Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 29: Mo‘ui‘aki e Lea ‘o e Potó


Vahe 29

Mo‘ui‘aki e Lea ‘o e Potó

Kia Palesiteni Pilikihami ‘Iongí, ko e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí ko ha tui fakalotu faingofua hono mo‘ui‘akí. ‘I ha‘ane tohi he 1867 ki hono ongo foha na‘e ngāue fakafaifekaú, na‘e fakahīkihiki‘i ai ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘a e Kāingalotu ‘i Sōleki Sití ‘i he‘enau tauhi ‘a e Lea ‘o e Potó: “ ‘Oku mātu‘aki faingata‘a ke ma‘u ‘e he kau fakatau kava mālohi ‘i he Hala Uasikeé (Whiskey St.) Ha me‘a mei he ‘aho ki he ‘aho ke totongi ‘aki e fale ‘oku nau ngāue‘akí. Kuo fakahaa‘i ‘e he kakaí ‘a e fakakaukau mālohi taha kuo mau lava ke mamata ai, ke nau fakahoko ‘a e ngaahi fale‘i kuo ‘osi fai fekau‘aki mo e Lea ‘o e Potó pea mo talangofua ki he ngaahi me‘a fakatu‘asinó mo fakalaumālié foki. Na‘e ‘ikai ke fakamālohi‘i, pe fie ma‘u ki ai ha fuakava. Na‘e tuku atu pē ‘a e tefito‘i mo‘oní pea na‘e hangē na‘e mateuteu pē ‘a e kakaí ia ke nau tali mo fakahoko loto lelei pē ia. ‘Oku toka ‘a e melinó mo e mo‘ui leleí ‘i he Potu-fonuá kotoa”(LBY, 88). Na‘á ne ako‘i na‘e fakahā ‘e he ‘Eikí ‘a e Lea ‘o e Potó ke fakalelei‘i ‘aki e tu‘unga ‘o ‘etau mo‘ui fakamatelié, ‘ai kitautolu ke tau hoko ko ha kau ngāue lelei ange ‘i he pule‘anga ‘o e ‘Otuá he māmaní, pea mo tokoni‘i kitautolu ke tau a‘usia ‘a e tu‘unga haohaoa ‘o hotau fakatupú.

Ko e Ngaahi Akonaki ‘a Pilikihami ‘Iongí

‘Oku mau tui ko e Lea ‘o e Potó ko ha fekau ia mei he ‘Otuá.

‘I hono kamata ko ia ‘o e ako‘anga ‘o e kau palōfitá, ko e taha ‘o e ngaahi ‘uluaki fakahā na‘e fai ‘e he ‘Eikí ki he‘ene tamaio‘eiki ko Siosefá ko e Lea ‘o e Potó. Na‘e tokosi‘i pē ‘a e kau mēmipa na‘a nau fuofua kau ki he ako‘angá ni, pea kamata ako‘i kinautolu ‘e he palōfitá ‘i he tokāteline ke nau teuteu ke ō atu ki māmani ‘o malanga‘i ‘a e ongoongoleleí ki he kakai fulipē … Na‘e kamata fakahinohino‘i kinautolu ‘e he palōfitá he founga ke nau mo‘ui ai, ke nau hoko ai ‘o mateuteu lelei ange ke fakahoko ‘a e ngāue lahi na‘e ui kinautolu ke nau fakahokó (DNSW, 25 Feb. 1868, 2).

Kau pīsope, Kaumātu‘a ‘o ‘Isileli, Kau Taula‘eiki Lahi, Kau Fitungofulu, Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Palesitenisī ‘Uluakí, pea mo e Fale ‘o ‘Isileli, mo u fakafanongo mai, ‘e hoku kakai! Tauhi e folofola ‘a e ‘Eikí, tauhi ‘a e Lea ‘o e Potó, fepoupouaki, pea poupou‘i ‘a e fale ‘o e tuí(DBY, 183).

‘Oku ou ‘ilo‘i ‘oku ‘i ai ha ni‘ihi ‘oku nau pehē ko e ngaahi fakahā fekau‘aki mo e ngaahi me‘á ni ‘oku ‘ikai foaki mai ia ko ha fekau. ‘Oku sai ‘aupito pē ia, ka kuo fekau‘i kitautolu ke tau tauhi ‘a e kupu‘i folofola kotoa pē kuo tō mei he fofonga ‘o e ‘Otuá (DBY, 182–83).

‘Oku fanafana mai ‘a e Laumālié kiate au ke u fakahā ki he Kāingalotu kotoa ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ke nau tauhi ‘a e Lea ‘o e Potó, ke tukunoa‘i ‘a e tií, kofí, mo e tapaká, pea fakamama‘o mei hono inu ‘o e ngaahi inu ‘oku ‘i ai ha kava mālohí. Ko e me‘a ‘eni ‘oku fakahā ‘e he Laumālié ‘iate aú. Kapau ‘oku fanafana ‘e he Laumālie ‘o e ‘Otuá ‘a e me‘á ni ki hono kakaí ‘o fakafou ‘i honau takí, pea ‘ikai ke nau fanongo pe talangofua, ko e hā leva hano nunu‘a ‘o ‘enau talangata‘á? ‘E hoko ko hanau ‘inasi ‘a e fakapo‘uli mo e kui faka‘atamai ‘i he ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá; he ‘ikai ke nau toe ma‘u ‘a e laumālie ‘o e lotú, pea ‘e fakautuutu ‘a e laumālie ‘o e māmaní ‘iate kinautolu, ‘o fakatatau mo ‘enau talangata‘á pea a‘u ‘o nau hē kakato mei he ‘Otuá mo hono ngaahi ‘alu‘angá (DBY, 183).

Ko e fa‘unga ‘oku ma‘u ‘e ha tangata ‘oku totonu ke fafanga‘i mo tauhi fakalelei; pea ka tau ka fakahū ‘i ha taimi ha fa‘ahinga me‘a ki ai ke fakamālohi ‘i mo faka‘ai‘ai ia ‘o mahulu atu mei hono ivi fakanatulá, ‘okú ne fakanounou‘i leva ‘e ia ‘a e mo‘uí. Ko ha toketā ngāue fakafaito‘o fe‘unga pē au ke u ‘ilo‘i… . Kapau te mou muimui ki he fale‘i ko ‘ení, te mou mo‘ui fuoloa mo mo‘ui lelei, pea te ke tupulekina ‘i ho potó, mo ho‘o fiefiá, pea mo ho‘o fiemālié(DBY, 183).

Ko e Lea ko ‘eni ‘o e Potó ‘a ia ne pehē kuo motu‘a, mo ‘ikai ngāue‘akí, ‘oku tatau pē ia mo e ngaahi fale‘i kotoa ‘a e ‘Otuá, ‘oku kei ngāue‘aki tatau pē ia ‘i he ‘ahó ni pea mo ha toe taimi ki mu‘a atu. ‘Oku ‘i ai ha mo‘ui, ‘a e mo‘ui ta‘e ngatá ‘i ai—‘a e mo‘ui ko ‘ení pea mo e mo‘ui ka hokó (DBY, 184).

Ko e Lea ‘o e Potó ko ha fono fakalaumālie ia ki he mo‘uí.

‘Oku ta‘ofi ‘e he Lea ko ‘eni ‘o e Potó hono faka‘aonga‘i ‘o e inu velá mo e tapaká. Kuó u ‘osi fanongo ‘i hano fakafekiki‘i tokua ko e tií mo e kofí ‘oku ‘ikai ke hā ia ai; ‘oku mo‘oni ‘aupito ia; kae fēfē ‘a e kakai ne nau anga‘aki hono ngāue‘aki ia ko e inu vela ‘i he taimi na‘e fai ai ‘a e fakahā ní? ‘A e tií mo e kofí. Na‘e ‘ikai ko hatau anga maheni ke inu ‘a e vai velá, ka ko e tií mo e kofí—ko e fa‘ahinga inu ia ne anga maheni ‘akí (DBY, 182).

Koe‘uhí ke ‘oua na‘a fai ha ngāue ‘e ua ‘i he ‘aho pē ‘e taha, ‘oku tala fakapatonu mai ai ‘e he fakapotopotó ki he [Kāingalotú], kapau ‘oku nau fie mo‘ui fuoloa mo mo‘ui lelei, kuo pau ke nau tuku ke mālōlō honau sinó ‘o ‘ikai fu‘u ongosia mo‘oni, ‘i he hili pē ha‘anau hela‘ia fe‘unga. ‘I he taimi ‘oku fai ai e ongosiá, ‘oku fa‘a vivili leva ha ni‘ihi tokua ‘oku nau fie ma‘u ha fa‘ahinga me‘a fakaivia (stimulants) hangē ko e tií, kofí, kava mālohí, tapaká, pe ko ha taha ‘o e ngaahi me‘a mālohi fakafaito‘o kona tapu pehē ‘oku fa‘a ngāue‘aki ke ne feau ‘a e nounou fakaiví ke to e ivi lahi ange. ‘Oku totonu ke nau kumia ‘a e ivi ko ‘ení ‘aki ha mālōlō kae ‘ikai ‘aki ‘a e fa‘ahinga me‘a fakatupu (stimulants) ko ‘ení. Ngāue si‘isi‘i ange, ongosia si‘isi‘i ange, kai si‘isi‘i ange, pea te tau poto lahi ange ai, mo‘ui lelei ange, pea hoko ko ha kakai mo‘umo‘ua ange kae ‘ikai ‘i he founga ‘oku tau lolotonga fakahoko he taimi ní. ‘Oku faingata‘a ke ma‘u ha fa‘ahinga me‘a fakatupu mo‘ui lelei ange ke te inu ‘i he vai mokomokó, ‘o hangē ko ia ‘oku tafe mai ‘i he fanga ki‘i vai tafe mo e sinou ‘o hotau ‘otu mo‘ungá. Ko e fa‘ahinga inu ‘eni ‘oku totonu ke tau inú. ‘Oku totonu ke hoko ia ko hotau inu ‘i he taimi kotoa pē… . Mahalo na‘a taku ‘o pehē ‘oku ‘i ai ha kau tangata ‘oku nau faka‘aonga‘i ‘a e inu kava mālohí mo e tapaká ‘oku mo‘ui lelei, ka ‘oku ou pehē ne nau mei mo‘ui lelei ange ‘o kapau ne ‘ikai ke nau faka‘aonga‘i ia, pea te nau fe‘unga ai ke ma‘u ‘a e ngaahi tāpuaki ne tala‘ofa ma‘a kinautolu ‘oku nau tauhi ‘a e fakahinohino ‘oku ‘omi ‘i he “Lea ‘o e Potó”(DBY, 187).

‘I he‘emau fononga ki he ngaahi nofo‘angá pea mau tu‘u atu ‘i he ‘otu fale ‘o e kāingalotú, ko e me‘a ‘oku nau fa‘a lea‘akí ‘oku pehē, “ ‘E Pilikihami, tuku mu‘a ke mau fakahā atu homau lotó fekau‘aki mo koe pea mo ho kaungā fonongá.” Na‘á ku fakahā ange ke nau fakahoko ia, kae tomu‘a ‘omai ha‘aku konga mā koane (cornbread); Ne sai ange ia kiate au ‘i ha‘aku kai ‘i he‘enau paí, tātí, mo ‘enau kakano‘i manu melié. Tuku pē ke u ma‘u ha me‘a ko ē te ne tokoni‘i ‘a natula mo kei tauhi ai pē hoku keté mo ‘eku mo‘uí ke ma‘a kakato ke ne ma‘u ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí pea hao ai mei he langa ‘ulú mo e fa‘ahinga felāngaaki kotoa pē (DBY, 189).

‘I he tu‘u ‘a e kau ‘Ameliká ko e pule‘angá, ‘oku nau toe fakapoongi pē ‘e kinautolu ‘a kinautolu ‘aki ‘enau ngaahi angahalá mo ‘enau tō‘onga mo‘ui mā‘olungá. ‘I he lahi ‘o e me‘a ‘oku totonu ke kai ‘e ha tangata ‘i ha miniti ‘e tolungofulu ka ‘okú ne folofua pē ia ‘i ha miniti pē ‘e tolu, ‘o ne folofefeka pē ‘ene me‘akaí ‘o hangē ha [kulií] ‘i he lalo tēpilé, ‘a ia ko e taimi ko ē ‘oku lī hifo ai ha konga kanomate ki aí, ‘okú ne folofua ia ‘oku te‘eki ke ke lava ‘e koe ‘o pehē “tu‘o ua.” Kapau ‘okú ke fie ma‘u ke ke lelei ange, peá ke fakahoko ‘a e fale‘i ne u toki fai atú. Vahevahe ho‘o ngaahi me‘akai leleí, peá ke tui ki ai, te ke fakahaofi lahi ange ai ho fāmilí mei he mahamahakí, puké pea mo e maté (DBY, 189).

‘Okú ke ‘ilo nai ko hao faingamālie ke mo‘ui ‘o ke lava ke mapule‘i lelei ma‘u pē ho ‘atamaí? Ako ke ke fakatolonga ho‘o mo‘uí mo ho tu‘unga mo‘ui leleí, pea te ke lava ai ke mapule‘i ho ‘atamaí (DBY, 190).

Ko e konga fakakaukaú ‘oku ta‘e fa‘a-mate pe ta‘e lava ke fai ha sio ki ai, pea ko ia ‘okú ne fai ‘a e ngāue faka‘atamaí; pea ko e sinó leva, ‘a ia ne fo‘u mo fokotu‘utu‘u ki he tefito‘i taumu‘a ko iá, ‘okú ne fakahoko pe fakasino ‘a e ngāue ‘o e ‘atamaí. Tuku ke ngāue ‘a e sinó mo e ‘atamaí, pea tuku ke na fengāue‘aki lelei fakataha, tuku kehe pē ha fanga ki‘i me‘a iiki, te ke ma‘u ai ha taha ‘atamai mālohi, sipoti lelei, ‘oku fakatou mālohi fakaesino mo faka‘atamai (DBY, 191).

Tokanga‘i homou sinó; fai fakapotopoto ‘i hono ngāue‘aki homou iví, he ko e taimi ko ē te ke motu‘a aí te ke fie ma‘u ‘a e ivi mo e mālohi ‘okú ke lolotonga maumau‘í. Lufilufi‘i ho‘omou mo‘uí. ‘Oku te‘eki ke mou hoko ko ha kau tangata tau lelei mo‘oni pe ko ha kau tauhi fakapotopoto, kae ‘oua kuo mou ‘ilo mo fakahoko ‘eni(DBY, 193).

Pe ‘i ‘oua mu‘a na‘a tau me‘a va‘inga‘aki hotau misioná, ‘o manako ki hono ngāue‘aki ‘o e ngaahi me‘a fakatu‘utāmakí. He ‘oku nau fakatupu ‘a e kamata‘anga ‘o e mahakí mo e maté ‘i he sino ‘o e tangatá, pea kuo pau ke hoko tatau pē ki he‘enau fānaú, pea ‘oku fakatupu ai ha kakai vaivai ki he māmaní. ‘Oku ‘ikai ma‘u ‘e he fānau peheé ha hui fefeka, pe uoua, pe mo‘ui fe‘unga, pea ‘oku ‘ikai ke nau malava ha me‘a ma‘anautolu, pe ma‘a honau kaungā tangatá; ‘oku ‘ikai ke nau mateuteu kinautolu ki he mo‘uí (DBY, 185–86).

Ko hono tauhi ‘o e Lea ‘o e Potó te ne lava ‘o tokoni‘i ke tau fakahoko lelei ange ai ‘a e taumu‘a ‘o ‘etau mo‘uí.

Ko ha konga ia ‘o ha fale‘i lelei kuo finangalo ‘a e ‘Eikí ke tauhi ‘e hono kakaí, koe‘uhí ke nau lava ‘o mo‘ui he māmaní kae ‘oua kuo kakato ‘a e ‘uhinga ne fakatupu ai kinautolú. Ko e kaveinga ‘eni na‘e fakakaukau‘i ‘e he ‘Eikí ‘i he‘ene foaki ko ia ‘a e Lea ‘o e Potó. Ko kinautolu ko ē te nau tauhi iá te ne foaki ange ha poto mo ha mahino lahi ange, ‘oange ha mo‘ui lelei lahi ange, ‘o ‘oange ha ivi mo ha kātaki lahi ange ki he ngaahi kupu kotoa ‘o honau sinó mo honau ‘atamaí kae ‘oua kuo fuoloa honau ngaahi ‘ahó ‘i he māmaní. ‘E hoko ‘eni ko honau tāpuaki kapau te nau tauhi ‘ene folofolá ‘aki ‘a e loto lelei mo e loto fiemālie pea fai-velenga mo‘oni ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí (DBY, 184).

‘Oku tau vakai ai heni ko e meimei ngaahi fuofua akonaki na‘e ma‘u ‘e he kau fuofua Kaumātu‘a ‘o e Siasí na‘e fekau‘aki ia mo e me‘a ke nau kaí, me‘a ke nau inú, pea mo e founga ke fakatonutonu ai ‘enau mo‘ui fakanatulá koe‘uhí ke nau fā‘ūtaha fakatu‘asino mo fakalaumālie foki. Ko e taumu‘a mā‘olunga ‘eni na‘e ‘i he fakakaukau ‘a e ‘Otuá ‘i he‘ene fekau‘i mai ki māmani, ‘o fakafou mai ‘i he‘ene kau tamaio‘eikí, ‘a e Ongoongolelei ‘o e mo‘uí mo e fakamo‘uí (DBY, 186).

Ka ‘i ai ha tangata ‘oku mo‘ua ‘i ha fa‘ahinga ‘ulungaanga ‘oku fakatupu maumau ki he lelei fakalūkufuá, ‘i he‘ene sīpingá mo e tō‘ongá, ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he‘ene hoko koe fili kiate ia peé, ka ki he koló foki, ‘i he fa‘ahinga aafu ‘o e ‘ulungaanga ko iá. Ko e tangata ko ē he ‘ikai te ne fie feilaulau‘i hano ‘ulungaanga fakatupu maumau koe‘uhí ko ha lelei ma‘á e koló, te tau pehē, ‘oku māmāfana pē ia ‘i he‘ene ngaahi holi mo ‘ene ngaahi faka‘amu ki ha fakalakalaka ‘a e kakaí mo e fakalūkufuá kotoa(DBY, 186).

‘Oku ‘ikai ko e na‘ina‘i ‘i he Siasí mo e Pule‘angá ke teuteu ke mate; ka ko hotau talá ke teuteu ke mo‘ui, pea fakalakalaka ki he lahi taha te tau lavá ‘i he mo‘ui ka hoko maí, ‘a ia te tau ma‘u ai ha tu‘unga hākeaki‘i mā‘olunga ange ‘o e ‘iló, potó, māmá, mālohí, nāunaú, mo e hākeaki‘í. Pe ‘i tau feinga ā ke teke ‘a e mo‘ui lolotongá ki he lōloa taha ‘e lavá, ‘aki hono tauhi ‘o e fono kotoa pē ‘o e mo‘uí, mo fevahevahe‘aki lelei ‘a e ngāué, akó, mālōloó, ngaahi fakafiefiá, pea teuteu ai ki ha mo‘ui ‘oku lelei angé. Tau ako‘i mu‘a ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ko ‘ení ki he‘etau fānaú, koe‘uhí ke nau lava ‘o ako‘i ‘i he kamata‘anga pē ‘o ‘enau mo‘uí ke nau fakatoka ‘a e fakava‘e ‘o e mo‘ui leleí, iví, mapule‘í, pea mo e mālohi ‘o e mo‘uí ‘i honau sinó (DBY, 186).

Ko e Ngaahi Fokotu‘u ki hono Akó

‘Oku tau tui ko e Lea ‘o e Potó ko ha fekau ia mei he ‘Otuá.

  • ‘Oku anga fēfē hono teuteu‘i lelei ange kitautolu ‘e he‘etau tauhi e ‘o e Potó ke tau fakahoko ‘a e ngāue ‘a e ‘Eikí?

  • Na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi kuo “fekau‘i kitautolu ke tau tauhi ‘a e folofola kotoa pē ‘oku tō mai mei he fofonga (mouth) ‘o e ‘Otuá,” ‘o kau ai ‘a e Lea ‘o e Potó.(Vakai foki, T&F 89:2.) ‘Oku tokoni fēfē atu hono ‘ilo‘i ko ia ko e Lea ‘o e Potó ‘oku ‘ikai ko ha fale‘i lelei pē ka ko ha fekaú, ke ke mo‘ui fakatatau ai mo hono ngaahi tefito‘i mo‘oní? Ko e hā na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘e hoko ko ha ngaahi nunu‘a ‘o e talangata‘a ki he Lea ‘o e Potó?

  • ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘a Palesiteni ‘Iongi ‘i he‘ene pehē, “ ‘Oku ‘i ai ha mo‘ui, ‘a e mo‘ui ta‘engatá” ‘i he Lea ‘o e Potó?

Ko e Lea ‘o e Potó ko ha fono fakalaumālie ia ‘o e mo‘uí.

  • Fakatatau mo Palesiteni ‘Iongi, ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e Lea ‘o e Potó? (Vakai foki, 1 Kolinitō 3:16–17; T&F 89; 93:35.)

  • Ko e hā ‘a e fale‘i ‘a Palesiteni ‘Iongí ke ‘oua na‘a hoko ai ha ongosia? Te ke faka‘aonga‘i fēfē ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘okú ne pule‘i ‘ene fale‘í ‘i ho‘o mo‘uí?

  • ‘Oku founga fēfē hono tuku ‘e he tauhi ki he Lea ‘o e Potó “ke fengāue‘aki ‘a e sinó mo e ‘atamaí”? ‘E founga fēfē ha ‘o ma‘u ha lelei mei heni? ‘E teuteu‘i fēfee‘i kitautolu ‘e he Lea ‘o e Potó ke tau ma‘u ‘a e Laumālié?

  • Na‘e pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi, “ ‘Oua na‘a tau me‘a va‘inga ‘aki hotau misioná, ‘o kau ‘i hano ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘a fakatu‘utāmakí.” ‘Oku felei fēfee‘i ‘e he ngaahi me‘a peheé ‘a hotau misioná?

‘E lava ‘e hono tauhi ‘o e Lea ‘o e Potó ke ne tokoni‘i ke tau fakahoko lelei ange ai ‘a e taumu‘a ‘o ‘etau mo‘uí.

  • ‘Oku tokoni fēfē ‘etau mo‘ui‘aki e Lea ‘o e Potó ke tau fakakakato ai hotau fakatupú, fakafo‘ituitui pea mo to e faka-Siasi?

  • ‘Oku fakalelei‘i fēfee‘i ‘e he mo‘ui‘aki e Lea ‘o e Potó hotau tu‘unga fakalaumālié? ‘Oku maumau‘i fēfee‘i hotau laumālié ‘e he‘etau talangata‘a ki he Lea ‘o e Potó?

  • Ko e hā ‘oku lelei ange ai ‘etau ngāué ‘i he‘etau tauhi ‘a e Lea ‘o e Potó?

  • Te mou muimui fēfē ki he fale‘i ‘a Palesiteni ‘Iongi ke “teke ‘a e mo‘ui lolotongá ki he lōloa tahá, ‘aki hono tauhi ‘a e fono kotoa pē ‘o e mo‘uí, mo fevahevahe‘aki lelei ‘a e ngāué, akó, mālōloó, mo e fakafiefiá”? ‘Oku tokoni fēfē hono mo‘ui‘aki e Lea ‘o e Potó ke tau mo‘ui fuoloa ange ai?

ʻĪmisi
pioneers harvesting grain

‘Oku ako‘i ‘e he Lea ‘o e Potó ‘oku kau ‘a e kēlení ‘i he ngaahi me‘akai fakatupu mo‘ui lelei taha ‘oku lelei ki hotau sinó.