Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 21: Ko e Ngaahi ʻUluaki Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Ouau ʻo e Ongoongoleleí


Vahe 21

Ko e Ngaahi ʻUluaki Tefitoʻi Moʻoni mo e Ngaahi Ouau ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakalangi ʻa e ongoongoleleí, pea ʻoku fie maʻu ia ʻe māmani.1

Talateú

Naʻe anga-ʻofa mo fakaʻapaʻapa maʻu pē ʻa Palesiteni Makei ki he kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé, pea naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa e ngaahi ngāue lelei ʻa e siasi kotoa pē. Neongo ia, naʻá ne tuʻu maʻu ʻi heʻene fakamoʻoní ko e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻoku toki maʻu pē ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI heʻene akoʻi hono mahuʻinga ʻo e talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni pea mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻá ne lau ai ʻa ʻete mēmipa he Siasí ko haʻate hoko ko ha tangataʻifonua ʻi ha puleʻanga maʻongoʻonga:

“ ʻOku ʻi he siasi mo e tui kotoa pē ha faʻahinga lelei ʻoku fakatau atu ki he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí; ka koeʻuhí ke te hoko ko ha tangataʻifonua ʻo e puleʻanga ko iá, kuo pau ke talangofua ʻa e taha kotoa pē ki he ngaahi fiemaʻu naʻe fokotuʻu ʻe hono Tuʻí. Ko hono moʻoní, ʻoku taha pē ʻa e founga ʻe lava ke fai ai ʻa e hū ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pea kuo ʻosi fakaʻilongaʻi ia ʻe Sīsū Kalaisi, ko e ʻEikí. ‘Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí kae ʻiate au.’ (Sione 14:6.)

“ ʻOku matuʻaki mahino ʻaupito e founga ke maʻu ai ʻa e tuʻunga tangataʻifonua ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí; ʻio, ʻoku fuʻu mahino, pea ʻoku fakaʻohovale ai e tokolahi pehē ha kakai ʻoku fotu ngali poto mo ʻatamaiʻia … [ʻoku nau kei pehē] te nau lava ʻo hū ki ai ʻi ha ngaahi toe founga lahi kehe.

“Ko e toko taha pē ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke ne tala mai ʻa e founga ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ʻikai taʻe ʻuhinga ʻa ʻene folofola fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fie maʻu kae toki hoko ai ha taha ko ha tangataʻifonua ʻo hono puleʻangá.

“Fakatokangaʻi ʻa e mahino lelei ʻo ʻene folofolá: ‘Kapau ʻe ʻikai fanauʻi foʻou ha tangata, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ [Sione 3:3; ko e tānaki atu ʻa e mataʻi tohi fakahihifí.] ʻI hono fakamatalaʻi ʻo ʻene folofola kia Nikotīmasí, naʻe hoko atu ʻa e ʻEikí ʻo ne pehē:

“ ‘Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ [Sione 3:5; ko e tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí.]

“ ʻOku mahino, naʻe tokoni lahi ʻa e ʻAposetolo pule ko Pitá ki he fie maʻu ko ʻeni ʻoku hoko ko e founga mahuʻinga ʻo ʻete hoko ko e tangataʻifonua ʻi he Siasí, pea kau ai foki mo e fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, he ko e taimi naʻe mahuhuhuhu ai ʻa e loto ʻo e kakaí pea nau kalanga, ‘ʻA e kau tangata mo e kāinga, ko e hā te mau faí?’ [Ngāue 2:37], naʻá ne tali ʻo pehē:

“ ‘Fakatomala, pea mou takitaha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.’ (Ngāue 2:38.) ʻOku fakahā mai ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ʻení ʻe fā, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau mahuʻingá, pea ʻoku fie maʻu ke talangofua ki ai ke te hoko ai ko ha mēmipa ʻi he Siasi ʻo Kalaisí: [ko ʻeni ia, ] tui, fakatomala, papitaiso, pea mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní…

“ ʻOku lahi ʻa e ngaahi hala ia ʻoku pehē ʻoku nau fakatau kotoa ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku taha pē ʻa e matapā ʻoku lava ke fai ai ʻa e huú mo e hoko ko ha tangataʻi fonua aí. Naʻe fakamahinoʻi ʻeni ʻe Kalaisi ʻi he taimi naʻe ʻi ha faʻahinga ai ʻo e tangatá; pea kuó ne ʻosi toe fakahā mai ia ʻo fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e halá ni ʻoku mahino mo faingofua ke ʻiloʻi, pea ʻoku fakatoufakalangi mo taʻengata.

“ ʻOku lahi ha ngaahi hala … ʻoku nau taki atu ai ʻa e kakai loto fakamoʻomoʻoní ki he Siasi mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka ko kinautolu te nau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie mo e ngaahi tāpuaki ʻo e tuʻunga fakaetangataʻi fonua ʻi aí kuo pau ke nau talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha ia ʻo e Siasí.

Ko e fiemaʻu mahuʻinga taha he māmaní he ʻaho ní ko ha tui taʻe toe veiveiua kia Kalaisi.3

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tauhi ʻa e tuí? ʻOku ʻuluaki ʻuhinga ia ke tau tali ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo ʻikai ko ha faiako maʻongoʻonga pē, pe ko ha taki lelei, ka ko e Fakamoʻui, mo e Huhuʻi ʻo māmani… Ko ia te ne tauhi ʻa e tuí te ne tali ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻOku ou fakatauange ʻe tauhi ʻe he kakai kotoa pē ʻa e tui ko iá. Te u pehē ʻoku mahuʻinga ia ki he fiefia ʻa e tangatá, mahuʻinga ki he nonga ʻo ʻene fakakaukaú. Te u pehē ko e tefitoʻi moʻoni pule ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.4

Kuo pau pē ko e faʻahinga tui ʻeni naʻá ne tokoniʻi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā tahá pea mo e kau ākonga ʻe meimei toko fitungofulu naʻe feʻiloaki mo Kalaisi ʻi he hili ʻo e toetuʻú. Naʻe ʻikai ha toe veiveiua ʻi heʻenau fakakaukaú pe ko hai ia. Ne nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he foʻi moʻoni ko ʻení. Naʻa nau ʻilo koeʻuhí he naʻe siotonu honau matá, fanongo mo honau telingá, pea ala mo honau nimá ki he sino kuo toe tuʻu ʻo e Huhuʻí.

Ko e faʻahinga tui taʻe ueʻia ʻeni naʻá ne ʻomi ʻa e meʻa-hā-mai nāunauʻia naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!

“He ne ma mamata kiate ia, ʻio, ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko e ʻAlo pē taha ia naʻe fakatupu ʻe he Tamaí—

“Pea kuo fakatupu, pea naʻe fakatupu ʻa e ngaahi māmá ʻe ia, pea ʻiate ia, pea meiate ia, pea ʻoku fakatupu hono kakai ʻo iá ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ki he ʻOtuá” (T&F 76:22–24.)

Ko kinautolu ʻoku maʻu ʻe honau lotó ʻa e fakamoʻoni peheé, ʻoku nau tali ia ko e “Hala, mo e Moʻoni, pea mo e Moʻui, ” pea ko e fakahinohino pau taha pē ia ʻi he ʻuniveesi puputuʻú ni.5

Ko e ʻuluaki sitepu ki he ʻilo moʻoní ko e tui ki he Ongoongoleleí, pea ʻoku fou atu ia ʻi he feilaulaú, ki he potó mo e fiefiá.6

ʻOku ʻikai ha toe founga ia ʻo e tui ki he ʻOtuá ka ke fakafoʻituitui pē. Kuo pau ke ke maʻu ia; kuo pau ke u maʻu ia; pea koeʻuhí ke ʻaonga, kuo pau ke tupu hake ia mei he ʻatamaí pea mo e lotó.7

Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻu ʻi he ʻaho ní ko ha tui ki he Kalaisi moʻuí, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha kiʻi ongoʻi pē, ka ko ha mālohi ʻokú ne teke kitautolu ke tau ngāue—ko ha tui te ne ʻomi ha taumuʻa ki he moʻuí pea mo ha toʻa ki he lotó. ʻOku tau fie maʻu ʻa e ongoongolelei ko ia ʻoku lava ʻo ngāueʻí.8

ʻOku ʻikai tali ʻe he Siasí ia ʻa e tokāteline tokua ʻoku feʻunga pē ha kiʻi fakamatala ʻokú te tui kia Sīsū Kalaisí ki he fakamoʻuí. ʻE lava pē ʻe ha tangata ke ne pehē ʻoku tui ka ʻo kapau he ʻikai ke ne fai ha meʻa ke hoko ʻa e tui ko iá ko ha mālohi te ne ueʻi ia ke ne fakahoko ha faʻahinga meʻa ʻoku lelei ke ne fakakakato, ke ne fakatupu ha tupulaki ʻi he moʻuí, he ʻikai maʻu ʻi heʻene leá ha meʻa ʻe taha. Ko e “ngāueʻi ho fakamoʻuí” ko ha naʻinaʻi ia ke fakahaaʻi ʻaki ha ngāue, ʻi he ngāue talangofua mo e fakakaukauʻi lelei hono moʻoni ʻo e tuí.9

ʻOku kau ʻi he fakatomalá ʻa e liliu ʻo e moʻuí, fakakaukaú, mo e tōʻongá.

ʻOku taʻe malava ke tau fakakaukau atu ʻoku ʻi ai ha taha ʻe lava ke ne fehuʻia hono mahuʻinga ʻo e fakatomalá. Ko e taimi ʻoku fakatotoloʻi fakalelei ai ʻa e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e ongoongoleleí, ʻoku mahino ai ʻa ʻene fenāpasi mo e moʻoni ʻoku māʻolungá. ʻOku hangē ʻoku kakato ʻa e foʻi tefitoʻi moʻoní kotoa, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne taki atu pe ko haʻane fālute ʻa e toenga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻI heʻene peheé, ʻoku hangē ʻoku kau ʻa e fakatomalá ʻi he tui ki ha taha ʻoku haohaoa, mo hano ueʻi ha taha ke moʻui anga-tonú.10

Ko e pōpoaki ʻo e [Siasí] ke tokoni ki he kakaí ke nau fakatokangaʻi honau ngaahi vaivaí pea mo tokoni ki he tangatá ke ne ikunaʻi ʻa e ngaahi angahala mo e ngaahi vaivai ko iá. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha taimi feʻunga ke aleaʻi ai pe ko e hā ʻa e angahala, ka ne hanga ʻe he faʻē ʻa Sione Uaiseleé [Ko Sione Uaiseleé ko ha mataotao ʻi he meʻa fakalotú] ʻo ʻomi ʻa e meʻa ko ʻení:

“Mou fakamaau muʻa ʻa ʻene fakalao mo ʻene taʻe fakalao ʻo e fiefiá? Hangē ko e foʻi lao ko ʻení: Fakatokangaʻi ʻeni—ko e hā pē ha meʻa ʻokú ne fakavaivaiʻi hoʻo ʻuhingá, holoki ʻa e ongoʻi ngofua ho konisēnisí, faka-kaupōʻuliʻi hoʻo ongo ki he ʻOtuá, toʻo hoʻo vivili ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ko e hā pē ha meʻa ʻokú ne ʻai kiate koe ke lahi ange ʻa e mafai ʻo e sinó, ʻi he ʻatamaí, ko e angahala ʻa e meʻa ko iá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā haʻane ʻasi ngali tonu kiate koe.”

Ko e pōpoaki ʻa e [kau faifekau] ʻoku ō atu ki he funga ʻo māmaní, ʻa ia ko e pōpoaki ia ʻa e Siasí ki māmaní ke: Fakatomala mei he ngaahi meʻa ʻoku nau poupouʻi ke mālohi ange ʻa e ngaahi ongo fakatuʻasinó ʻi heʻetau tokanga ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Ko e ʻuhinga ia ʻoku nau kalanga ʻaki ai ʻa e fakatomalá! Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e fakatomalá? Ko e liliu ʻo e moʻuí, ko e liliu ʻo e fakakaukaú, ko e liliu ʻo e tōʻongá. Kapau naʻá ke ʻita mo loto tāufehiʻa, liliu ʻa e tāufehiʻa mo e meheka ko iá ki he ʻofá mo e fakaʻatuʻí. Kapau ne ke kākaaʻi ha taha, tuku ke taaʻi koe ʻe ho konisēnisí mo liliu ia, pea kole fakamolemole, pea ʻoua naʻa toe fai ia. ʻI hono liliu peheʻi hoʻo moʻuí mei he ngaahi meʻa ko ia ʻi he tuʻunga ʻo e fanga monumanú, ʻokú ke fakatomala ai mei hoʻo ngaahi angahalá. Kapau ne ke lea taʻe feʻunga ki he ʻOtuá, ʻoua naʻá ke toe fai ia! ʻOua te ke toe takuanoa hono huafá, ka ke hū kiate ia! Pea ko e taimi ʻe hū mai ai ʻa e ongo fie liliu ko iá ki hoʻo moʻuí, te ke loto ke toe fanauʻi foʻou koe, mo ke maʻu ha moʻui foʻou.…

Ko e liliu ko ʻeni ʻo e moʻuí, ko e fakatomala ia ʻoku fie maʻu ʻe māmaní. Ko ha liliu ia ʻo e lotó. Kuo pau ke liliu ʻe he tangatá ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú! Liliu mo e anga ʻo honau lotó! ʻOku totonu ke nau feinga ke ʻofa, kae ʻikai tāufehiʻa mo kē mo fetukuhifo ʻaki!11

Ko e fakatomalá ko e tafoki ia mei he meʻa ʻoku koví ki ha meʻa ʻoku lelei angé. ʻI heʻene hoko ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamoʻuí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he loto holi ki he meʻa ʻoku lelei angé, ka ʻoku ʻi ai foki ʻa e mamahi—ʻo ʻikai ko ha kihiʻi loto fakameʻapangoʻia pē—ka ko ha mamahi moʻoni ʻi hono ʻuliʻi kita ʻaki ha faʻahinga meʻa angahalaʻia, kovi, pe taʻe feʻunga, ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ke ongoʻi loto mamahi ʻa e kakaí ʻi ha fehālaaki kuo nau fai, ʻi ha ngaahi anga fakavalevale pe ngaahi angahala ne nau fai, kae ʻikai pē tafoki mei he ngaahi vaivaiʻanga mo e ngaahi kovi peheé. ʻOku tala mai, te nau aʻu pē ʻo ongoʻi fakameʻapangoʻia; ka ko e “fakameʻapangoʻiá, ʻoku taimi nounou pē, pea ʻe iku pē ʻo ʻikai fai ha liliu ia he ʻulungāangá pe tōʻongá.” Ko e fakatomalá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, “ko e loto mamahi ʻi ha angahala ʻo te tukuakiʻi pē ʻe kita ʻa kita, pea tafoki fakaʻaufuli mei he angahalá.” ʻOku ʻikai leva ko ha kiʻi ongoʻi loto mamahi pē; ka “ ʻoku fālute ai ha liliu ʻi he angá ʻe taau mo e langí.”12

Ko e tui mo e fakatomala moʻoní ʻoku iku ia ki he papitaisó.

Ko e taimi ʻoku tuʻu ai ha taha ʻoku teu papi ʻi he veʻe vai ʻo e papitaisó, ki muʻa pea toki tanu hifo mo Kalaisi ʻi he papitaisó, ʻokú ne maʻu ha tui moʻoni kuo fokotuʻu he māmaní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko e kautahá ni ko e lelei taha ia he māmaní ʻi he ʻahó ni, ki hono fakaili ʻo e moʻui fakalaumālié, ke maʻu ai ʻa e fakalakalaka fakalotu moʻoni ki hono fakamoʻui ʻo e laumālié.

Te u toe fakaongo atu, ko e tui mālohi ko ʻení naʻe ʻiate ia ia; pea ʻi heʻene peheé, naʻe ʻi ai ha fakatomala moʻoni, pea naʻe hoko fakataha mo e fakatomala ko iá ha loto holi ke tukuange ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kuo hilí naʻe fehangahangai mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí pe Siasí. Ko ʻene moʻui ki muʻá, pea mo ʻene ngaahi angahalá, kapau naʻe ʻi ai haʻanau fekauʻaki mo ia, kuó ne fakatomala moʻoni mei ai. ʻOku hanga atu leva ki muʻa ki ha taimi ʻe toe fanauʻi foʻou ai ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻamanaki ke ne foua atu ʻa e ouau ʻo e papitaisó, ko e fakataipe ia ʻo e tanu hifo ʻo ʻene moʻui ki muʻá, pea kau fakataha ai mo ʻene ngaahi tōnounoú, ngaahi vaivaí, ngaahi koví, pea mo e ngaahi angahala naʻe kaungā fononga mo e tōʻonga moʻui motuʻá. Naʻe pau ke tanu hifo ia ʻi he papitaisó, pea hangē ko hono fokotuʻu hake ʻo Kalaisi mei he pekiá ʻi he mālohi mo e nāunau ʻo e Tamaí, ʻe pehē ʻa e pau ke ne toe tuʻu mai ʻi ha moʻui foʻou, ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻOtuá, ko ha fānau ʻa e Tamaí, ko ha tangataʻifonua ʻi he puleʻanga ʻo Kalaisí. ʻI heʻene papitaisó naʻe fanauʻi foʻou ai, ʻo ne hoko ko ha taha kuo feʻunga ke ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe toe tuʻu mai hono sinó kuo foʻou, pea naʻe foaki kiate ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ne fakamaʻu ia ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e tuʻunga ia ne tau ʻi ai kotoa ʻi ha taimi ʻe taha. Ko e ongo mo e tui, pea mo e ʻamanaki lelei ia ne tau maʻú.13

Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Nikotīmasi, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Sione 3:5.)

Pea ki he kāingalotu ʻo e Siasí, naʻe tohi ki ai ʻa Paula mo Pita ʻo pehē, “He ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he tui kia Kalaisi Sīsuú. He ko kimoutolu kotoa pē kuo papitaiso kia Kalaisí, kuo mou ʻai ʻa Kalaisi.” (Kalētia 3:26–27.) “Pea ko hono tatau moʻoní, ʻa ia ko e papitaisó, ʻokú ne fakamoʻui ʻeni ʻakitautolu … ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.” (1 Pita 3:21.)

ʻI he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe tolu ne hokó, kuo tau fokotuʻu mahino atu ai ʻa e taumuʻa konga tolu ʻo e ouau ʻo e papitaisó, [ʻa ia]:

  1. Ko ha ouau naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá tonu pē pea ʻoku fekauʻaki ia mo e tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e angatonú, talangofua ki he fonó, ʻa ia, kuo fokotuʻu ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá.

  2. Ko ha ouau kamataʻanga—ko ha hūʻanga ʻoku hoko ai ko ha mēmipa ʻi he tākanga ʻa Kalaisí.

  3. Ko ha fakataipe fakaʻofoʻofa mo fakaʻeiʻeiki ʻo e telio ʻo e tangata “ki muʻá” fakataha mo hono ngaahi vaivaí mo ʻene ngaahi ʻulí, pea mo e toe tuʻu mai ki ha moʻui foʻoú.

Ko e ouau ʻo e papitaisó ko ha fono ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talangofua ki ai ʻi hono tuʻunga fakamoʻomoʻoní, haohaoá, mo mahinongofuá, ʻa e tāpuaki ʻo e Fakafiemālié ne talaʻofa mai ʻakí, ko ha Fakahinohino fakalangi.… Neongo ʻe lumaʻi mo manukiʻi ʻe he tangatá hono mālohi ke fai ha meʻá, ka ʻe kei tuʻu ai pē ʻa e papitaisó, ʻi hono tuʻunga mahinongofuá, ʻo ʻikai ko e fakaʻilonga fakaʻofoʻofa taha pē kuo ʻiloʻi, ka ko e taha ia ʻo e ngaahi fono ʻaonga taha ʻoku fakahoko ke fakamoʻui ai ʻa e tangatá.14

Fakatauange ke tokoniʻi kotoa kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau malangaʻi ki māmani hono fie maʻu ʻo e fakatomalá, ʻa hono mahuʻinga ʻo e papitaisó, ʻuluaki, ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoní, uá, ko ha hūʻanga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e matapā ki hono Siasí, pea ko e tolú, ke tanu hifo ai ʻetau moʻui motuʻá kae tataki kitautolu ʻe hono laumālie māʻoniʻoní.15

Ka hili haʻatau tui, fakatomala, pea mo papitaiso fakamātoato, ʻoku tau maʻu leva ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko kinautolu pē ʻoku tui fakamātoato kia Sīsū Kalaisi, ko e Huhuʻi ʻo e Māmaní pea fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, te nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko kinautolu ʻoku papitaiso ka ʻoku ʻikai ke nau tuí ko ha kau fakangalingali pē kinautolu.16

ʻOku ʻatā ʻa e laine ʻo e fetuʻutakí, pea ʻoku mateuteu ʻa e ʻEikí ke ne fakahinohino, pea ʻokú ne fai fakahinohino, ki hono kakaí. … Ko e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha faingamālie makehe ia. ʻOku tatau ia mo hano fakatonutonu ʻo ha lētiō ʻo te fanongo ki ha leʻo mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní. Ko e kakai ko ē ʻoku ʻikai ke nau ʻi he mālohi ʻo e ivi ko iá he ʻikai ke nau lava ʻo fanongo ki ai, ka ʻoku tau fanongo kitautolu ki ai, pea ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he leʻo ko iá mo ʻene fakahinohinó. ʻE hoko mai ia kiate kitautolu ʻo kapau te tau fai ʻetau tafaʻakí.17

Fakatauange ke tokoniʻi kotoa kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tauhi hotau konisēnisí ke maʻa, ʻa hotau ʻulungāangá ke taau, ke tau ongoʻingofua ʻa e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻoku moʻoni ia, kapau te tau fakafanongo ʻaki ʻa e laumālié pea mo fanongo ki ai.18

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e fakahinohino fakalangí ʻoku moʻoni. Ko e houʻeiki tangata mo e houʻeiki fafine ʻoku nau talangofua ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí, pea fakatomala fakamātoato mei heʻenau ngaahi angahalá, mo feinga fakamātoato ke moʻui fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tataki mo ueʻi fakalaumālie kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, mo fakahā kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí. ʻOku ou fakamoʻoni ko e tataki ko iá ʻoku hoko ia ʻi he Siasí ni ʻo hangē ko ia ne hoko talu mei hono fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Siasí.19

Kuo ʻosi ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e foʻi moʻoni ko ia kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e Ongoongolelei taʻengatá. Pea ko e hā leva ha meʻa ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko iá kiate kinautolú? ʻOkú ne ʻomi ki he taha kotoa kuo talangofua moʻoni mo fakamātoato ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá mo e papitaisó, ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakamaama honau ʻatamaí, fakaake ʻenau mahinó, pea mo foaki kiate kinautolu ʻa e ʻilo kia Kalaisí.

ʻOku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi fakahinohino, ko ha tokoni, pea mo ha founga ke tokoni ʻi heʻenau feinga ke maʻu ʻa e moʻoní, ʻi heʻenau holi ke ʻilo pe ko e hā honau fatongiá, ʻa ia ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻe māmani. Pea ko e fakahinohino ko ʻení ʻoku fie maʻu; koeʻuhí he ʻikai ke lava ʻe he tangatá ia ʻo ʻilo ʻa e moʻoní; he ʻikai ke ne lava ʻe ia ʻo ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻi he potó pē. Naʻe ʻosi pehē, he ʻikai lava ʻe ha tangata ia ʻo ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻaki ha meʻa fakaʻata lahi. ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e fakaʻuhingá ʻataʻatā pē ke ne hoko ko ha fakahinohino ʻi he fekumi ki he moʻoní. ʻOku ʻi ai ha fakahinohino kehe, mo māʻolunga, pea mo pau ange ʻo laka ia ʻi he fakaʻuhingá.…

Ko e [tuí] ko e tefitoʻi moʻoni ia ʻokú ne tohoakiʻi atu hotau lau-mālie ke tau fetuʻutaki mo e Laumālie Māʻolunga ange ko ia te ne fakamanatu mai ʻa e meʻa kotoa pē, fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí, pea mo akoʻi kitautolu ʻi he meʻa kotoa peé. Ko hono maʻu ʻo e Laumālie ko iá, ko e fatongia ia ʻo e Kāingalotu kotoa ʻokú ne ʻilo ʻa e moʻoní.20

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akó mo hono Aleaʻí

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā e tui kia Sīsū Kalaisí? (Vakai, peesi 240–42.) Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ko e te-fitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí? (Vakai, peesi 240–42.) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke fakatupulaki mo fakamālohia ʻaki ʻetau tui kiate Iá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi haʻo fakaʻaongaʻi e faʻahinga tui pehē kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻoku fakaiku ai ʻa e tui moʻoni kia Sīsū Kalaisí ki he fakatomalá? ʻOku anga fēfē e mahulu ange ʻa e fakatomalá ia ʻo ʻikai ko hano taʻofi ʻataʻatā pē ʻo ha faʻahinga ʻulungāanga kovi? (Vakai, peesi 242–44.) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau fakatomala kakato ai mei heʻetau ngaahi angahalá? Ko e hā ha ngaahi nunuʻa kapau he ʻikai ke tau fakatomala?

  • ʻOku fakataipe ki he hā ʻa e ouau ʻo e papitaisó? (Vakai, peesi 244–45.) Ko e hā ʻa e fuakava pe palōmesi ʻoku tau fai ʻi he papitaisó? Ko e hā leva ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí? Ko e hā ha founga te tau manatuʻi ai ʻetau fuakava he papitaisó mo hokohoko atu ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fekauʻaki mo iá?

  • Ko e hā ʻa e misiona ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, peesi 245–47.) Ko e hā ʻoku fie maʻu meiate kitautolu ke tau taau ai ke maʻu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, peesi 245–47.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau foki ki heʻetau Tamai ʻi he Langí?

  • Te tau ʻilo fēfē e taimi ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ha meʻa kuo hoko naʻe tataki ai koe ʻe ha fakahinohino fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻakí:Sione 14:26; Sēmesi 2:14–20; 2 Nīfai 2:21; 32:5; Mōsaia 18:8–10;ʻAlamā 32:21; Molonai 10:5; T&F 11:13–14; 58:43; 121:26

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gospel Ideals (1953), 329.

  2. Gospel Ideals, 117–18.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 58.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1928, 36–37.

  5. Gospel Ideals, 42.

  6. Ancient Apostles (1918), 258.

  7. Gospel Ideals, 11.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1968, 144–45.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1938, 17.

  10. Gospel Ideals, 12.

  11. Gospel Ideals, 327–28.

  12. Gospel Ideals, 13.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1960, 26–27; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  14. Gospel Ideals, 16–17.

  15. Gospel Ideals, 329.

  16. Ancient Apostles, 92.

  17. Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss, rev. ed. (1976), 128; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  18. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1963, 95.

  19. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1929, 15.

  20. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1906, 112–13; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

ʻĪmisi
sister

“Ko e fakatomalá ko e tafoki ia mei he meʻa ʻoku māʻulalo pea feinga ki he meʻa koē ʻoku māʻolunga angé.”