Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 11: Ko Hono Moʻuiʻaki e Lea ʻo e Potó


Vahe 11

Ko Hono Moʻuiʻaki e Lea ʻo e Potó

Ko e Lea ʻo e Potó ko ha konga mahuʻinga ia ʻ o e ongoongoleleí, ʻa ia ko e “mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí”—ki he fakamoʻui fakaetuʻasinó pea pehē ki he fakamoʻui fakalaumālié.1

Talateú

Naʻe akoʻi mo fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Makei ko e Lea ʻo e Potó ko ha fekau ia ne foaki ʻe he ʻEikí ke fakatou tāpuekina fakaetuʻasino mo fakalaumālie ai kitautolu. ʻI heʻene ngaahi akonakí pea pehē ki heʻene ngaahi tōʻongá, naʻá ne talangofua kakato ai ki he fekaú ni. ʻI he lolotonga ʻo haʻane fakataufolofola ki he kuini ʻo Netalení (Hōlaní) ʻi he 1952, ne hoko ai ha meʻa mālie kia Palesiteni mo Sisitā Makei. Naʻe fakataimitēpileʻi ʻe he kuiní ke nau talanoa ʻi ha miniti ʻe 30. Naʻe siofi lelei pē ʻe Palesiteni Makei ʻa e taimí, pea ʻi he taimi ne ʻosi ai ʻa e miniti ʻe tolungofulú, naʻá ne fakamālō ange leva ʻi ha founga fakaʻapaʻapa ki he kuiní pea tuʻu ke mavahe. Naʻe pehē ange ʻe he kuiní, “ ʻE Misa Makei, tangutu hifo! Kuó u fiefia lahi ʻi he miniti ʻe tolungofulu ko ʻení, ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi pea ʻi ha taimi fuoloa mai ʻeni. ʻOku ou fakatauange te ke toe kiʻi fakalōloaʻi atu ʻetau talanoá.” Naʻá ne toe tangutu hifo leva. Naʻe fakahū mai ha kiʻi tēpile kofi, pea lingi leva ʻe he kuiní ha ipu tī ʻe tolu, ʻo ne ʻoange ʻa e taha kia Palesiteni Makei, taha kia Sisitā Makei, pea taha ʻaʻana. ʻI hono fakatokangaʻi ko ia ʻe he kuiní ʻoku ʻikai ke inu ha taha ʻiate kinaua ʻa e tií, naʻá ne ʻeke ange, “ ʻOku ʻikai ke mo fie maʻu ha tī fakataha mo e Kuiní?” Naʻe fakamatala ange leva ʻe Palesiteni Makei, “Kuo pau pē ke u fakahā atu ʻoku ʻikai ke tui homau kakaí ki he inu ha meʻa ʻokú ne fakalongomoʻuiʻi fakataimi ʻa e sinó, pea ʻoku mau tui ko e tií ko e taha ia ʻo kinautolu.” Naʻá ne pehē ange leva, “Ko e Kuini au ʻo Netalení. Ko hoʻo ʻuhingá he ʻikai ke ke teitei maʻu ha tī, ʻo aʻu ai pē ki haʻo maʻu fakataha ia mo e Kuini ʻo Netalení?” Naʻe tali ai ʻe Palesiteni Makei, “ ʻE kei fie kole nai ʻe he Kuini ʻo Netalení ha taki ʻo ha kakai ʻe toko taha miliona tolu kilu ke ne fai ha meʻa ʻokú ne akoʻi hono kakaí ke ʻoua te nau fai?” Folofola ange leva ʻa e kuiní, “Ko ha tangata maʻongoʻonga koe Palesiteni Makei. He ʻikai ke u loto au ke ke fai ia.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Ko e Lea ʻo e Potó ko ha fekau mahino ia ne ʻomi ʻi ha fakahā mei he ʻEikí.

ʻI he ʻaho 27 ʻo Fēpueli 1833, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku hiki ʻi he vahe 89 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. … ʻOku ou fie lau atu ha ngaahi [veesi] siʻi mei he vahe ko iá:

“Vakai, ko e moʻoni, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi he ngaahi kovi mo e ngaahi filioʻi ʻoku ʻi ai pea ʻe ʻi ai ʻi he loto ʻo ha kau tangata kākā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ia kuó u lea fakatokanga ai kiate kimoutolu, peá u tomuʻa fakatokanga … kiate kimoutolu, ʻi heʻeku foaki kiate kimoutolu ʻa e lea ʻo e poto ko ʻení ʻi he fakahā.

“ ʻA ia, kapau ʻe inu uaine pe ha meʻa inu mālohi ʻe ha tangata ʻiate kimoutolu, vakai, ʻoku ʻikai ke lelei pe taau ia ʻi he ʻao ʻo hoʻomou Tamaí, kae ngata pē ʻi hoʻomou fakataha ke ʻatu hoʻomou ngaahi sākalamēniti ʻi hono ʻaó.

“Pea, vakai, ʻe totonu ke uaine ʻeni, ʻio, ko e uaine maʻa ʻo e kālepi ʻo e vainé, ʻa ia kuo mou ngaohi ʻekimoutolu pē.” [T&F 89:4–6.] …

Ko e foʻi sētesi ʻeni ʻoku ou fie taki ki ai hoʻomou tokangá: “Kapau ʻe inu uaine pe ha meʻa inu mālohi ʻe ha tangata… vakai, ʻoku ʻikai ke lelei pe taau ia ʻi he ʻao ʻo hoʻomou Tamaí.” Ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻo e toʻutangatá ni. ʻOku mālohi tatau pē ia mo e folofola ko ia ʻa e Fakamoʻuí, “Pea ko ia ia te ne fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē.” [Sione 7:17.] Kāingalotu, ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí; ʻoku mau fakamoʻoni ka ʻi ai ha tangata te ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, te ne maʻu ha fakamoʻoni ʻi hono lotó pea ʻi heʻene moʻuí, ʻoku moʻoni ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau tali ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Kapau ʻe ʻikai te mou fakatomala, te mou malaʻia kotoa pē foki.” [Luke 13:3.] Ko e ngaahi moʻoni taʻengata ko iá, kuo fakamahinoʻi fakapatonu mai, pea ʻoku tau tali ia ʻoku moʻoni. Mahalo pē he ʻikai ke tau moʻui ʻaki kakato kinautolu, ka ʻi heʻetau hoko ko e kakaí–ʻoku tau tali kinautolu, koeʻuhí he ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku mātuʻaki mālohi, pea ʻoku taʻengata ʻene tuʻu ʻa e moʻoni ko ʻení …, “ ʻOku ʻikai lelei ki he tangatá ʻa e inu mālohí.” [Vakai, T&F 89:7.] Ka, kuo fakalau atu [ha ngaahi taʻu lahi], pea ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko iá kuo malangaʻi ai ʻa e tokāteliné ni ʻi he uike kotoa pē, pea mahalo ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi ʻo ʻIsileli, ka ʻoku tau kei maʻu pē ʻi hotau lotolotongá ha toko siʻi ʻoku nau pehē, ʻi he anga ʻo ʻenau tōʻongá, ʻoku kei sai pē ia ki he tangatá.

ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku ako ʻa e fakamatalá ni, ke u ʻilo ai naʻe ʻikai pehē ʻe he ʻEikí ia, “ ʻOku ʻikai lelei ʻa e inu ke lahi ʻa e meʻainu mālohí;” pe “ ʻOku ʻikai lelei ʻa e konaá.” Tau pehē naʻá Ne ʻai ke ongo molū ʻa e lea ko iá ʻaki Haʻane liliu ia ʻo pehē, “Ko e inu ʻo e meʻainu mālohí ʻo fuʻu lahí, pe kapau ʻe fakaʻaongaʻi ʻo fuʻu lahi, ʻoku ʻikai lelei, ” he ʻikai fuoloa kuo tau kumi ʻuhinga ta ʻoku lelei pē ha kiʻi inu siʻisiʻi. Kae hangē ko e ngaahi moʻoni taʻengata kehé ʻoku taʻe taau ia; ʻoku ʻikai lelei ʻa e inu mālohí.3

Te u pehē ko e tapaká ko ha vaivaiʻanga ia ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei ai ʻo hangē ha uʻu ʻa ha ngata huhukoná. … Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai lelei ʻa e tapaká ki he tangatá. ʻOku totonu ke feʻunga pē ia ki he Kāingalotu ʻo e Siasí.4

Ko e kāingalotu ko ē ʻo e Siasí kuo maʻu ʻe he tapaká pe tií pe ko e kofí, pe fakakātoá, ʻoku nau fakahehema ke kumi ʻuhinga ki heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo ʻosi fakahā mahino ʻe he ʻEikí ʻoku ʻikai lelei ki he tangatá. Ko e taimi pē ʻoku nau fai pehē aí, ʻoku nau fakaʻaliʻali ai ʻa e vaivai ʻo ʻenau tui ki he folofola ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻe ʻomi ko ha naʻinaʻi mo e “[faka]poto, ” pea ʻe ʻomi ʻe he talangofua ki aí ha tāpuaki ʻoku pau mo mahino ʻo hangē pē haʻane folofola mai, “ ʻOua naʻá ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni.”5

ʻOku ʻomi ʻe he talangataʻa ki he Lea ʻo e Potó, ha ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki fakaetuʻasino mo fakalaumālie.

ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻi he tií mo e kofí ʻokú ne fakavaveʻi ʻa e tā ʻa e mafú ʻi he taimi ʻoku hū ai ki he sino ʻo e tangatá; pea ʻokú ne fakautuutu ʻe ia ʻa e vave e pamu ʻo e totó mo e mānavá. ʻOku fakatupu ʻe he meʻá ni ʻa e sinó ke māfana mo longomoʻui ange. Neongo ia, ʻe ʻosi pē ha kiʻi taimi, kuo mole atu ʻa e longomoʻui fakataimí, pea ʻe toe fie maʻu lahi ange ʻaupito ʻe he sinó ha mālōlō mo ha fakaakeake ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa pea toki inu ʻa e meʻá ni. ʻOku tatau ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku nau fakalongomoʻuiʻi fakataimi ʻa e sinó mo hono ʻai e uipí ki he hoosi tōʻohí—ʻokú ne fakatupu ke ʻoho ki muʻa ka ʻoku ʻikai ke ne ʻomi ha ivi tuʻuloa pe ivi tuiaki fakanatula. Ko e lahi ange hono toutou taaʻi ʻo e hōsí ʻokú ne ʻai ʻe ia ʻa e hōsí ke fakapikopiko ange; pea ko hono angaʻaki ko ia ʻo e inu mālohí, tapaká, tií, mo e kofí, ʻokú ne fakavaivaiʻi lahi ange ʻe ia ʻa e sinó pea mo fakafalala lahi ange ki he ngaahi meʻa fakatupu longomoʻui fakataimi ko ia kuó ne maʻu e sinó.

Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi lea taʻe fakaʻiloʻilongaua ʻoku ʻikai lelei ʻa e ngaahi meʻá ni ki he tangatá. ʻOku fakahā ʻe he saienisí ʻa e meʻa tatau. Ka ʻoku totonu ke feʻunga pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he Kāingalotu moʻoni kotoa ʻo e Siasí.6

Ko e meʻa ʻoku fai ʻe ha taha ki hono uʻá pea mo ʻene ngaahi fakaʻānauá ʻi he taimi ʻoku nau lolofi mai aí, ʻoku eʻa mai ai ʻa e tuʻunga ʻulungāanga ʻo e taha ko iá. ʻOku hā mei he ngaahi meʻa te ne faí ʻa e mālohi ʻo e tangatá ke pulé, pe ko hono mālohi kuo fakamālohiʻi ke tukuloló. Ko e tuʻunga leva ko ia ʻo e Lea ʻo e Potó, ʻa ia ʻoku lave ki he kava mālohí, faitoʻo-kona-tapú, mo e ngaahi faitoʻo fakatupu longomoʻui fakataimi ki he sinó, ʻoku toe ope atu hono ngaahi nunuʻa koví ki he sinó, pea ʻokú ne uesia tonu ʻe ia ʻa e aka tefito ʻo hono faʻufaʻu ʻo e ʻulungāangá. …

ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ʻe teau kuo maliu atú, kuo hanga ai ʻe he fakalakalaka fakaofo ʻo e saienisí ʻo fakaʻatā ke lava ʻe he tangatá ʻo fakafuofuaʻi ʻi ha ngaahi ngāue ʻahiʻahi hono nunuʻa kovi ʻo e kava mālohí mo e faitoʻo kona tapú ki he ngaahi neave mo e kakano ʻo e sino ʻo e tangatá. Kuo fakamoʻoniʻi ʻe ha ngaahi sivi ʻahiʻahi pea mo hano siofi fakapapauʻi hono moʻoni ʻo e … kupuʻi lea: “ ʻOku ʻikai lelei ki he tangatá ʻa e meʻainu mālohí mo e tapaká.”7

ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi tokoni ne hoko ki heʻeku moʻuí heʻeku kei siʻí, ʻoku ou tui ko e taupotu tahá ko ʻeku maʻuloto ko ia ʻa e lea mahuʻinga ʻoku pehē: “He ʻikai nofoʻia ʻe hoku laumālié ha tāpanekale ʻoku ʻulí.”

Pea naʻe toe ʻi ai foki … mo ha ngaahi lea kehe, naʻe fai mai kotoa ko ha fakatokanga. Ko e ʻuluakí, naʻe fai mai ia ʻi heʻeku kei siʻí, ʻi heʻeku tangutu ʻi ha nofoʻanga fakasipilingi ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku tangataʻeikí—lolotonga haʻama fononga saliote ki ʻOkiteni. Ki muʻa peá ma kolosi ʻi he hala fakakavakava he Vaitafe ʻOkitení, kuo hū mai ha tangata mei ha fale kava naʻe tuʻu ʻi he kauvai fakatokelau ʻo e vaitafé. Naʻá ku ʻiloʻi ia. Naʻá ku saiʻia ai koeʻuhí he naʻá ku sio ai ʻi he fale faiʻanga konisetí. Ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe huʻakavaʻia, pea hangē kiate au ne lauʻaho ʻene konaá.

Naʻe ʻikai ke u ʻilo… naʻe inu, ka ʻi he taimi naʻe tangi ai mo kole ki heʻeku tangataʻeikí ha sēniti ʻe nimanoa ke foki mo ia ki he fale kavá, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku tāsipa ʻi heʻene ʻalú. Pea ʻi heʻema kolosi ʻi he hala fakakavakavá ne pehē mai ʻeku tangataʻeikí: “Tēvita, naʻá ma faʻa ō mo ia ʻo faiako [fakaʻapi].”

Ko ʻene leá pē ia, ka ko ha fakatokanga ia kiate au kuo teʻeki ngalo, fekauʻaki mo e nunuʻa ʻo e konaá.

Taimi nounou pē mei ai, naʻe vahe mai ʻe ha faiako ke mau lau ange ha talanoa fekauʻaki mo ha kakai kei talavou ne nau folau hifo ʻi he Vaitafe Seni Lōlení (ko ha vaitafe ʻi Kānata Hahake). … He ʻikai ke u lava ʻo tala atu ʻa e taha naʻá ne faʻú pea mo e hingoa ʻo e talanoá, ka te u lava ʻo fakahā atu ʻa e meʻa ne u manatuʻi ʻo nofo mo ia, fekauʻaki mo e kakai kei talavou ko ʻeni ne nau konā mo inu fakavalevale pea mo fiefia lolotonga ʻenau folau hifo he vaitafe ʻiloá ni. Ka naʻe ʻi ai ha tangata ʻi he kauvaí naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ne nau taumuʻa atu ki aí, ʻo ne kaila atu: “Hei, ʻoku ʻi muʻa ʻiate kimoutolu ʻa e konga ʻoku fakafulí.”

Ka naʻa nau fakasītuʻaʻi ʻene fakatokangá, mo hanga kehe mei ai. “ ʻOku mau sai pē kimautolu, ” pea hoko atu pē ʻenau fakakatá mo ʻenau inú. Naʻe toe kaila atu pē ʻa e tangatá: “ ʻOku ʻi muʻa ʻa e konga ʻoku fakafulí, ” ka naʻe ʻikai pē ke nau talangofua ki heʻene fakatokangá.

Fakafokifā pē kuo nau fakatokangaʻi kuo nau tofanga he konga naʻe fakafulí. Naʻa nau toki kamata leva ke ʻaʻalo ki ʻuta, ka kuo tōmui. ʻOku ʻikai ke u toe manatuʻi hono toengá ka ko e fakalea pē ʻo e palakalafi fakaʻosí, ʻa ʻenau lea kovi, mo kaikaila ʻi heʻenau heke atu ʻi he konga naʻe fakafulí ʻo tō hifo ʻi he vaitoó.

ʻOku kovi? ʻIo. Ka te u tala atu ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku ʻi he vaitafe ʻo e moʻuí ʻoku feinga ʻaʻalo pehē. Kuo teʻeki ke ngalo ʻiate au ʻa e talanoa ko iá.8

Kuo pau ke tau tokanga telia ʻa e “ngaahi kovi mo e ngaahi filioʻi… ʻoku ʻi he loto ʻo [e] kau tangata kākaá.”

Ko e taha ʻo e ngaahi fakamatala mahuʻinga taha ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku hā ai hono tataki fakalaumālie ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku maʻu ia ʻi he Vahe 89… :

“Ko e meʻa ʻi he ngaahi kovi mo e ngaahi filioʻi ʻoku ʻi ai pea ʻe ʻi ai ʻi he loto ʻo ha kau tangata kākā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ia, kuó u lea fakatokanga… ai kiate kimoutolu, peá u tomuʻa fakatokanga… kiate kimoutolu, ʻi heʻeku foaki kiate kimoutolu ʻa e lea ʻo e poto ko ʻení ʻi he fakahaá …” (T&F 89:4.)

Naʻe mahuʻinga kiate au ʻa e pōpoaki ʻo e “ngaahi kovi mo e ngaahi filioʻi ʻoku ʻi he loto ʻo e kau tangata kākaá. …” ʻi he tahahiva uofulu tupú, mo e taha hiva tolungofulu tupú ʻi he senituli uofulú. ʻOku ou kole pē kiate kimoutolu … ke mou manatuʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he pisinisi tapaká ke takiakiʻi ʻaki ʻa e kakai fefiné ke nau ifi sikaletí.

Mou manatuʻi ʻenau olopoto ʻi hono kamata ʻenau palaní. ʻUluakí, ʻoku nau pehē te ne holoki hoto mamafá. Naʻe ʻi ai ʻenau kupuʻi lea tau. “Ifi koe ha foʻi sikaleti kae tuku ʻa e foʻi lolé.”

Ki mui maí, ne fakatokangaʻi ʻe ha niʻihi ʻo kitautolu ʻoku manako ʻi he ngaahi fale faivá, naʻa nau faʻa ʻai ha finemui ke ne tutu e foʻi sikaleti ʻa ha matāpule. Hili pē ʻení, ne hoko mai leva haʻane ʻasi ʻi he ngaahi papa tuʻuakí ha nima ʻo ha fefine ʻokú ne tutu pe toʻo ha foʻi sikaleti. Naʻe teʻeki ke ʻosi ha taʻu ʻe taha pe ua mei ai, kuo ʻikai ke nau toe ufi hono huluʻi mai ha fefine ʻi he heleʻuhilá pe ʻi he papa tuʻuakí, ʻoku ifi tapaka. …

Mahalo pē te u hala, ka te u pehē ne u toki sió ni ʻi ha fakaʻilonga ʻo ha kau tangata kākā ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi palani pe filioʻi kovi ki hotau toʻu tupú. Mou fakatokangaʻi fakalelei ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó.9

ʻOku ʻi ai ha fatongia ʻo e kāingalotú kiate kinautolu pē pea mo e Siasí ke nau moʻuiʻaki mo akoʻi ʻa e Lea ʻo e Potó.

Kuo pau ke fuesia ʻe he tangata mo e fefine kotoa pē ha konga ʻo e fatongia ʻo e Siasí ni. … Tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi fē, … ko e fē pē ʻe hoko mai ai ha fie maʻu ʻi hotau tūkungá pe ʻi he meʻa fakapisinisí, ʻi he teleʻá pe ʻi ha toe feituʻu, ka fakataueleʻi kitautolu ʻi ha pongipongi momoko ke tau maumauʻi ʻa e Lea ʻo e Potó ʻo inu ha ipu tī pe kofi ʻe ua pe tolu, tau ongoʻi muʻa ʻa e fatongia ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

Tuku muʻa ke takitaha pehē ʻe he taha kotoa kiate ia, “Ko e fatongia ʻo e hoko ko e mēmipa ʻi he Siasí ʻoku ʻiate au ia; he ʻikai ke u foʻi. ʻO aʻu ai pē kapau he ʻikai sio mai ha taha, ʻoku ou ʻiloʻi pea ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e taimi ʻoku ou foʻi aí, pea ko e taimi kotoa pē ʻoku ou foʻi ai ki haku vaivaiʻanga ʻoku ou toe vaivaiange ai pea ʻoku ʻikai ke u fakaʻapaʻapaʻi au.” Kapau ʻokú ke ʻi ha pisinisi pea tala atu ʻe ho kaungā ngāué, “Haʻu, tau hū ʻo kiʻi inu heʻene maʻamaʻá, pe ʻi he fakamaʻamaʻa ko ʻení, ” tuku muʻa ke peheni hoʻo talí, ʻIkai, he ʻikai! Tatau ai pē kapau ʻe ʻai koe ʻe hoʻo fieinuá ke ke fie maʻu ia, anga fakamatāpule, ʻai ke mou ngali tangata, pea mou hoko ko ha Kāingalotu moʻoni ʻo pehē ange, “ ʻIkai; ko e fatongia ʻo e hoko ko e mēmipa ʻi he Siasí ʻoku hilifaki ia kiate au.”10

ʻOku taukaveʻi taʻe toe fakaʻiloʻilongaua ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e tokāteline ʻoku ʻikai sai ʻa e tií, kofí, mo e kava mālohí ki he tangatá. Ko e Kāingalotu angatonu moʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he ifi tapaká mo e konaá, ʻo tatau ai pē pe ko ha faitoʻo ʻokú ne fakalongomoʻuiʻi fakataimi pē hoto sinó pe ko ha kava mālohi, pea akoʻi muʻa mo e toengá ʻi he faʻifaʻitakiʻanga pea ʻi he akonaki, ke nau fai ʻa e meʻa tatau.11

ʻOku fakamālohia ʻe hono moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó ʻa e ʻulungāangá mo ʻomi ʻa e fiefiá.

ʻOku naʻinaʻi ʻa e Siasí ki he houʻeiki tangatá ke nau mapuleʻi kinautolu ʻo puleʻi honau uʻá, loto ʻitá, mo ʻenau leá. ʻOku ʻikai ke ʻi he tuʻunga lelei tahá ha tangata ʻi he taimi ʻoku pōpula ai ki ha faʻahinga meʻa ʻokú ne anga ʻaki. ʻOku ʻikai ke ʻi he tuʻunga lelei tahá ha tangata kapau ʻoku moʻui pē ke fakatōliʻaʻi ʻene ngaahi holi fakakakanó. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ne foaki ai ʻe he ʻEikí ki he Siasí ʻa e fakahā ʻo e Lea ʻo e Potó koeʻuhí, ke lava ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí, ʻo ako ke mapuleʻi kinautolu ʻo kamata pē mei heʻenau kei īkí. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻeni. ʻOku fehangahangai ʻa e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní mo ha ngaahi fili—ko e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻoku loí mo e ngaahi tōʻonga angaʻulí. … ʻOku fie maʻu ai ʻa e teuteu ʻoku leleí ke ne matuʻuaki pea mo ikunaʻi ʻa e ngaahi fili ko ʻení.12

Ko e taimi ʻoku tuʻu hake ai ʻa e talavou kotoa pē ʻi Saione mei he vai ʻo e papitaisó, ʻoku totonu ke ne ʻilo ko e konga ia ʻo hono tufakangá ke ne tekeʻi ʻa e ifi sikaletí, ʻo tatau ai pē pe ʻe ʻi fē. ʻOku totonu ke akoʻi ʻa e taha kei siʻi kotoa pē ʻi he Siasí, ko e taimi ʻe tuʻu hake ai mei he vai ʻo e papitaisó, ʻoku totonu ke ne fakasītuʻaʻi ʻa e kava mālohí ʻi he taimi ʻoku tufa takai ai ʻi he haʻofanga fakafiefiá. ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he mēmipa kei talavou kotoa pē ʻo e Siasí ni ʻoku ʻikai totonu ke fakaʻaongaʻi ʻa e tapaká ʻi ha faʻahinga fakafōtunga pē. ʻOku totonu ke ne fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko e tā- puaki ʻoku talaʻofa mai heni ʻe heʻetau Tamaí, ka koeʻuhí foki ko e ivi ʻoku maʻu ai ke tekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakatauele lalahi angé.13

Ko e taha ʻo e ngaahi akonaki faingofua taha ʻo e Siasí fekauʻaki mo hono [mapuleʻi kitá] ko e Lea ʻo e Potó. ʻOku moʻoni ia. ʻOku fekauʻaki hangatonu ia mo hoto uʻá. Tala mai kiate au ha tangata ʻokú ne mapuleʻi kakato hono uʻá, ha taha te ne lava ʻo tekeʻi kotoa ʻa e ngaahi fakatauele ke ne ngāue ʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo ʻokú ne fakalongomoʻuiʻi fakataimi ʻa e sinó, kava mālohí, tapaká, maliuaná, mo e ngaahi faitoʻo kona tapu mā tuʻaki fakatuʻutāmaki kehé, pea te u tala atu ha talavou pe tangata kuó ne fakatupulaki ʻi he founga tatau ha mālohi ke mapuleʻi ʻene ngaahi ongo fakakakanó mo ʻene ngaahi holí.14

He ʻikai ke lava ʻe he Siasí pe ko māmani fakalūkufua ke pehē kuo feʻunga ʻenau fanongo ki he Lea ʻo e Potó. Ko ha tokāteline ia kuo foaki ki he tangatá ke fiefia ai ʻa e tangatá pea mo ʻaonga ki ai. Ko e konga ia ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻo e moʻuí. …Ko ia ʻoku ʻikai ke ne moʻui ʻaki iá ʻokú ne toe kaihaʻasi pē ʻe ia meiate ia ʻa e ivi ʻo e sinó mo e ivi ʻo e ʻulungāanga ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki aí. Ko e moʻoní ko e mateakiʻi ia ʻo e meʻa ʻoku totonú ʻo fakatatau mo ʻetau vakaí; ko e loto lahi ia ke moʻui ʻi ha tuʻunga moʻui ʻoku fenāpasi mo ʻetau ngaahi taumuʻá; ʻoku hoko maʻu pē ia ko e mālohi.15

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe tokamuʻa ai e Lea ʻo e Potó ʻi hono taimí?

  • Ko e hā ʻoku feinga ai ʻa e kakaí he taimi ʻe niʻihi ke fakatonuhiaʻi pe kumi ʻuhinga ʻi heʻenau ngāueʻaki ha ngaahi meʻa ʻoku tapui ʻi he Lea ʻo e Potó? Ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e faʻahinga fakakaukau pehení? (Vakai, peesi 128–30].)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tauhi fakalelei hotau sinó? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa kovi fakaetuʻasino ʻo e talangataʻa ki he Lea ʻo e Potó? (Vakai, peesi 128–30.) ʻOku uesia fakalaumālie fēfē kitautolu ʻe he talangataʻa ki he fekau ko ʻení? (Vakai, peesi 128–30.)

  • Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Makei ki he founga tuʻuaki ʻo e tapaká naʻe ngāueʻaki ʻi he taʻu 1930 tupú (vakai, peesi 130–31]). Ko e hā ha faʻahinga sīpinga ʻoku tau mamata ki ai he ʻahó ni ʻo hono tuʻuaki ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmakí ʻe he “kovi mo e filioʻi ʻa e kau tangata kākaá?” Ko e hā ha founga te tau lava ʻo tokoniʻi ai e toʻu tupú ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lelei ʻo e talangofua ki he Lea ʻo e Potó?

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e Lea ʻo e Potó ko ha fekau fakaetuʻasino mo toe fakalaumālié? (Vakai, peesi 128–30, 132–33.) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa kiate kinautolu ʻoku talangofua ki he fekau ko ʻení? (Vakai, T&F 89:18–21.) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga taha kuó ke maʻu mo ho fāmilí tuʻunga ʻi hoʻomou talangofua ki he Lea ʻo e Potó?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hotau ivi ke tekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele ke tau maumauʻi ʻa e Lea ʻo e Potó? Ko e hā ha founga ʻoku tokoni ai ʻetau talangofua ki he Lea ʻo e Potó ke maluʻi mo fakamālohia hotau ʻulungāangá? (Vakai, peesi 132–33.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki mo mālohi ke ne maʻu kitautolu ʻa ia ʻoku maʻu he ʻahó ni ka ʻoku ʻikai fakahā mahino mai ʻi he T&F 89? ʻE lava fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻi he T&F 89 mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻo tokoni ke tataki mo fakaivia kitautolu ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi meʻa ko iá?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻakí: Taniela 1:3–20; 1 Kolinitō 3:16–17; T&F 89:1–21

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gospel Ideals (1953), 379.

  2. Vakai, Carl W. Buehner, People of Faith, Ngaahi Lea ʻo e Taʻú ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí (ʻAho 14 ʻo Sānuali 1953), 2.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1911, 61–62; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 188.

  5. Gospel Ideals, 375–76.

  6. Gospel Ideals, 376–77.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1964, 4.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1949, 180.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 185–86.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1906, 115; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  11. Gospel Ideals, 379.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1969, 7–8.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1960, 28.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1968, 8.

  15. Gospel Ideals, 377.

ʻĪmisi
President McKay

ʻI he ngaahi akonaki mo e tā sīpinga ʻa Palesiteni Makeí, naʻá ne hanga ai ʻ o fakafōtunga mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono moʻuiʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó.

ʻĪmisi
mother and son blessing food

Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Makei ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau akoʻi ʻenau fānaú pea mo e kakai kehé ʻi he Lea ʻo e Potó “ ʻaki ʻa e tā sīpinga leleí mo e akonakí.”