Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Ko e Uiuiʻi Fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá


Vahe 10

Ko e Uiuiʻi Fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni mālohi naʻe hā ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fakahā mai ʻiate ia ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia, ko e “mālohi [moʻoni] ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.” [Loma 1:16.]1

Talateú

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, “Talu mei heʻeku kei siʻí mo ʻene faingofua moʻoni kiate au ke u tui ki he ngaahi vīsone ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.”2 Naʻá ne pehē naʻe fakamālohia ʻene fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefá ʻi he taimi naʻe fanongo ai ki ha meʻa naʻe hoko ki heʻene tamaí ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ʻi Sikotilaní:

“ ʻI he taimi naʻe kamata malanga ai [ʻeku tangataʻeikí] ʻi hono fonua tupuʻá ʻo ne fakamoʻoniʻi ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe tafoki ʻa e kakaí meiate ia. Naʻa nau loto fehiʻa ki ha faʻahinga meʻa pē [fekauʻaki mo e Siasí], pea hangē naʻe hanga ʻe he hingoa ʻo Siosefa Sāmitá ʻo fakatupu ha loto fakafepaki ʻiate kinautolú. Naʻá ne pehē ʻi ha ʻaho ʻe taha ko e founga lelei taha ke fetuʻutaki ai mo e kakaí ni ke ne malangaʻi pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahino ngofuá, ʻa e fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, kae ʻoua te ne toe fakamoʻoniʻi ʻa hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. ʻI ha māhina nai ʻe taha pe ofi ki ai, naʻe kamata ke ne mafasia ʻi ha ongoʻi tuēnoa, mo loto-mamahi, pea ʻikai ke ne toe maʻu ʻa e laumālie ʻo ʻene ngāué. Naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakapapauʻi ʻe ia pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó, ka naʻe fakaʻau ke kaupōʻuli ʻene fakakaukaú; naʻe fakaʻau ke loto foʻi; naʻe mafasia mo tuēnoa; pea naʻe hokohoko atu ʻa e ongoʻi loto foʻi ko iá kae ʻoua kuo mafasia fau peá ne ʻalu ai ki he ʻEikí ʻo fakataufolofola ange, ‘Kapau he ʻikai lava ʻo toʻo atu ʻa e ongo ko ʻení, ʻe sai ange ā ke u foki ki ʻapi. He ʻikai ke u lava ʻo hoko atu kae kei fakafeʻātungiaʻi peheʻi ʻeku ngāué.’

“Naʻe kei hoko atu pē ʻa e ongoʻi loto foʻi ko ʻení ʻi ha vahaʻa taimi mei ai, kae ki muʻa pea mafoa mai ʻa e atá ʻi ha pongipongi ʻe taha, hili ia ha pō naʻe ʻikai malava ai ke mohe lelei, naʻá ne fakakaukau ai ke ʻalu ki ha ʻana ofi ki tahi, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ʻe mavahe kakato ai mei māmani, ʻo ne lilingi atu hono lotó ki he ʻOtuá mo fehuʻi pe ko e hā ʻoku mafasia ai ʻi he faʻahinga ongo ko ʻení, ko e hā kuó ne faí, pea ko e hā te ne lava ʻo fai ke toʻo atu ʻaki ia kae hoko atu ʻene ngāué. Naʻe kamata kei poʻuli atu ai ki he ʻaná ni. Naʻe vēkeveke ke fai mo aʻu ki ai pea aʻu ʻo kamata ke ne lele. ʻI he taimi naʻe mavahe ai mei he koló, ne taʻofi ia ʻe ha ʻōfisa naʻe fie ʻilo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. Naʻá ne fai ange pē ha tali naʻe fakafiemālie pea fakangofua ai ia ke ne hoko atu. Hangē naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa naʻá ne teke iá; kuo pau ke ne maʻu ha fakanonga. ʻI heʻene hū atu ʻi he ngutu ʻo e ʻaná, naʻá ne pehē leva, ‘ʻAlā Tamai, ko e hā te u lava ʻo fai ke huʻi atu ai ʻa e ongo ko ʻení? Kuo pau ke huʻi atu ia he ka ʻikai he ʻikai ke u toe lava au ʻo hoko atu ʻi he ngāué ni;’ pea naʻá ne ongona heni ha leʻo, ʻo mahino tatau mo e leʻo ʻoku ou lea ʻaki atu he taimi ní, ʻo peheni, ‘Fakamoʻoniʻi ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá.’ ʻI heʻene manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ne pehē te ne fai ʻi he uike ʻe taha pe lahi ange ai ki muʻá, naʻe lōmekina ia ʻe he foʻi fakakaukaú ni, pea naʻe toki haʻu kiate ia ʻi heʻene fakatokangaʻi hake ta ʻokú ne ʻi aí ke fakahoko ha misiona makehe, pea naʻe ʻikai ke tokanga ia ki he misiona makehe ko iá. Naʻe toki tangi leva hono lotó, ‘ʻEiki, kuo feʻunga, ’ pea hū mai mei he ʻaná.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Makei, “ ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku tangutu ʻo fanongo ki he fakamoʻoni ko iá mei ha taha naʻá ku mahuʻingaʻia mo fakaʻapaʻapaʻi ʻo hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, naʻe ʻikai ke u toe mahuʻingaʻia ʻi ha toe taha pehē he māmaní, pea naʻe tohitongi ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻi heʻeku moʻui kei siʻí.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Naʻe fakahā ʻe he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā Mai ʻa Siosefa Sāmitá ha ngaahi moʻoni nāunauʻia fekauʻaki mo e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi.

ʻOku ope atu pea mo kāfakafa ʻa e ngaahi ʻilo pea mo e ngaahi meʻa maʻu foʻou fakaʻofoʻofa ʻo e konga ki mui ʻo e senituli [hongofulu mā hivá] pea ʻoku tau fakatumutumu ai. … Ka ʻoku teʻeki ai ha taha ai te ne tali ʻa e fiemaʻu maʻongoʻonga taha ʻa e tangatá pea mo ʻene fakaʻānaua vivili tahá. Kuo teʻeki ai hanau taha te ne fakahā mai ʻa e meʻa kuo laulau-kuonga ʻa e fekumi ki ai ʻa e tangatá. Ko e fiemaʻu ko iá—ʻa e fakaʻānaua vivili taʻe tōliʻa ko ia ʻi he loto ʻo e tangatá—ke ʻilo ʻa e ʻOtuá, pea mo e fetuʻutaki ʻa e tangatá mo iá. … Ko e meʻa pē ʻe taha naʻe hoko ʻi he senituli hongofulu mā hivá ʻokú ne pehē kuó ne ʻomi ki he moʻui ʻa e tangatá ʻa e tali ko ʻení. Kapau ʻe maʻu ʻe he tangatá ʻi he meʻa ko ʻeni ne hokó ʻa e foʻi moʻoni ko ia kuo fekumi taʻe tuku ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ta ʻoku taau pē ʻa e fakaʻapaʻapaʻi makehe ʻo lau ko e meʻa maʻongoʻonga taha ia kuo hoko ʻi he senituli hongofulu mā hivá!

Ko e meʻa ko iá, ko ha hā ʻa ha ongo tangata fakalangi ʻe toko ua ki he Palōfita kei siʻi ko Siosefa Sāmitá, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e tuʻunga fakafoʻituitui moʻoni ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá pea mo hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.4

Hili ha taʻu e tahaafe valungeau mei he pekia ʻa Sīsū ʻi he kolosí, kuo fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe hā kiate ia ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú. [Naʻá ne pehē]: “… Naʻá ku sio ki he ongo tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ki ʻolunga kiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ha na toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” [Hisitōlia—Siosefa Sāmitá 2:17.]5

Ko e meʻa naʻá ne fakahaá naʻe mahino-ngofua ka naʻe toe lelei; pea naʻe ʻohovale ia ʻi he taʻe tui ʻa e tangatá ki hono moʻoní. Naʻá ne pehē ʻiate ia pē ko ʻene fakamatalá ko ha foʻi moʻoni mahino-ngofua; ka ki he maama faka-Kalisitiané ne hoko ia ko ha ʻuhila, naʻe tapa, ʻo ne fakavaivaiʻi ʻenau faʻunga fakalotú ʻo kamata mei he tumuʻakí ʻo aʻu ki hono fakavaʻé.

Ko e ongo ʻelemēniti mahuʻinga ʻeni ʻi heʻene ʻuluaki pōpoakí: ʻuluakí, ko e ʻOtuá ʻoku Sino (personal Being), ʻokú ne fakahoko mai hono finangaló ki he tangatá; pea ko e uá, ʻoku ʻikai ha faʻunga [siasi] ʻi he ngaahi lotu faka-Kalisitiané ʻokú ne maʻu ʻa e palani moʻoni ʻo e fakamoʻuí.6

Ko e hā ko ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa Sāmitá ko e fakavaʻe ia ʻo e Siasi ko ʻení. ʻOku toka ai ʻa e fakapulipuli ki hono mālohí mo ʻene longomoʻuí. ʻOku moʻoni ʻeni, pea ʻoku ou fakamoʻoni ki ai. ʻOku tali ʻe he foʻi fakahā pē ko iá ʻe taha hono kotoa ʻo e ngaahi tālafili ʻa e saienisí fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo hono anga fakalangí. ʻOku ʻikai ʻapē ke mou fakatokangaʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻá ni? ʻOku tali heni pe ko e tangata fēfē ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahino heni ʻene fetuʻutaki mo ʻene fānaú. ʻOku mahino heni ʻa ʻene tokanga ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo foaki mai ai hono mafaí ki he tangatá. Naʻe fakapapauʻi heni ʻa e kahaʻu ʻo e ngāué. Naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻuluaki mata meʻa hā maí ʻa e meʻá ni pea mo ha ngaahi moʻoni nāunauʻia kehe.7

ʻOku teʻeki pē ke mahino ki he māmaní ia ʻa hono mahuʻingá; ka he ʻikai ngata pē ʻi hono lau ʻo e hā ko ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa Sāmitá mo hono fakafoki ki mui mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono kakató—ko ha meʻa mahuʻinga ia ki he ʻilo ʻa e tangatá ki heʻene fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo hono tuʻunga ʻi he ʻunivēsíʻ; ko ha founga ke fokotuʻu ai ha fetuʻutaki totonu ʻi he vā ʻo e tangatá fakafoʻituitui pea mo ha falukunga kakai ʻoku nau hoko ko ha puleʻanga; ko ha fakahā ʻokú ne fakahinohino ʻa e hala ki he fiefia mo e melino ʻa e tangatá he māmaní mo ʻitāniti ʻi he kahaʻú, ko e meʻa maʻongoʻonga taha ia kuo hoko ʻi he senituli hongofulu mā hivá, ka ko e toe taha ia ʻo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha kuo hoko ʻi he ngaahi kuongá kotoa pē.8

Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻOku ʻikai ko e hoko pē ʻa Siosefa Sāmita ko e tangata maʻongoʻongá ʻoku ou fie lea kau ki aí, ka ko ʻene toe hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí naʻe tataki fakalaumālié. … ʻOku moʻoni, ko e maʻongoʻonga ʻa Siosefa Sāmitá naʻe tuʻunga ia ʻi he tataki fakalangí. …

He ʻikai ke lava ʻe ha taha ia ʻo fakatotoloʻi fakaʻāuliliki mo fakapotoʻi ʻa e fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo taʻe mahino ki ai ʻa e fenāpasi ʻa hono ngaahi akonakí mo ia naʻe fai ʻe he ʻEikí mo e Fakamoʻuí tonu pē ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai mo ʻEne kau ākongá. Hangē ko ʻení, kiʻi fakakaukau ki ai, ko e fakahā ko ia ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo hotau Tupuʻangá—ko e ʻOtuá ko ha Taha maʻu ʻatamai, ko e toko taha, ʻa ia “Ko [ʻetau] Tamai ʻoku ʻi he langí, ʻo hangē ko e akonaki ʻa Sīsuú.” [Vakai, Mātiu 6:9.] …

ʻOku tatau ʻa e akonaki ko ia ʻa Siosefa Sāmita ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo pē Taha ia ne Fakatupu ʻo e Tamaí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, mo e ngaahi akonaki naʻe fai fakahangatonu ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻaposetoló ʻo fekauʻaki mo Iá.

ʻOku pehē foki mo e akonaki ki he hoko atu ʻo e moʻuí ʻi he hili ʻo e maté. …

ʻOku toe maʻu ʻa e fekauʻaki lelei pehē pē ʻi he ngaahi akonaki fekauʻaki mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo hangē ko e tuí, fakatomalá, papitaisó, hilifaki nima ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ʻene ngaahi akonaki kau ki he “ ʻiló, anga fakapotopotó, anga fakaʻotuá, feʻofoʻofani fakakāingá, manavaʻofá, ” mo e hā fua [Vakai, 2 Pita 1:5–7; T&F 4:6.] …

… ʻOku akoʻi ʻe he kau taukave ʻo e papitaiso valevalé fekauʻaki mo e fānaú ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fanauʻi mai taʻe ʻi ai ha ʻilo, pe angatonu mo ha māʻoniʻoni ʻa e fānau īkí ki māmaní, ka ʻoku fakanatula ʻenau fakahehema ki he koví, pea ki he koví ʻataʻatā pē.”

… Naʻe lea fakahangatonu mo taʻe manavahē, pea hangē ha taha kuó ne ʻosi fakapapauʻi ʻoku tonú, ʻa e pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá: “ ʻOku māʻoniʻoni ʻa e fānau īkí, kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu ʻi he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.” [Vakai, T&F 74:7.]9

ʻOku hāsino ʻa e tataki fakalaumālie fakalangí … ʻi he fakahā nāunauʻia [ʻe Siosefa Sāmita] ʻa e natula taʻengata ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau pea mo e faingamālie ʻo e fakamoʻuí ki he tangata kotoa peé. ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e Siasí ka ʻoku fakaʻatā ia ki he taha kotoa te ne tali ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoní. … ʻE fakahaofi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Pea naʻa mo kinautolu ne nau mate teʻeki ke nau maʻu ʻa e fonó ʻe fakamāuʻi taʻe kau ai ʻa e fonó. Kuo fakahā ʻo aʻu mai ki he konga ko ʻení ʻa e ouau ʻo e fakamoʻui ki he kau pekiá.

Ko hono taʻengata ʻo e fuakava ʻo e malí ko ha fakahā nāunauʻia ia, ʻo fakapapauʻi ai ki he ngaahi loto ʻoku fakatahaʻi ʻe he fehaʻiʻaki ʻo e ʻofá pea mo hono fakamaʻu ʻe he mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻoku taʻengata ʻa ʻena fakatahá.

ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi fuakava kehe ʻoku toe hokohoko atu ʻi he fakalakalaka taʻengatá ʻi he ngaahi kuonga kotoa ʻo ʻitānití.

Naʻe ʻikai ke mei malava ʻe Siosefa Sāmita ʻo fakahoko kotoa ʻeni ʻaki ʻene fakakaukau leleí, potó, pea mo hono ivi ʻoʻoná pē. Naʻe ʻikai ke ne mei malava ʻe ia ʻo fakahoko ʻeni.10

Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he kuongá ni ʻa e Palani ʻo e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku ʻikai toe fuʻu kehe fēfē ia mei he hala ki he nofoʻanga fakalaumālié ʻi hono fokotuʻutuʻu ha faʻahinga ʻulungāanga ʻoku taau ke hū ai ki hono puleʻangá. Ko e Palaní ko e ongoongolelei ia ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono fakafoki mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻoku tonu mo mahino.11

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ko e fakamoʻoni ia ʻo hono tataki fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefá.

ʻI he taʻu 1820 nai, ne fakatupu ai ʻe he feʻauʻauhi fakalotú ʻa Siosefa Sāmita ke ne fekumi ki he siasi ʻoku totonú, ki he founga totonu ʻo e lotú, mo e founga totonu ke moʻui aí. Naʻe hanga ʻe he loto ke ʻiló ʻo ueʻi ʻa e toko taha kei siʻí ni ke ne fekumi ki he ʻEikí ʻi he lotu tāumaʻu. Ko e taha ʻo e tali ki heʻene lotú ne iku ʻo fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemaá ʻi he ʻaho … 6ʻo ʻEpeleli 1830. ʻE lava ke maʻu ʻi he faʻunga ko iá ʻa e mahino ki he palani kakato ʻo e fakamoʻui ʻo e tangatá.

ʻOku ou loto he taimí ni ke fakakau ʻa e faʻunga ko iá ko e taha ia ʻo e fakamoʻoni ki hono tataki fakalaumālié. … [Kuó ne] matuʻuaki ʻa e ngaahi puputuʻu fakapaʻangá, ngaahi fekuki fakasōsialé, mo e ngaahi moveuveu fakalotú; pea ʻoku tuʻu he ʻahó ni ko ha founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi fiemaʻu māʻolunga taha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. …

… Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakatatau mo e faʻunga ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú” [vakai, History of the Church, 1:79]. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi founga ngāue mahino mo e ʻaonga ʻo e faʻungá ni ʻa hono moʻoni fakalangí.12

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne pehē ai ʻe Siosefa Sāmita, ko ha kiʻi tamasiʻi ʻi he vahaʻa taʻu hongofulu mā faá mo e hongofulu mā nimá, naʻá ne maʻu ha fakahā mei he ʻOtuá, ko ha tali ki heʻene lotú. … Ko e ola ʻo ʻene fakamatala ko ʻení naʻe fakamavaheʻi ai ia he taimi pē ko iá mei he māmani ʻo e tui fakalotú. ʻI ha vahaʻa taimi nounou pē kuó ne fakatokangaʻi kuo tuʻu tokotaha pē.

Toko taha pē—pea ʻikai maheni mo e ʻilo pea mo e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻo hono kuongá!

Toko taha pē—ʻo ʻikai ha ʻilo ki he ngaahi ʻātí mo e saienisí!

Toko taha pē—ʻo ʻikai ha filōsefa ke ne fakahinohino ia, ʻikai ha faifekau ke ne tataki ia! Naʻá ne ʻoatu fakavavevave kiate kinautolu ʻi he mahino ngofua pea ʻi he anga ʻofa ʻa ʻene pōpoaki nāunauʻiá; ka ʻi he taʻe fieauna mo e loto siolalo, naʻa nau tafoki meiate ia ʻo tala ko e tupu kotoa ʻeni mei he tēvoló; tokua ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ko e mata meʻa hā mai pe fakahā ʻi he ngaahi ʻahó ni; tokua kuo ngata kotoa ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻi he Kau ʻAposetoló; pea he ʻikai toe hoko ha ngaahi meʻa pehē ia [vakai, Hisitōlia—Siosefa Sāmitá 2:21].

Ne tuku toko taha ai ia ke ne folaua ʻa e ʻōseni ʻo e fakakaukau fakalotú, kuo ʻikai ke ne tali ʻe ia ha faʻahinga vaka ke folau ai pea kuo teʻeki ke ne foʻu pe mamata ʻi hano foʻu ʻo ha vaka. Kapau ko ha taha loi ia, ʻoku mahino moʻoni, ko e vaka te ne foʻú ʻe taʻe maau.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ko e vaka ʻokú ne foʻú ʻoku lelei mo māʻolunga ange ia ʻi he meʻa kuo foaki ʻe he kau palōfesa potó mo e kau filōsefá ki māmani ʻi he ngaahi taʻu ʻe laungeau ki muʻá, ʻe iku ofo leva ai ʻa e tangatá mo fehuʻia pe naʻe maʻu mei fē ʻe he tangatá ni hono potó!

ʻOku mahino leva heni, neongo naʻe ngali tuʻu toko taha pē, ka naʻe toko taha pē ʻo hangē ko Mōsese ʻi he Moʻunga ko Sainaí; hangē ko Sīsū ʻi he Moʻunga ʻŌlivé. Pea ʻoku hangē pē ʻa e palōfitá ko e ʻEikí, naʻe ʻikai maʻu hono ngaahi fakahinohinó mei ha ngaahi founga ne faʻu ʻe he tangatá, kae maʻu fakahangatonu mei he ʻOtuá, ko e maʻuʻanga ʻo e poto kotoa peé. ʻOkú ne pehē: “Ko aú ko ha foʻi maka ʻoku ʻikai hamolemole. Naʻe teʻeki ke ongona ʻa e hāmalá mo e tutuʻú ʻiate au kae tālunga hono toʻo au ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku ou fakaʻamua ai ʻa e poto mo e ʻilo ʻo e langí ʻataʻatā pē.” [History of the Church, 5:423.] …

Kapau ʻe fakapapauʻi ʻa ʻene fakamatala ki he fakahā mei he ʻOtuá, he ʻikai ha toe veiveiua ʻi hono mafai ke fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí he māmaní, pea mo hono fakahoko ʻi he mafai totonu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo iá. Ko ia, ʻi hono kamata pē ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ne fakatoka ai ʻa e makatuliki taʻe malava ke ueʻia ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he kuonga fakakosipelí ni, [ʻa ia ko e], mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo hono Siasí.13

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi lavameʻa fisifisimuʻa ʻa [Siosefa Sāmita] he lolotonga ʻo e taimi nounou ko e taʻu ʻe hongofulu mā fā, mei he fokotuʻu ʻo e Siasí ki hono fakapōngí; pea ʻi heʻetau fakakaukau ki he napangapangamālie ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo ia ʻo e siasi he kuonga muʻá naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū mo ʻEne kau ʻaposetoló; pea ʻi heʻetau fakatokangaʻi ʻa ʻene ngaahi ʻilo mataotao ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú; mo tau fakatokangaʻi ʻa e palani taʻe ma-fakatataua mo lelei ʻo e Siasi kuo fokotuʻu ʻi he tataki fakalaumālie ʻa Kalaisi, ʻa ia ko hono huafá ʻoku fakahuafa ʻakí—ʻoku maʻu leva ʻa e tali ki he fehuʻi, naʻe maʻu mei fē ʻa e poto ʻo e tangatá ni? mei he kupuʻi maau mālie ko ʻení:

Fakafeta‘i ki he tangata ne fetu‘utaki mo Sihová!

Ne pani ‘e Sīsū “ ‘a e Palōfita mo e Tangata Ma‘u Fakahā ko iá”—

Monūʻia ā ka ko hono fakaava ʻo e kuonga fakakōsipeli fakaʻosi ko ʻení;

ʻE fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he ngaahi puleʻangá mo fakahīkihiki ʻi ʻe he ngaahi tuʻí.

[Vakai, Ngaahi Himi, fika 16]14

Naʻe moʻui pea pekia ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻi hono taukaveʻi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe fakahā kiate iá.

ʻOku lava ʻa e moʻungaʻi tangatá ke vakai lelei ki he kakano ʻo e ngaahi meʻá. ʻOku nau ʻilo ʻa e moʻoní. ʻOku nau lava ʻo fakakaukau ʻiate kinautolu pē. ʻOku fakaʻeiʻeiki ʻenau angafaí. ʻOku nau lava ke fakalotoa ha kau tangata ivi lahi ke muimui kiate kinautolu. ʻOku manuki kiate kinautolu ʻoku māʻulalo ange aí, pea lumaʻi, mo fakatangaʻi, ka ʻoku mate pē ʻa e kau fakaangá pea ngalo atu, ka ʻoku moʻui ʻa e tangata maʻongoʻongá ʻo lauikuonga.

Naʻe manuki ha niʻihi ʻo e kau takanga ʻo Siosefa Sāmitá kiate ia; naʻe ʻi ai mo ha niʻihi naʻa nau tanganeʻia ʻiate ia; ka naʻe fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe hono kau muimuí. …

ʻOku ʻikai ha taha fakakaukau tauʻatāina ia te ne lava ʻo vakaiʻi e moʻui ʻa e taki fakalotú ni ʻo taʻe ofo ʻi he foʻi moʻoni ko ia naʻá ne maʻu ʻo lahi fau ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e maʻongoʻonga moʻoní, ko hono tupuʻangá ʻoku maʻu ia ʻi heʻene holi ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea mo ʻene tukupā, ʻi hono ʻilo iá, ke muimui ki ai.15

ʻI he ngaahi kuongá kotoa naʻe fuofua ʻilo maʻu pē ʻa e moʻoní ʻe ha kau taki toʻa toko siʻi, ʻi heʻenau maluʻi iá, ne faʻa lahi ai ʻenau feilaulauʻi siʻenau moʻuí. Tuʻunga ʻi he mahino mo e loto toʻa ʻa e kau taki vilitakí ni kuo hoko ai ha fakalakalaka ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI ha ngaahi taimi ʻe niʻihi, naʻe pau ke nau fai ai ha fili pe te nau fakaʻikaiʻi, liliu, pe taukapoʻi ʻa e moʻoní—ko ha fili ia ʻi he fiemālie fakafoʻituituí mo e meʻa ʻoku mahuʻingá, pe fakamavaheʻi mei he sosaietí, tauteaʻi, pea naʻa mo e maté. Naʻe hoko ʻa e faʻahinga fili pehení kia Pita mo Sione ʻi heʻena tuʻu ko e ongo pōpula ʻi he ʻao ʻo e taulaʻeiki lahi ko ʻAnasá. Ko ha loto toʻa moʻoni ia naʻá na maʻú ke na lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi ʻi he ʻao ʻo e kau tangata tatau pē naʻa nau tuʻutuʻuni ke tautea mate iá. [Vakai, Ngāue 4.]

Ko ha loto toʻa moʻoni ne maʻu ʻe Paula, ko ha pōpula naʻe sēiniʻi ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko ʻAkilipá mo hono kau fakafeʻaó, ke ne fakamoʻoniʻi naʻe mamahi ʻa Kalaisi, pea naʻe totonu ʻene hoko ko e ʻuluaki ke toe tuʻu mei he maté, pea ʻoku tonu ke ne fakahā ʻa e māmá ki he kakaí, pea mo e kakai Senitailé. [Vakai, Ngāue 26.]

Ko ha loto toʻa moʻoni ia ne maʻu ʻe Siosefa Sāmita ke ne fakamoʻoniʻi ki he māmani taʻe tui mo loto tāufehiʻá ʻa e moʻoni naʻe hā mai kiate ia ʻa e ʻOtuá mo hono ʻAlo ʻOfaʻangá.16

Ko e kau tangata kotoa pē kuo nau fakahoko ha ngaahi fakalakalaka ki he māmaní ko ha kau tangata te nau fai pau ki honau konisēnisí—ʻo hangē ko Pita, Sēmisi, mo Paula, pea mo honau kāinga ʻi he kau ʻaposetolo he kuonga muʻá, pea mo ha niʻihi kehe foki. ʻI he taimi ne fakafepakiʻi ai ʻe he kau taki fakalotu ʻo Palemaila ʻi Niu ʻIoké ʻa e kiʻi tamasiʻi kei siʻi ko Siosefa Sāmitá ʻi he meʻa naʻe mamata mo ne ongona ʻi he Vaoʻakau Tapú, naʻá ne pehē ai, ʻi heʻene maʻu ʻi hono lotó ha fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsuú: “Naʻá ku mamata ki ha meʻa hā mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ke fakaʻikai ki ai, pea ʻe ʻikai foki te u toʻa ke fai pehē …” [Hisitōlia—Siosefa Sāmitá 2:25.]

Naʻe fai pau ʻa Siosefa Sāmita ki heʻene fakamoʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻangá.17

Ko hono ola ʻo hono fakahinohino fakalangi ʻo [Siosefa Sāmitá] ko e fakapapauʻi ai ʻo e māʻoniʻoni ʻo e meʻa naʻá ne akoʻí pea taʻe ilifia ʻi hono malangaʻi iá. Ko e taimi pē ne akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ha tokāteline, naʻá ne akoʻi ia ʻi he mafai. Naʻe ʻikai ko haʻane fehuʻi pe ʻoku fenāpasi mo e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá pe ʻikai, pe ʻoku fenāpasi mo e ngaahi akonaki ʻo e ngaahi siasi kehé pe ʻoku tuʻu fehangahangai. Ko e meʻa ko ia naʻe ʻoange ki aí, naʻá ne ʻoatu ia ki māmani ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau loto pe taʻe loto ki ai, pe ʻoku fenāpasi pe fehangahangai mo e tui ʻa e ngaahi siasí, pe ko e ngaahi tūkunga mālohi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻi he ʻaho ní, ʻi heʻetau vakai atu ki he hisitōlia ʻo ha taʻu ʻe teau tupu, ʻoku tau maʻu ha faingamālie lelei ke fakafuofuaʻi ʻa e totonu ʻo ʻene ngaahi ʻakonakí, pea mo fakapapauʻi ai ʻa e feituʻu ʻoku fai mei ai hono fakahinohinó. …

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene maʻu ʻa e tatakí mo e fakahinohinó mei he Taki fakalangí, ka, ʻi he taimi naʻá ne maʻu aí, naʻá ne taukapoʻi ia ʻaki ha tukupā fefeka.18

Neongo ʻa e ngaahi lea kovi, manuki, fakatanga, puke pōpula, mo e tuku pōpula naʻe iku ai ki hono fakapōngí, naʻe kei tatau pē ʻa Siosefa Sāmita mo Pita pea mo Paula ʻa ia naʻá na ʻi muʻa aí, ʻene feinga taʻe tuku ʻaki ʻa e kotoa hono iví ke muimui ki he maama naʻá ne ʻai ia ke ne hoko ko e “[taha ʻoku] kau ʻi he anga ʻo e ʻOtuá.” [Vakai, 2 Pita 1:4.]19

Ko e toto lelei taha ʻo e fonuá ni ne lilingi ia taʻe ʻi ai haʻane kovi. Naʻe ʻilo ʻe he [Palōfita ko Siosefá] naʻe tonuhia. Naʻá ne ʻilo ʻene totonú. Pea pehē pē ki hono tokoua ko Hailamé, Sione Teila, pea mo Uiliate Lisiate, ʻa ia naʻa nau ʻi ai fakataha mo iá. Ka koeʻuhí ko e ngaahi loi kovi ʻohua mo fakamalaʻiá, naʻe siʻi fakapoongi ai ʻa e Palōfita ko Siosefá mo siʻono tokoua ko Hailamé.

… Ka neongo kotoa ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ki he Palōfitá, ko e hā ʻene tōʻongá? Ko ha tōʻonga anga malū mo faka-Kalaisi. Naʻá ne pehē, ʻi he ʻene fononga ki Kātesi he efiafi ko iá:

“ ʻOku ou ʻalu ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi, ka ʻoku nonga hoku lotó ʻo hangē ko e pongipongi malū ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻOku ou maʻu ʻa e konisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he faihala ki he ʻOtuá pea ki he kakai kotoa pē. [Kapau te nau toʻo ʻeku moʻuí], te u mate ʻoku ou taʻe halaia, pea ʻe faifai pea ʻe lau kiate au ʻo pehē, naʻe fakapoongi ia ʻi he anga fitaʻa.” [Vakai, T&F 135:4.]20

Ko e moʻui ko ia ʻa e Palōfitá, mo hono tokoua ko Hailame naʻe pēteliaké, pea mo ha niʻihi kehe ʻe lau afe mo lau mano naʻa nau tali ʻa e moʻoni ʻo e [ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí] ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻo hangē ko hono talakí, naʻe fakahā ia ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku mahino pau ʻene fakatau atu ki he tōʻonga anga faka-Kalaisí. Naʻe moʻoni pehē ʻa e fakahaá ki he Palōfitá mo hono tokoua ko Hailamé, naʻá na fakamaʻu taʻe toe momou ai ʻena fakamoʻoní ʻaki hona totó.21

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Aleaʻí

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Makei ki he meʻa naʻe hoko ki heʻene tangataʻeikí ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo fekauʻaki mo e fie maʻu ke fakamoʻoniʻi ʻa Siosefa Sāmitá (vakai, peesi 109–110). Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e tali ne maʻu ʻe heʻene tangataʻeikí?

  • Ko e hā ne mahuʻinga ai ki he ʻEikí ke ne ui ha palōfita ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní? (Vakai, peesi 110–112.) Ko e hā ʻoku hoko ai ha fakamoʻoni kau kia Siosefa Sāmitá, ko ha konga mahuʻinga ʻo ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí? Ko e hā ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e hā ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló kia Siosefa Sāmitá ko e “fakavaʻe ʻo e Siasi ko ʻení?”

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe fakahā ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí? (Vakai, peesi 110–112.) Ko e hā ha ngaahi founga kuo hanga ai ʻe hoʻo ʻilo ki he ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí ʻo tokoniʻi hoʻo fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi tokāteline naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (Vakai, peesi 112–113.) Ko e hā ha founga kuo fai tāpuekina ai koe ʻi hoʻo ako mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo hoko ai ʻa e Siasí mo hono ngaahi akonakí ko ha fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá? (Vakai, peesi 113–116.)

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi anga faka-Kalaisi ne fakahaaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (Vakai, peesi 116–118.) Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke muimui ai ʻi heʻene tā sīpingá?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni kia Siosefa Sāmita pea mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻakí:ʻĀmosi 3:7; 2 Nīfai 3:6–15; T&F 135; Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:1–75

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss, rev. ed. (1976), 16.

  2. Gospel Ideals (1953), 524.

  3. Cherished Experiences, 11–12.

  4. Gospel Ideals, 79–80; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 58.

  6. Gospel Ideals, 80.

  7. Gospel Ideals, 85.

  8. Treasures of Life, comp. Clare Middlemiss (1962), 227.

  9. “The Prophet Joseph Smith—On Doctrine and Organization, ” Improvement Era, Sānuali 1945, 14–15; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  10. “Joseph Smith—Prophet, Seer, and Revelator, ” Improvement Era, Sānuali 1942, 55.

  11. Treasures of Life, 420.

  12. Improvement Era, Sānuali 1942, 13, 54.

  13. Gospel Ideals, 80–82; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  14. Improvement Era, Sānuali 1945, 47.

  15. Pathways to Happiness, comp. Llewelyn R. McKay (1957), 284–85.

  16. Treasures of Life, 376–77.

  17. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1969, 151.

  18. Gospel Ideals, 81–82.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 95.

  20. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1931, 12–13.

  21. Treasures of Life, 226–27.

ʻĪmisi
First Vision

“Ko e hā ko ia ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa Sāmitá, ko e fakavaʻe ia ʻo e Siasi ko ʻení. ʻOku toka ai ʻa e fakapulipuli ki hono mālohí mo ʻene longomoʻuí.”

ʻĪmisi
Joseph Smith

“Ko e ola ʻo hono fakahinohino fakalangi ʻo [Siosefa Sāmitá], ʻoku fakapapauʻi ai e māʻoniʻoni ʻo e meʻa naʻá ne akoʻí mo ʻene taʻeilifia ʻi hono malangaʻi iá.”