Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Fakamatala Hisitōlia Nounou


Fakamatala Hisitōlia Nounou

ʻOku ʻikai ko ha hisitōlia ʻa e tohí ni, ka ko hano fakatahatahaʻi ʻo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makeí. Neongo ia, koeʻuhí ke lava ʻo fokotuʻu ʻa ʻene ngaahi akonakí ni ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e hisitōliá, ʻoku ʻoatu ai ʻa e ngaahi vahaʻa taimi fakahokohoko ko ʻení. ʻOku ʻ ʻikai ke fakakau ʻe he fakamatala kongokonga lalahi ko ʻení ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe niʻihi ʻi heʻene moʻui fakafoʻituituí, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho fāʻeleʻi ʻo ʻene fānaú mo hono makapuná.

1873, Sepitema 8:

Fāʻeleʻi ʻi Hanivila (Huntsville), ʻi ʻIutā, kia Tēvita Makei mo Sēneti ʻĒveni Makei.

1881:

Mavahe ʻa Tēvita Makei ʻo ngāue fakafai-fekau ki he ʻOtu Motu ʻo Pilitāniá. Tokangaʻi ʻe Tēvita O. mo ʻene faʻeé ʻenau fāmá mo honau fāmilí (7; ʻoku fakafo-fongaʻi e mataʻi fika ʻi he loto haʻí ʻa e taʻu motuʻa ʻo Tēvita O. Makei he taimi ko iá).

1887:

Maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké meia Sione Sāmita (13).

1889:

Fokotuʻu ko e sekelitali ʻa e Lautohi Faka-Sāpate ʻa e Uooti Hanivilá (15).

1893–94:

Hoko ko ha faiako mo e puleako ʻi he lau-tohi puleʻanga ʻi Hanivilá; fokotuʻu ko e fai-ako Lautohi Faka-Sāpate ʻi he Uooti Hanivilá (19–20).

1894–97:

Hū ki he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻo ne maʻu ʻa e taʻu naʻe ʻosi aí (20–23).

1897–99:

Ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe ua ki Pilitānia Lahi. Makehe mei hono ngaahi fatongia fakafaifekaú, naʻe hoko ai ko ha taki ki he kau faifekau kotoa ʻi Sikotilaní (23–25).

1899–1900:

Faiako ʻi he Akoʻanga ʻo e Siteiki Uepá ʻi ʻOkiteni ʻi ʻIutā (25–26).

1900:

Fokotuʻu ki he Poate Lautohi Faka-Sāpate ʻo e Siteiki Uepá (27).

1901, Sānuali 2:

Mali mo ʻEma Lei Liki (Emma Ray Riggs) he Temipale Sōlekí (27).

1902:

Fokotuʻu ko e puleako ʻo e Akoʻanga ʻo e Siteiki Uepá (28).

1906:

Fakanofo ko e ʻAposetolo ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (32).

1914–18:

Hoko ʻa e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní (40–44).

1918:

Fokotuʻu ko e pule lahi (superintendent) ʻo e ʻIunioni Lautohi Faka-Sāpate Teseletí. Pulusi ʻo e Ancient Apostles (45).

1919–21:

Hoko ko e komisiona ako ʻa e Siasí (45–47).

1920, Tīsema:

ʻI ha ngāue ne fie maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ne mavahe ai ʻi ha ʻaʻahi taʻu ʻe taha mo ʻEletā Hiu J. Kēnoni ke ʻaʻahi ki he ngaahi misiona ʻo e Siasí he funga māmaní (47).

1922–24:

Hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé (49–51).

1934:

Hikinimaʻi pea vaheʻi ko e tokoni ua kia Palesiteni Hiipa J. Kalānite (61).

1939–45:

Hoko ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa māmaní (65–71).

1945:

Hikinimaʻi pea vaheʻi ko e tokoni ua kia Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita (71).

1950:

Hikinimaʻi pea vaheʻi ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (77).

1951, ʻEpeleli 9:

Hikinimaʻi pea vaheʻi ko e Palesiteni ia hono hiva ʻo e Siasí, mo Sitīveni L. Lisiate ke tokoni ʻuluaki pea mo J. Lūpeni Kalake ke tokoni ua. ʻI he taimi ko ʻení, ʻoku faka-fuofua naʻe toko taha miliona ai ʻa e toko-lahi ʻo e kāingalotú (77).

1952, Sune:

Mavahe ʻi ha uike ʻe hiva ʻo ʻaʻahi ki ʻIulope, ʻo ne ʻaʻahi ai ki ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha fonua ʻe hiva (78).

1953:

Maʻu ʻa e fakalāngilangi maʻolunga taha ʻo e Sikautí, ko e Pulufalō Lanu Silivá (Silver Buffalo) (79).

1954:

Kamata haʻane ʻaʻahi maile ʻe 32, 000 ki he ngaahi misioná; ko e fuofua Palesiteni ia ʻo e Siasí ke ʻaʻahi ki he ngaahi misiona ʻi ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tongá; ko e ʻuluaki Taki Māʻolunga ia ke ʻaʻahi ki he misiona ʻi ʻAfilika Tongá (80).

1955, ʻAokosi:

ʻAʻahi ki ʻIulope mo e Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá (81).

1955, Sepitema:

Fakatapui ʻo e Temipale Peeni Suisalaní (82).

1956, Māʻasi:

Fakatapui ʻo e Temipale Losi ʻEniselisi Kalefōniá (82).

1956, ʻOkatopa:

Fakatapui ʻo e Fale ʻo e Fineʻofá (83).

1958, ʻEpeleli:

Fakatapui ʻo e Temipale Hēmilitoni Nuʻu Silá (84).

1958, Sepitema:

Fakatapui ʻo e Temipale Lonitoni ʻIngilaní (85).

1964, Nōvema:

Fakatapui ʻo e Temipale ʻOkalani Kalefōniá (91).

1970, Sānuali 18:

ʻI hono taʻu 96, naʻe pekia ai ʻi Sōleki Siti. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāue fakatakí, kuo aʻu ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo meimei toko tolu miliona.