te‘eki ai ke nau fanongo ki he ongongoleleí ‘i māmani, mo te‘eki ai ke nau ma‘u ‘a e ngaahi kī ‘o e Pule‘angá. Na‘e te‘eki teuteu‘i kinautolu ke nau ma‘u ‘a e nāunau fakasilesitialé, pea he ‘ikai pē ke ‘i ai ha mālohi ia ‘e lava ke teuteu‘i ‘aki kinautolu ta‘e kau ai ‘a e ngaahi kī ko ‘eni ‘o e Lakanga Fakataula‘eikí (DBY, 378).

‘Oku femo‘uekina tatau pē ‘a e Tangata‘eiki ko Sāmitá [Siosefa Sāmita ko e Lahí] mo Kālosi [Sāmita] pea mo ‘Etuate Pātilisi, ‘io, pea mo e Kāingalotu lelei kotoa pē ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ‘o hangē ko koe mo au ‘i hení. ‘Oku nau lava kinautolu ‘o sio mai kiate kitautolu ka ‘oku ‘ikai ke tau lava kitautolu ‘o mamata kiate kinautolu kae ‘oua pē kuo fakaava ‘a hotau matá. Ko e hā ‘enau me‘a ‘oku fai aí? ‘Oku nau malanga ‘i he taimi kotoa pē, pea mo teuteu‘i ‘a e halá mo‘otautolu ke fakavavevave‘i ‘a ‘etau ngaahi ngāué ‘i hono langa hake ‘o e ngaahi temipale hení pea ‘i ha ngaahi feitu‘u kehe pē (DBY, 378).

‘E kei hokohoko atu ai pē ‘a e ngaahi ngāue ‘a e tangata faivelenga kotoa pē ‘o hangē ko e ngāue na‘e fai ‘e Sīsuú kae ‘oua kuo lava ke huhu‘i ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē ‘e lava ke huhu‘í, pea foaki ia ki he Tamaí. ‘Oku hanga mai mei mu‘a ha ngāue mā‘ongo‘onga ke tau fakahoko (DBY, 378).

‘Oku ‘alu hangatonu pē ‘a e ngaahi laumālie ‘oku nau nofo‘ia e ngaahi sino ko ‘ení ‘i he māmaní ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ‘i he taimi ‘oku nau mavahe ai mei he sinó. Ko e hā! ‘O feohi fakataha ai ‘a e ngaahi laumālié ‘o hangē ko ia ‘oku hoko hení? ‘Io ‘e kāinga, ‘oku nau fakataha ai, pea kapau ‘oku nau feohi fakataha ai ‘o fakamatakali mo fakakolo ‘o hangē ko ia ‘oku fai hení, ko honau faingamālie ia ‘onautolu ke nau ma‘u. He ‘oku mahino mai ‘oku nau femātaaki, feongo‘aki, talanoa pea mo fengāue‘aki, ‘o tatau pē ‘i he lelei mo e kovi. Kapau ‘oku ‘alu ‘a e Kaumātu‘a ‘o ‘Isilelí ‘o malanga ki he ngaahi laumālie ‘i he fale fakapōpulá ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí ni, ‘oku nau feohi mo kinautolu, ‘o tatau tofu pē ia mo e ‘alu atu ‘etau kau Faifekaú ‘o feohi mo e kakai anga koví ‘i he kakanó, ‘i he‘enau ‘alu atu ke malanga kiate kinautolú (DBY, 378).

Ko e maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ko e feitu‘u ia ‘oku mo‘umo‘ua pea ‘oku lava pē ke fai ai ‘a e tupulakí mo e fakalakalaká.

‘I he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, ‘oku hangē pē ‘a e me‘a ia ‘oku hoko aí ko e me‘a ‘oku lolotonga hoko heni he taimi ní. ‘Oku maheni pē ‘a e ngaahi laumālie ia aí mo e ngaahi laumālie ‘oku toki ‘alu atú, ‘o nau pōtalanoa, fesiofaki, pea mo fakahoko ‘a e ngaahi fetu‘utaki kehekehe kotoa pē ‘o hangē tofu pē ko ia ‘oku fakahoko heni ‘i he sinó. Te mou lava ke fakatokanga‘i ai ‘oku fai ‘e he ngaahi laumālie ‘oku tau lau ki aí ha ngaahi ngāue, ‘oku ‘ikai ke nau mohe. Pea te ke ‘ilo foki ai ‘oku nau feinga ‘aki ‘a e kotoa ‘o honau iví— ‘i he faivelenga mo e ngāue tōtōivi, ‘o hangē pē ko ia ‘e fai ‘e ha taha ‘i ha‘ane fakahoko ha fa‘ahinga ngāue ‘i he māmaní (DBY, 380).

‘Oku feangainga pē ‘a e ngaahi laumālié ‘o hangē ko e feangainga ‘a e sinó mo e sinó, ka ‘oku fa‘u ‘aki ‘a e ngaahi laumālié ko iá ha ngaahi mo‘oni‘i me‘a ‘oku ma‘a ‘o ‘ikai lava ke ala ki ai ‘a e sino ia ko ‘ení. ‘Oku nau ‘eve‘eva, pōtalanoa, mo fakahoko ‘enau ngaahi fakataha‘angá; pea ‘oku fakatahataha‘i ‘e he kau tangata lelei hangē ko Siosefa [Sāmitá] mo e Kaumātu‘a kuo nau mavahe atu mei he Siasí ‘i he māmaní, ‘i ha vaha‘a taimi ke ngāue ‘i ha feitu‘u kehe, ‘a e kotoa ‘o honau iví pea fononga atu mei he feitu‘u ki he feitu‘u ‘o malanga‘aki ‘a e Ongoongoleleí, pea ‘oku tataki kinautolu ‘e Siosefa mo pehē, “mou ‘alu atu ‘e hoku kāinga, pea kapau te nau fakafaingata‘a‘ia‘i homou halá, mou ‘alu atu pea fekau‘i kinautolu ke nau mātuku. ‘Oku mou ma‘u ‘a e Lakanga Fakataula‘eikí pea te mou lava pē ke fakamāvahevahe‘i kinautolu, ka ‘o kapau ‘e fiema‘u ‘e ha ni‘ihi ‘iate kinautolu ke fanongo ki he ongoongoleleí, pea mou malanga kiate kinautolu (DBY, 379).

‘Oku ou fie lea‘aki ‘eni ‘o fekau‘aki mo ‘etau māvae mo hotau ngaahi kaungāme‘á, pea mo ha‘atau mate ‘atautolu foki, kuó u ‘osi ofi fe‘unga au ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ke mahino kiate au ‘a ‘itāniti, peá u feinga mo ngāue‘aki ‘a e tui ‘oku toe lahi angé ke ma‘u ha holi ke u mo‘ui; ‘o lahi ange ia ha toe taimi na‘a ku feinga ai ki mu‘a ke u ma‘u ‘a e mo‘uí. ‘Oku ‘ikai lava ke fa‘a fakamatala ha taha ia ki he maama mo e nāunau‘ia ‘o e ‘api nofo‘anga hoko maí. ‘Oku ‘ikai ke felei mai ‘o pehē te tau tūkia ‘i ha ngaahi me‘a ‘i he‘etau faka‘au ke matu‘otu‘a angé, pe ke tau tokanga telia na‘a tau tō. ‘Oku tau mamata ki he‘etau kau talavoú, ‘i he‘enau tūkiá mo ‘enau toó. Ka ‘oku kehe pē ‘a e maama ka hoko maí ia! ‘Oku faingofua pē ‘enau fe‘alu‘akí pea vave hangē ko e ‘uhilá. Kapau ‘oku tau fie ‘alu ki Selūsalema, pe ki heni, pe ki hena, pe ki ha feitu‘u kehe pē—‘oku ou tui ‘e fakangofua kapau te tau loto—ke ‘alu pea mo mamata ki hono ngaahi halá. Kapau ‘oku tau fie mamata ki Selūsalema ‘i he ngaahi ‘aho na‘e mo‘ui ai ‘a e Fakamo‘uí; pe ko ha‘atau fie mamata ki he ngoue ko ‘Ītení ‘i he taimi na‘e fakatupu ai iá, te tau a‘u ki ai, pea mamata ki ai ‘i hono tu‘unga fakalaumālié, he na‘e ‘uluaki fakatupu fakalaumālie ia pea toki fakatupu fakatu‘asino, pea ‘e kei ‘i hono tu‘unga fakalaumālié pē ia. Pea ‘i he‘etau ‘i aí te tau mamata ki he fakatupu ‘o e māmaní, pe ko ha‘atau ‘a‘ahi ki ha fa‘ahinga kolo pē ‘i he funga ‘o e māmaní ‘oku tau fie ‘alu ki ai. Kapau te tau loto ke mahino kiate kitautolu ‘a e founga mo‘ui ‘a e kakai ‘i he ‘otu motu faka-hihifó, pē ‘i Siainá, te tau a‘u ki ai; ko hono mo‘oní, te tau tatau pē kitautolu mo e maama ‘o e pongipongí … kuo ‘osi fakahā mai ‘e he ‘Otuá ha fanga ki‘i me‘a iiki fekau‘aki mo ‘ene hā‘ele holó pea mo hono mālohí, pea ‘oku hanga ‘e he ngāue pea mo e tapa ‘a e fatulisí ‘o faka‘ali‘ali mahino mai ‘a e me‘a ‘oku malava ke fakahoko ‘e he Māfimafí (DBY, 380)

‘I he‘etau a‘u ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, te tau ma‘u ai ha konga ‘o e mālohi ‘o e ‘Eikí. ‘I he‘etau ‘i māmaní, ‘oku tau fa‘a faingata‘a‘ia ma‘u pē koe‘uhí ko ha ngaahi mahaki mo ha ngaahi me‘a fakamamahi kehekehe. Ka ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, te tau ‘ata‘atā mei he ngaahi me‘a kotoa ko ‘ení mo tau fiefia ‘i he mo‘uí, nāunaú, pea mo e ‘atamai poto ‘oku tau ma‘ú; ‘e ‘i ai foki ‘etau Tamaí, mo Sīsū ke na folofola mai kiate kitautolu, pea mo e kau ‘āngeló ke nau lea mai kiate kitautolu foki, pea te tau fiefia ke nofo fakataha mo e kakai anga-tonu mo haohaoa ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié kae ‘oua kuo hokosia ‘a e toetu‘ú (DBY, 380–81).

Tau pehē ‘eni ‘oku ‘i ai ha tangata kuo ma‘u hono lotó ‘e he tēvoló, pea ‘oku mātu‘aki mo’ulaloa ‘aupito pē ia ki he fai koví, kae lolotonga atu pē iá kuo mate, ‘e ‘alu atu ‘a hono laumālié ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ke kei fai kovi ai pē. Ka ‘o kapau leva te tau feinga ‘aki ‘a e mālohi mo e ivi kuo foaki mai ‘e he ‘Otuá ke fakalakalaka ‘aki ‘a hotau ngaahi talēnití pea mo teuteu‘i kitautolu ke nofo he mo‘ui ta‘engatá, pea a‘u ‘o tau mate ‘oku tau lolotonga kei fai pē ia, ko e fa‘ahinga laumālie fēfē te tau ma‘u ‘i he‘etau hū atu ki he maama hoko maí? Ko ha ngaahi laumālie ‘oku nau kei fāifeinga ke fakahoko ‘a e ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá, ka ‘i ha tu‘unga ‘oku toe mā‘olunga ange—‘o kei ako pē, mo fakalakalaka ‘i he ‘alo‘ofa pea mo hono ‘ilo‘i ‘o e mo‘oní (DBY, 379).

Kapau ‘oku tau faivelenga ‘i he‘etau tui fakalotú, ko e taimi ko ē te tau ‘alu atu ai ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, he ‘ikai ke ‘i ai ha mālohi ia ‘o e ngaahi laumālie kuo toó–‘a Lusifā mo e vahe tolu ‘e taha ‘o e fu‘u kau tau ‘o e langí na‘a nau ha‘u mo iá, pea mo e ngaahi laumālie ‘o e kakai anga-kovi kuo nau mo‘ui ‘i he māmaní—ki hotau laumālié, neongo ka fakataha‘i kotoa kinautolu. ‘Ikai ‘oku lelei ia kiate kitautolu? ‘Io. Ka ko hono toe ‘o e fānau ‘a e tangatá, te nau kei mo‘ulaloa pē kia Lusifā mo hono kau muimuí ‘o hangē ko ‘enau mo‘ulaloa kiate kinautolu ‘i he‘enau kei ma‘u ‘a e sinó (DBY, 379).

‘Oku hanga ‘e Sētane ‘o tuli holo ‘a e [kakai faivelengá] heni pea ‘ai kinautolu ke nau puputu‘u; ka ‘i he taimi ko ia te tau ‘alu atu ai ki he maama tatali ‘anga ‘o e ngaahi laumālié, te tau pule‘i ‘e kitautolu ‘a e mālohi ko ia ‘o Sētané pea he ‘ikai ke ne toe lava ‘e ia ‘o fakamamahi‘i kitautolu, pea ‘oku fe‘unga ‘eni ke u ‘ilo‘i (DNY, 1 Oct. 1856, 3).

Kapau kuo papitaiso ha taha ke fakamolemole‘i ‘ene ngaahi angahalá, pea taimi si‘i pē mei ai kuó ne mālōlō, ‘oku te‘eki ke ne mateuteu ia he taimi pē ko iá ke ne fiefia ‘i he kakato ‘o e nāunau kuo tala‘ofa ‘aki ki he kakai faivelengá; he kuo pau ke ako‘i ia ‘i he ngaahi tafa‘aki kehekehe ‘o e fale ‘o e ‘Otuá, lolotonga ‘ene kei ‘i he laumālié, ‘o ne fakalaka atu mei he fo‘i mo‘oni ki he fo‘i mo‘oni, mei he ‘atamai poto ki he ‘atamai poto, kae ‘oua kuó ne mateuteu ke toe ma‘u ‘a hono sinó pea ke ne hū atu ki he ‘afio‘anga ‘o e Tamaí pea mo e ‘Aló. He ‘ikai lava ke tau hū atu kitautolu ki he nāunau fakasilesitialé ‘i he tu‘unga ‘o e ta‘e ‘ilo mo e ‘atamai fakapō‘uli ‘oku tau lolotonga ‘i aí (DBY, 378–79).

‘Oku tokolahi ange hotau ngaahi kaungāme‘a ‘oku nau ‘i he tafa‘aki ‘e taha ‘o e veilí, ‘iate kinautolu ‘oku nau ‘i he māmaní, pea te nau talitali fiefia ange kitautolu ‘i ha toe taimi kuo talitali ai koe ‘e ho‘o ongomātu‘á pea mo ho ngaahi mahení ‘i māmaní. Te ke toe fiefia lahi ange ‘i ho‘o fe‘iloaki mo kinautolú ‘i ha taimi kuó ke fiefia ai ke sio ki hao kaungāme‘a ‘i he mo‘uí ni; pea te tau hokohoko atu ai pē mei he sitepu ki he sitepu, mei he fiefia ki he fiefia, pea mei he poto mo e mālohi ki he poto mo e mālohi, ‘o faka‘au ai pē ke toe lahi ange ‘a ‘etau fiefiá ‘i he‘etau fakalakalaka ki mu‘a ‘i he ngaahi folofolá pea mo e mālohi ‘o e mo‘uí (DBY, 379–80).

‘I he‘etau fakalaka atu mei he tu‘unga ko ‘eni ‘oku tau lolotonga ‘i aí ki he tu‘unga hono hokó, he ‘ikai ke tau ngata pē ai. Te tau kei hokohoko atu ai pē ‘i hono fai ‘a e ngāue lelei kotoa te tau lava ke faí, ‘i hono pule‘i mo fakahoko ‘a e ngaahi ngāue ma‘anautolu kotoa pē ‘oku fakangofua kitautolu ke tau fakahoko ia ki aí, pea hoko atu ai ki he ngāue hono hokó, mo ki hono hokó kae ‘oua kuo hanga ‘e he ‘Eikí ‘o fakakalauni ‘a kinautolu kotoa pē na‘a nau faivelenga ‘i he māmaní, pea ‘osi mo e ngāue ne fai ‘i he māmaní mo faka‘osi ‘e he Fakamo‘uí, ‘a ia na‘a tau tokoni‘í, ‘a ‘ene ngāué, pea ‘e toki foaki leva ‘a e māmaní, mo e ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku ‘i aí, ki he Tamaí. ‘E toki ma‘u leva ‘e he kakai faivelengá ‘a honau ngaahi tāpuakí mo honau ngaahi kalauní, pea fokotu‘u mo foaki kiate kinautolu ‘a honau ngaahi tofi‘á, pea te nau hokohoko atu ‘i hono fa‘u ‘o ha ngaahi māmani, mo nau tupulaki ‘o ta‘e ngata pea ta‘e ngata (DBY, 376).

Ngaahi Fokotu‘utu‘u ki hono Akó

‘Oku ‘alu ‘a e ngaahi laumālie ‘o e kakai pekiá ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié.

  • ‘Oku ‘alu ki fē ‘a e laumālié ‘i he taimi ‘oku mate ai ‘a e sinó? (Vakai foki, ‘Alamā 40:11–14.) Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke tau lava ai ‘o fesiofaki mo talanoa mo kinautolu ‘oku ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié?

Na‘e fakaava ‘e Sīsū ‘a e matapā ‘o e fakamo‘uí kiate kinautolu ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié.

  • ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e pehē na‘e hanga ‘e Sīsū “ ‘o fakaava ‘a e matapā ‘o e fakamo‘uí ki he ngaahi laumālie na‘e ‘i he fale fakapōpulá”? (Vakai foki, T&F 1381 Pita 3:18–19.)

  • Hili hono fakaava ‘e Kalaisi ‘a e matapā ‘o e fakamo‘uí ‘i he maama tatali ‘anga ‘o e ngaahi laumālié, na‘e anga fēfē leva hono malanga‘i ai ‘o e ongoongoleleí? (Vakai foki, T&F 138:30.)

  • Kapau ‘oku ‘ikai ke fakahoko ha taha ‘o e ngaahi ouau ‘oku felāve‘i mo e kakanó ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, ko e hā leva hono ‘uhinga ‘oku malanga‘i ai ‘a e ongoongoleleí ki he ngaahi laumālie aí? (Vakai foki, T&F 138:58–59.) Ko e hā te tau lava ke fai ma‘á e kakai ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié, ‘oku te‘eki ke nau ma‘u ‘a e ngaahi ouau ‘o e fakamo‘uí? Te tau lava fēfē ke kau ‘i hono huhu‘i ‘o e kakai pekiá, kapau ‘oku ‘ikai ofi mai ha temipale kiate kitautolu?

  • ‘Oku uesia fēfē ‘e ho‘o mo‘ui ‘i he māmaní ‘a ho‘o mo‘ui ko ia ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié?

Ko e maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ko e feitu‘u ia ‘oku mo‘umo‘ua pea ‘oku lava ke fai ai ‘a e tupulakí mo e fakalakalaká.

  • Ko e hā e me‘a na‘e akonaki ‘aki ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘o kau ki he mo‘ui ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié? ‘E tatau fēfē ‘a e mo‘ui ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié mo e mo‘ui ‘i he māmaní? Ko e hā e ngaahi tafa‘aki ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ‘okú ke hanganaki atu ki aí?

  • Ko e hā e ivi mo e mālohi ‘oku ma‘u ‘e Sētane ‘i he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié?

  • Ko e hā nai hono ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke mateuteu ai ha tangata na‘e toki papitaiso ke ne ma‘u hono kakato ‘o e nāunaú? Ko e hā e me‘a kuo pau ke fai ‘e he tokotaha ko iá ke ne mateuteu ai ke ma‘u ‘a e tāpuaki ko ‘ení? Ko e fē ‘a e feitu‘u ‘e lava ke fakahoko ai ‘ení?

ʻĪmisi
Christ preaching in Spirit World

‘I he vaha‘a taimi ‘o ‘Ene pekiá mo ‘ene toetu‘ú, na‘e hā‘ele ai ‘a e Fakamo‘uí ki he maama tatali‘anga ‘o e ngaahi laumālié ke kamata ‘a e ngāue fakamo‘ui ‘i he lotolotonga ‘o e kakai pekiá.