Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: Ko e Tui ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí


Vahe 8

Ko e Tui ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí

Na‘e hoko ‘a e tuí ko ha mālohinga tu‘ukimu‘a ‘i he mo‘ui ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongí. Na‘e makatu‘unga ‘i he‘ene tui ki he Fakamo‘uí pea moe ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ‘ene lava ‘o matu‘uaki ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi mo e faingata‘a lahi. Na‘e fakafou ‘i he‘ene tuí ‘a ‘ene fetaulaki mo ha ngaahi misiona lahi; na‘á ne kātaki‘i ‘a e ngaahi faingata‘a ‘i he ‘Apitanga ‘o Saioné; na‘á ne tu‘uma‘u mo ta‘eveiveiua ‘i he ongoongoleleí pea ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i he lolotonga ‘o e ngaahi taimi faingata‘á ‘i Ketilani ‘i he taimi na‘e mavahe ai ha Kāingalotu tokolahi mei he Siasí. Na‘e makatu‘unga ‘i he tui ko ‘ení, ‘a ‘ene lava ‘o tataki ‘a eKāingalotú ki he Tele‘a Sōlekí mo fokotu‘u ai ‘a e pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Na‘a ne pehē: “Ko e tokotaha kotoa pē ‘oku kau mai ki he Siasí ni kuopau ke ne faivelenga. He ‘ikai ke nau lava ‘o lele ma‘uloto, ka kuopau ke nau ngāue‘i ‘a e tui ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, kae lava ke nau fiefia ‘i he maama ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní. ‘O kapau te nau fakali‘eli‘aki ‘eni, ‘e ma‘u kinautolu ‘e laumālie ‘o e tēvoló, pea te nau hoko ‘o momoko pea ‘ikai ke ‘i ai ha‘anau fua pea te nau hēhē atu ai pē ‘i he fakapo‘ulí, pea mo e mate fakalaumālié” (DNW, 25 Apr. 1855, 2).

Ko e Ngaahi Akonaki ‘a Pilikihami ‘Iongí

Ko e tui ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí ko e ‘uluaki tefito ia ‘o e ongoongoleleí pea ‘e toki lava pē ke mahino ‘eni ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní.

Ko e Ongoongolelei ko ia ‘oku tau malanga‘í ko e mālohi ia ‘o e ‘Otuá ki he fakamo‘uí; pea ko e ‘uluaki tefito ‘o e Ongoongolelei ko iá ko e… . tui ki he ‘Otuá, pea kia Sīsū Kalaisi ko hono ‘Aló, mo hotau Fakamo‘uí. Kuo pau ke tau tui ko e tokotaha totonu ia ‘oku lau ki ai ‘i he folofolá … Kuo pau ke tau tui ko e Sīsū tatau pē ‘eni na‘e tutuki koe‘uhí ko e ngaahi angahala ‘a māmaní (DBY, 153).

‘E lava pē ke ke pehē ‘e koe ‘oku ‘ikai fu‘u mahu‘inga ‘a e ‘Eikí ia mo ‘ene ongoongoleleí ke fai ki ai ha tokanga, pe te ke punou kiate kinaua (DBY, 153).

Ko e mōmēniti pē ka ‘osi ai ‘o ‘ikai ke toe ‘i ai ‘a e fakalelei ‘a e Fakamo‘uí, kuo ‘auha ‘aupito ‘i he taimi pē ko iá ‘a e ngaahi ‘amanaki na‘e ma‘u ‘e he kakai Kalisitiane ‘o e māmaní ki hono fakamo‘ui kinautolú, pea to‘o atu ai ‘a e makatu‘unga ‘o ‘enau tuí, pea ‘oku ‘ikai ha me‘a ‘e toe ke nau tu‘u ai. Ko ‘ene ‘osi atu ko iá, ‘oku ‘ikai leva hano toe ‘aonga ‘o e ngaahi fakahā kotoa ko ia kuo fai ‘e he ‘Otuá ki he pule‘anga ‘o e kakai Siú mo e kau Senitailé, pea ‘oku pae‘i tā-tu‘o taha atu ai pē meiate kinautolu ‘a e ‘amanakí kotoa (DBY, 27).

Kuo pau ke ma‘u ‘e he tangatá ‘a e poto ko ē ‘oku ‘alu hifo mei ‘olungá kae mahino kiate ia ‘a e ngaahi ‘uluaki tefito ‘o e Ongoongoleleí, ‘o mahino kiate kinautolu ‘a hono totonú; kuo pau ke fakamaama ia ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní; … kuo pau ke ne ma‘u ‘e ia ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e fakamo‘uí kae toki lava ke ne foaki ia ki ha ni‘ihi kehe (DBY, 152).

Ko e ki‘i mo‘oni kotoa pē kuo ma‘u ‘e he taha kotoa ko ha me‘a-foaki ia ‘a e ‘Otuá. ‘Oku tau ma‘u ‘a e ngaahi mo‘oni ko ‘ení pea ‘oku tau laka ki mu‘a mei he nāunau ki he nāunau … ‘o tau ma‘u ‘a e ‘ilo ki he ngaahi me‘a kotoa pē, ‘o tau hoko ko e ngaahi ‘Otua, ‘io, ko e ngaahi ‘Alo ‘o e ‘Otuá. Ko e fa‘ahinga ‘eni ‘oku ‘o e nāunau fakasilesitialé. Ko kinautolu ia kuo fili ‘e he ‘Eikí koe‘uhí ko ‘enau talangofuá. Na‘e ‘ikai ke nau fakasītu‘a‘i ‘a e mo‘oní ‘i he‘enau fanongo ki aí. Ko kinautolu ‘eni na‘e ‘ikai ke nau fakasītu‘a‘i ‘a e ongoongoleleí, ka na‘a nau tali ‘a Sīsū pea mo e ‘Otuá ‘i honau anga-totonú; na‘a nau tali ‘a e kau ‘āngeló ‘i honau anga totonú. Ko kinautolu ia ‘oku nau ngāue ke fakamo‘ui ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá (DBY, 152).

Ko e tui kia Kalaisí ko ha me‘a-foaki ia ‘a e ‘Otuá ‘oku ma‘u ‘i he tuí, talangofuá, pea mo e ngaahi ngāue ‘o e mā‘oni‘oní.

Ko e taimi ko ia ‘oku ke tui ai ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘o e ongoongoleleí pea ma‘u ‘a e tui ‘a ia ko e me‘a-foaki ‘a e ‘Otuá, ‘okú ne toe fakalahi mai mo e tui ki he tui ko iá. ‘Okú ne foaki ‘a e tuí ki hono kakaí ko e me‘afoaki; ka ko e me‘a pē ia ‘a nautolu pe te nau tui ‘oku mo‘oni ‘a e Ongoongoleleí pe ‘ikai (DBY, 154).

Kapau te tau lau ki he tuí ‘i hono fakanounoú, ko e mālohi ia ‘o e ‘Otuá ‘oku fakatupu‘aki pea na‘e fakatupu‘aki ‘a e ngaahi māmá, pea ko e me‘afoaki ia ‘a e ‘Otuá kiate kinautolu ‘oku nau tui mo talangofua ki he‘ene gaahi fekaú. Pea ‘i he tafa‘aki leva ‘e tahá, ‘oku ‘ikai ha me‘a mo‘ui ia ‘okú ne ma‘u ‘a e ‘atamai potó te ne fai ha me‘a ta‘e kau ai ‘a e tuí, ‘o tatau ai pē pe ko e ngāue ma‘á e ‘Otuá pe ‘ikai. He ‘oku tatau pē ‘ene mo‘ui ta‘e kau ai ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘o e tuí mo ha‘ane feinga ke mo‘ui ta‘e te ne mānava. Ka kuo pau ke ne tui ki he mo‘oní, talangofua ki he mo‘oní, pea ngāue‘aki e mo‘oní ka ne ma‘u ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá ‘oku ui ko e tuí (DBY, 153).

‘Oku tau ha‘isia ke falala ki hotau ‘Otuá; pea ko e makatu‘unga ‘eni ‘o e ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku tau lava ‘e kitautolu ke faí (DBY, 154).

Ko e taimi ‘oku mou lau ai ‘o kau ki he ngaahi fakahaá, pe ko ha‘amou fanongo ki he finangalo ‘o e ‘Eikí ‘o fekau‘aki mo kimoutolú, ‘oua ‘aupito na‘a mou tali ia ‘aki ‘a e loto veiveiua koe‘uhí he ‘e ‘ikai ke lelei ia kiate kimoutolu (DBY, 155).

‘Oku ‘ikai ke fa‘a fakahā mai ma‘u pē ‘e he‘etau Tamai Hēvaní ki he‘ene fānaú ‘a e ngaahi ngāue fakapulipuli ‘o ‘ene tauhi mai kiate kinautolú, pea ‘oku ‘ikai foki ke ne fakahā kiate kinautolu ‘a e ngata‘angá mei he kamata‘angá; he kuo pau ke nau ako ke nau falala kiate ia kuó ne tala‘ofa mai te ne fai ‘etau ngaahi feinga taú, pea fakakalauni ‘aki kitautolu ‘a e nāunau ‘o kapau te tau faitotonu ‘o hangē ko e faitotonu ‘a ‘Ēpalahamé (DBY, 156).

Ko e taimi ko ē ‘oku ‘ulungāanga ‘aki ai ‘e he tangatá ‘a hono faka‘uhinga ‘i ‘a e me‘a kotoa peé, ‘o nau fakafalala pē ki he faka‘uhinga ‘a e tangatá, ‘oku fa‘a lahi ai ‘a ‘enau fehālākí. Ka ke fakakaukau angé ki ha tangata ‘okú ne ‘i ha tu‘unga ‘oku fiema‘u ai ke ne ma‘u ‘a e tui ki he huafa ‘o Sīsū Kalaisí kae lava ke fakamo‘ui ia, pea ‘e a‘u pē ki ha tu‘unga te ne ‘ilo ai pē ‘eni ‘iate ia pē; fiefia ā ka ko kinautolu ‘oku nau fetaulaki mo e ngaahi ‘ahi‘ahí ‘o kapau ‘oku nau kei faitotonu pea mo tui ‘i honau uiui‘í (DBY, 154).

‘Oku faka‘ali‘ali mai mo fakamālohia ‘a e tuí ‘e he ngaahi ngāue ‘o e mā‘oni‘oní

Kapau te u faka‘aonga‘i ha fo‘i lea ke fakamatala‘i ‘aki ‘a e lahi ‘o e falala ‘oku totonu ke tau fai ki he ‘Otuá, te u pehē ko e falala haohaoá. ‘Oku ou tui ki hoku ‘Otuá, pea ‘oku tatau ‘a e tui ko iá mo e ngaahi ngāue ‘oku ou faí. ‘Oku ‘ikai ke u falala au ki he tui ta‘e ngāué (DBY, 155).

Kapau ‘e lahi pē ‘a e ngaahi ngāue lelei ia ‘oku fai ‘e he kakaí, ‘oku ou ‘ilo‘i fakapapau te nau ma‘u ‘a e tuí ‘i ha taimi te nau fie ma‘u ai ha tokoni (DBY, 154).

Ko e taimi pē ‘oku ma‘u ai ‘a e tuí ‘i he lotó, ‘oku hoko mai leva mo e ngaahi ngāue leleí, pea ‘e hanga ‘e he ngaahi ngāue leleí ‘o fakatupulaki ‘a e tui haohaoa ko ia ‘oku nau ma‘ú (DBY, 156).

‘Oku ou tui au ko e hili pē ‘etau fakahoko ‘a e me‘a kotoa ko ia ‘oku tau lavá, ‘oku ha‘isia mai leva ‘a e ‘Eikí, pea he ‘ikai ke ne li‘aki ‘a e kakai faitotonú; te ne faka‘osi ‘e ia ‘a e toengá (DBY, 155).

Ko e taimi pē ‘oku ‘ikai malava ai ‘e ha taha ke ma‘u ha fa‘ahinga me‘a ke ne mo‘ui ai, ko e taimi ia ‘okú ne faka‘aonga‘i ai ‘a ‘ene tui ki he ‘Otuá ke ne fafanga ia, pea ‘e fekau ‘e he ‘Otuá ha manupuna ke ne ‘omai ha kakano‘i manu mei ha feitu‘u ‘oku mahú ‘o tuku hifo ki he tangata fiekaia ko ‘ení. Ko e taimi ‘oku ‘ikai ke u lava ai ‘e au ‘o fafanga‘i pē au ‘aki ‘a e ngaahi me‘a kuo tuku kiate au ‘e he ‘Otuá ke u ma‘ú, ko e taimi ‘eni ‘okú ne faka‘aonga‘i ai ‘ene tokoní ‘i ha founga makehe ke fakalato ‘eku ngaahi fiema‘ú. Ka ko e fatongia ia ‘o tautolu ke tau tokonaki ma‘atautolu he lolotonga ‘oku tau malava ke fai peheé (DBY, 155).

‘Oku tokolahi ‘aupito ha kakai ‘oku nau ma‘u lahi ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí ka ‘oku nau kei fakata‘eta‘etui pē, ‘o pehē fau hono si‘i ‘enau tuí ‘oku nau kei veiveiua ai pe ko e kakai siasi mo‘oni koā kinautolu pe ‘ikai. ‘Oku fa‘a lahi ‘a e loto veiveiua ‘a e fa‘ahinga pehení, lolotonga ko iá ‘oku ‘ikai totonu ke pehē. Kapau ‘oku nau ‘a‘eva mo e loto fakatōkilalo ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá, ‘o tauhi ‘a ‘ene ngaahi fekaú, pea tauhi ki he‘ene ngaahi ouaú, ‘o nau loto fiemālie ke foaki ‘a e me‘a kotoa ma‘a Kalaisi, pea fai ‘a e me‘a kotoa pē ke laka ai ki mu‘a ‘a hono Pule‘angá, ‘oku totonu ke ‘oua na‘a nau veiveiua kinautolu koe‘uhí he ‘e fakamo‘oni‘i ‘e he Laumālié kiate kinautolu pe ko e kakai koā kinautolu ‘a e ‘Otuá pe ‘ikai (DBY, 155).

Kapau ‘e faka‘aonga‘i ‘e he kakai Siasí ‘a e ngaahi totonu ‘oku nau ma‘ú, ‘o nau ngāue‘aki ‘a e tuí ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, pea nau mo‘ui fiefia ‘i hono kakato ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he ‘aho ki he ‘aho, ‘oku ikai mo ha me‘a ‘e taha ‘i he funga ‘o e māmaní te nau kole ‘e ta‘e foaki ia kiate kinautolu. ‘Oku tatali mai ‘a e ‘Eikí ke ne fai manava‘ofa ki hono kakaí, pea ke hua‘i hifo kiate kinautolu ‘a e ngaahi koloa, ‘a e lāngilangi, nāunau pea mo e mālohi, pea a‘u pē ki ha‘anau ma‘u ‘a hono kotoa ‘o e ngaahi me‘a ko ia kuó ne tala‘ofa ‘aki ‘o fakafou mai ‘i he‘ene kau ‘Aposetoló mo ‘ene kau Palōfitá (DBY, 156).

Ngaahi Fokotu‘u ki Hono Akó

Ko e tui ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí ko e ‘uluaki tefito ia ‘o e ongoongoleleí pea ‘e toki lava pē ke mahino ‘eni ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní.

  • Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku tau ma‘u ai ‘a e ‘amanakí ‘i he‘etau tui ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā nai e ngaahi me‘a pau na‘e pehē ‘e Pilikihami ‘Iongi kuo pau ke tau tui ki ai ka tau ma‘u ‘a e tui kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā hono ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘a e tui kia Sīsū Kalaisí ko e ‘uluaki tefito ia ‘o e ongoongoleleí? (Vakai foki, Molonai 7:33–34; Ngaahi Tefito ‘o e Tuí 1:4.) Fakatatau mo e lau ‘a Palesiteni ‘Iongí, ‘e lava fēfē ke mahino kiate kitautolu ko e tui kia Kalaisí ko e ‘uluaki tefito ia ‘o e ongoongoleleí?

  • Ko hai “ ‘a kinautolu ‘oku nau ngāue ke fakamo‘ui ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá?”

Ko e tui kia Kalaisí ko ha me‘a-foaki ia ‘a e ‘Otuá ‘oku ma‘u ‘i he tuí, talangofuá, pea mo e ngaahi ngāue ‘o e mā‘oni‘oní.

  • Te tau lava fēfē ke ma‘u ‘a e tui kia Kalaisí? ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e pehē ke fakalahi mai “mo e tui ki he tuí?” (Vakai foki, ‘Alamā 31:26–28.)

  • Ko e hā hono ‘uhinga kuo pau ai ke tau tui, talangofua, mo ngāue‘aki e mo‘oní ka tau ma‘u ‘a e tuí? (Vakai foki, ‘Alamā 32:21.)

  • Ko e hā hono ‘uhinga na‘e pehē ai ‘e Palesiteni ‘Iongi “ ‘oku tau ha‘isia ke falala ki hotau ‘Otuá?” (Vakai foki, ‘Eta 12:6–7.) ‘Oku tau fakahā fēfē ‘a ‘etau falala ki he ‘Otuá? (Vakai foki, ‘Eta 3:11–12.)

  • ‘Oku kaunga hala fēfē ‘a e loto veiveiuá pea mo e faka‘uhinga ‘a e tangatá ki he tuí? Te tau lava ke ‘ilo‘i fēfē ‘iate kitautolu pē ‘a e anga ‘o ‘etau tu‘u mo e ‘Otuá? ‘Oku kaunga fēfē ‘etau tui kia Sīsū Kalaisí ki he anga ‘o e ngaahi ongo ‘oku tau ma‘u ‘o kau kiate kitautolu peé?

  • Na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi, “Fiefia ā ka ko kinautolu ‘oku nau fetaulaki mo e ngaahi ‘ahi‘ahí ‘o kapau ‘oku nau kei faitotonu mo tui ‘i honau uiui‘í.” Te tau lava fēfē ke kei ma‘u ‘a ‘etau tuí mo ‘etau faitotonú ‘i he ngaahi taimi faingata‘á? Kuó ke lava‘i fēfē ‘a e faingata‘á ‘i ho‘o tuí mo ho‘o faitotonú? (Vakai foki, Hilamani 12:3; ‘Alamā 32:6.)

‘Oku faka‘ali‘ali mai mo fakamālohia ‘etau tuí ‘e he ngaahi ngāue ‘o e mā‘oni‘oní.

  • Na‘e fakamatala‘i fēfee‘i ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘a e fekau‘aki ‘a e tuí mo e ngāué?

  • Ko e hā e me‘a na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi kuo pau ke tau fai ka tau ma‘u e tokoni ‘a e ‘Eikí? Ko e hā e me‘a ‘oku ‘amanaki mai ‘a e ‘Eikí ke fai ‘e kinautolu ‘oku nau ongo‘i “loto fiemālie ke foaki ‘a e me‘a kotoa ma‘a Kalaisí, pea fai ‘a e me‘a kotoa pē ke laka ai ki mu‘a ‘a hono Pule‘angá?”

  • Ko e hā e tala‘ofa ‘a Palesiteni ‘Iongi kiate kinautolu ‘oku nau “ngāue‘aki ‘a e tuí [i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí] pea nau mo‘ui fiefia ‘i hono kakato ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he ‘aho ki he ‘ahó?” Kapau ‘oku ‘alu fakataha ‘a ‘etau ngaahi lotú mo e tuí pea mo e ue‘i ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, ko e hā nai hono olá? (Vakai foki, T&F 46:3; Hilamani 10:5.)

ʻĪmisi
pioneers

Na‘e faka‘ali‘ali mai ‘e he Kāingalotu ‘o e ngaahi ‘aho ki mu‘á ha tui lahi mo‘oni ki he ‘Eikí ‘i he‘enau si‘aki ko ia ‘a honau ngaahi ‘apí pea mo honau ngaahi fonuá ka nau fakatahataha ki Saione ‘o hangē ko ia na‘e fakahinohino ‘e Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ke nau faí.

ʻĪmisi
wagons in Salt Lake City

Ko ha fakatātā ‘o e ngaahi saliote ‘i Sōleki Sití ‘i he konga ki mu‘a ‘o e ta‘u 1860 tupú.