Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 19: Ko e Natula Fakalangi ʻo e Tokoní


Vahe 19

Ko e Natula Fakalangi ʻo e Tokoní

Ko e kaveinga fakaʻeiʻeiki taha ʻi he moʻuí ke feinga ke moʻui ke ngaohi ai ʻa e moʻui ʻa e kakai kehé ke lelei mo fiefia ange.1

Talateú

Naʻe faʻa akoʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻoku ʻomi ʻe he tokoni ki he kakai kehé ʻa e fiefia moʻoní pea ʻoku tataki ʻe he ʻEikí mo tāpuekina ʻa kinautolu ʻoku tokoní. ʻI he 1921, naʻe hoko ai ha faʻahinga meʻa pehē ʻi hono tataki ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻi he lolotonga hono fakahoko ʻe ʻEletā Tēvita O. Makei mo Misa Hiu J. Kēnoni ha ngāue naʻe tuku ange mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke na ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí he funga māmaní. Ko ha konga ʻe taha ʻo e ngāue naʻe ʻoangé ke na ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻAmēniá. Koeʻuhí ko e haʻahaʻa ʻo e Tau Lahi ʻUluakí pea mo e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻi he feituʻú ni, naʻe siʻi ke ʻilo ha meʻa ia fekauʻaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ai. Ne hiki ʻe ʻEletā Makei ʻo pehē:

“ ʻI Māʻasi 1921, ne mau ʻilo naʻe fai ha ʻaho ʻaukai makehe, pea ko e foakí naʻe paʻanga ʻe lauafe, naʻe ʻoatu ia ke tokoniʻi ʻaki siʻi kau faingataʻaʻia ʻi ʻIulope pea mo e kau ʻAmēnia ne faingataʻaʻia ʻi ʻĒsiá. Ne mau toe ʻilo foki, naʻe fakakaukauʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ʻoatu ha talafekau makehe ki Sīlia ke ne fai ha tokoni fakahangatonu ki hotau Kāingalotu ʻAmēniá.”

Pea koeʻuhí naʻe ʻikai fakataimitēpileʻi ʻa ʻEletā Makei mo Misa Kēnoni ke na ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻAmēniá kae ʻoua kuo aʻu ki he konga fakaʻosi ʻo ʻena folaú, ne hoko atu ʻena folaú, ʻo na ʻaʻahi ki ʻAositelēlia, Nuʻu Sila, pea mo ha ngaahi motu lahi. Naʻe lau māhina mo e ʻikai ke na ongona ha meʻa fekauʻaki mo ʻAmēnia pe kuo ʻi ai ha taha naʻe fekau atu ki ai mo ha paʻanga tokoni. Fāifai, ʻi he ʻaho 2 ʻo Nōvema 1921, lolotonga ia ʻo ʻena ʻi Selusalemá, kuó na maʻu ha tala ʻoku ʻi ai ha tangata ko J. Uilifooti Puti kuo fekauʻi atu mei he hetikuota ʻo e Siasí ke feʻiloaki mo kinaua. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha ia ʻene taimi tēpilé pe ko e feituʻu ʻoku ʻi aí. ʻI he ʻaho ko iá, ne hiki ai ʻe ʻEletā Makei ʻi heʻene tohi noá ʻo pehē, “ ʻOku ʻikai ke ma teitei ʻiloʻi pe ʻoku ʻi fē, ka te ma mavahe mei Selusalema ki Haifa, pea hoko atu ai ki ʻAlepo [ʻi Sīlia], he pongipongi ʻauhú. Kuó ma pehē ke ma fononga meʻalele ʻo fou atu ʻi Samēlia, ʻo ʻaʻahi ai ki he ngaahi potu ʻoku fakamatala he Tohi Tapú.” Ki muʻa peá na mavahé, ne kaka leva ʻa ʻEletā Makei mo Misa Kēnoni ʻi he Moʻunga ʻÕlivé, ʻo na fili ha potu maomaonganoa, peá na lotu ke tataki kinaua ʻe he ʻEikí ʻi heʻena fonongá.

ʻI he hili ʻo ʻena lotú, naʻe pehē ʻe ʻEletā Makei, “ ʻI heʻeku foki ki he hōtelé, naʻá ku ongoʻi mālohi ʻoku totonu ke ma fononga lēlue ki Haifa kae ʻikai ʻi ha meʻalele.” Naʻe loto pē ki ai ʻa Misa Kēnoni, pea hoko atu leva ʻena fononga ki Haifá, mo na ʻamanaki pē te na fetaulaki ai mo ʻEletā Puti. Naʻe hiki ʻe ʻEletā Makei ʻo pehē: “Ko ʻema fakaʻamu lahi taha ʻi heʻema fakaaʻuaʻu atu ki he misiona fakaʻosí ni, ke ma feʻiloaki mo ʻEletā Puti. ʻOku moʻoni pē ia, naʻe hangē ʻe iku mole noa ʻema ʻaʻahi ki Sīliá ʻo kapau he ʻikai ke ma fetaulaki mo ia. Ko ha ongo muli fakatouʻosi pē kimaua. ʻIkai ke ma ʻiloʻi ha taha. … Naʻá ma maʻu pē ha ngaahi hingoa mo ha ngaahi tuʻa-sila; ka naʻe ʻikai ke ma lava ʻo lau kinautolu, he naʻe hiki ia ʻi he lea faka-Toaké.”

ʻI he tūʻuta atu ʻa ʻEletā Makei mo Misa Kēnoni ki he tauʻanga lēlué, naʻe kiʻi toloi ʻena mavahe mei aí he naʻá na feinga ke maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo ha hōtele ʻoku saí. Hili ʻena tatalí, ne meimei aʻu fakataha atu ʻa ʻEletā Makei mo ha taha kehe ki he matapā ʻo e ʻōfisi he tauʻangá. Naʻe ala atu ʻa e tangata ko ʻení ki hono umá mo ne pehē atu, “ ʻOku ʻikai ʻapē ko Misa Makei koe?”

Naʻe hiki peheni ʻe ʻEletā Makei ʻa e fakamatala ʻo ʻena fetaulakí: “Naʻá ku fakatumutumu ʻi ha fakafeʻiloaki pehē mai kiate au ʻi ha kolo muli peheni, peá u tafoki, ʻo u fakatokangaʻi ʻa ʻEletā Uilifooti Puti, ʻa e tangata pē taha naʻá ma fie maʻu ke ma feʻiloaki mo iá. Kuó mau feʻiloaki, ʻi ha taimi mo ha potu mahuʻinga fau. … Naʻe ʻikai ha taimi ʻe toe mei lelei ange he naʻe lau uike ʻema palani ki aí! ʻI he taimi ko ia ne mau taki taha fakamatala ai ʻa e ngaahi meʻa ne hoko kiate kimautolú, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai haʻamau veiveiua ko ʻemau feʻiloaki ko ʻení ko ha ola ia ʻo ha tokoni mei he langí. … Ko hono moʻoní, ka ne ʻikai ke mau feʻiloaki ʻi Haifa, ne mei hoko ʻema ʻaʻahi ki he Misiona ʻAmēniá ʻo taʻe ʻaonga moʻoni, ʻo fakatatau mo e anga ʻo e fakakaukau ʻa e tangatá. Pea hangē ko ia ne ma fakahoko ʻi homa ngaahi fatongia ki muʻá, ne mau fokotuʻu leva ʻa e Misiona ʻAmēniá.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke tau fetokoniʻaki.

Ko e finangalo ʻo e ʻOtuá [ke ke] tokoni ki ho kāingá, ke ʻaonga kiate kinautolu, pea ngaohi ai ʻa e māmaní ni ke lelei ange tuʻunga ʻi hoʻo nofo aí. Naʻe foaki ʻe Kalaisi ʻene moʻuí kotoa ke akoʻi mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá. Pea naʻe tō ai ʻene folofola ko ʻení: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.” (Mātiu 25:40.) Ko e pōpoaki ʻeni kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. Ko e Siasí ni ko e Siasi ia ʻo e ʻOtuá, kuo fokotuʻu maau moʻoni koeʻuhí ke lava ʻa e tangata mo e fefine pea mo e fānau kotoa pē ʻo maʻu ha faingamālie ke fai ha meʻa ʻoku lelei maʻa ha taha kehe. Ko e fatongia ʻeni ʻo hotau kāingalotu maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ko e fatongia ia ʻo e ngaahi houalotú pea mo e mēmipa kotoa pē ke tauhi pea mo fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kapau te tau fakahoko ʻeni, ko e lahi ange ʻetau fakahoko iá, ko e lahi ange ia ʻo ʻetau tui ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí he ʻoku tau siviʻi ia. Pea, ʻi heʻetau fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau ʻilo ai ʻa e ʻOtuá, pea mo ofi ange ai kiate ia mo ongoʻi ʻoku ʻatautolu ʻa e moʻui taʻengatá. Te tau ongoʻi fie ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha potu pē, pea te tau lava ʻo kalanga fakataha mo e kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá, “ ʻOku tau ʻilo kuo tau hao mei he maté ki he moʻuí, ko e meʻa ʻi heʻetau ʻofa ki he kāingá.” (1 Sione 3:14.)3

Naʻe taku ʻo pehē ʻe ʻauha e “faʻahinga ʻo e tangatá ʻo kapau ʻe tuku ʻenau fetokoniʻakí.” ʻOku pehē ʻe ha taha, pea ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻene leá, “talu mei he taimi naʻe lufilufiʻi ai ʻe he faʻeé ʻa e ʻulu ʻo e kiʻi pēpeé ʻo aʻu ki he momeniti ʻoku holoholoʻi ai ʻe ha taha anga-ʻofa ʻa e pupuha tauhaʻa mei he laʻe ʻo e taha kuo ofi ke pekia, he ʻikai pē ke tau lava ʻo moʻui taʻe te tau fetokoniʻaki”. … Ko e Siasí, fakataha mo hono ngaahi kōlomú pea mo hono ngaahi houalotú, ko e palani ia ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e fetokoniʻaki ʻofá.4

ʻOku haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha niʻihi … ʻoku ou fie fai ki ai ha fakamālō. … Ko ha kau tangata mo ha kau fefine ʻi he Siasí fakakātoa ʻoku foaki honau taimí mo ʻenau koloá ki hono paotoloaki ʻo e moʻoní—ʻo ʻikai ngata pē ʻi he faiakó, ka ʻi he tokoni ʻofa moʻoni ʻi ha ngaahi founga lahi. Ko honau niʻihi ʻoku siʻi fāifeinga ke maʻu siʻanau moʻui. Ko honau niʻihi ko ha kau tangata mo ha kau fefine tuʻumālie kuo nau ʻosi maʻu vāhenga mālōlō pea ʻoku lauimiliona hono mahuʻinga ʻenau koloá. … ʻOfa ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtua ʻa kinautolu ʻoku fai ʻa e ngaahi tokoni peheé, pea mo tāpuekina kotoa kimoutolu, he ʻoku ou tui te tau lava ke pehē fekauʻaki mo e Siasí, “ ʻOku mau fāifeinga ke mau taha, ʻe Tamai, ʻo hangē ko hoʻo taha mo ho ʻAló.”5

ʻOkú ke fie tokoni ʻapē? ʻOkú ke maʻu ʻapē ʻa e vīsone ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi heʻene pehē, “… ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻo homou ʻOtuá?” (Mōsaia 2:17.) Ko e anga faka-Kalisitiane moʻoní ʻa hono fakahoko ʻo e ʻofá. ʻOku ʻikai ha toe founga lelei ange ke fakafōtunga ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ka ko hano fakahaaʻi ha ʻofa taʻe siokita ki hato kāinga. …

… Tuku ke fonu ho lotó ʻi he holi ke tokoni ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻi he tui, mo e manavaʻofa. ʻOku maʻu ʻa e laumālie ʻo e ongoongoleleí mei he ngāue tokoni ki ha lelei maʻá e niʻihi kehé.6

ʻOku ʻomi ʻe he tokoní ha fiefia ki he taha foakí mo ia ʻokú ne maʻú.

Ko e fiefiá ko e ngataʻanga moʻoni ia ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku maʻu lelei taha ʻa e fiefia ko iá mei he ngāue tokoni ki hotau kāingá.7

ʻOku fie maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e fiefiá. ʻOku toe fekumi fakamātoato mo ha niʻihi ke maʻu ʻa e lelei tahá ʻi heʻenau moʻuí. Neongo ia, ʻoku fakaʻohovale ʻa e toko siʻi pē e kakai ʻoku nau ʻilo ko e fakahinohino pau ki he faʻahinga lavameʻa peheé ʻe lava ke maʻu ia ʻi he muimui ki he fakahinohino ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí: “Ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí ʻe mole ia: pea ko ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú te ne maʻu ia.” [Mātiu 16:25.] ʻOku ʻi he fakamatala mahuʻinga ko ʻení ha fakapulipuli ʻoku mahuʻinga fau ke maʻu, ʻo laka ange ia ʻi hano ʻiloa kita pe ko haʻate pule, ko ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi hono kotoa ʻo e koloa he māmaní.

Ko ha tefitoʻi moʻoni kapau ʻe fakahoko, ʻoku talaʻofa mai te ne fetongi ʻa e loto foʻí mo e loto mamahí ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí mo e fiefiá; te ne fakafonu ʻa e moʻuí ʻaki ʻa e fiemālie mo e nonga ʻoku taʻe ngatá. Koeʻuhí ʻoku moʻoni ʻa e meʻá ni, ʻe hoko hano tali ko ha tāpuaki moʻoni he ʻahó ni ki he māmani hē mo fonu loto foʻí ni. Ko e hā leva, ʻoku kei fakataʻetaʻetokanga ai ʻa e kakaí mo e ngaahi puleʻangá ki ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga pehē?

ʻOku fuʻu faingataʻa ʻapē ke lava ʻo mahino ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻi he ongo sētesi tuʻu fehangahangai ʻo e —ka mole ʻi ha taha ʻene moʻuí te ne toe maʻu iá? Pe ʻoku mātuʻaki fepaki ia mo e feinga ke moʻuí ʻo iku lau ai ia ʻe he tangatá ʻoku taʻe malava ke fakahoko?

Naʻa mo ia, ʻoku kei tuʻu pē ʻa e foʻi moʻoni ko ia, ko Ia kuo hanga ʻe Ia ʻokú Ne hoko ko e “Hala, mo e Moʻoni pea mo e Moʻuí” [vakai, Sione 14:6] ʻo fokotuʻu heni ha fono taʻe liliua….

Koeʻuhí ke fakamahinoʻi, ʻoku pehē ʻe he fono ko ʻení, “ ʻOku tau moʻui kakato ange ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke ngaohi ʻa māmani ke lelei mo fiefia ange.” Ko e lao ko ia ʻo natulá, ʻa e moʻui pē ʻa e kau mālohi tahá, ko haʻate moʻui ʻaʻata ʻi hano feilaulauʻi ʻo e toengá; ka ʻi hono fakafehoanaki mo e lao ʻo e moʻui fakalaumālie moʻoní, te te līʻoa ʻete moʻuí koeʻuhí ko e lelei ʻa e kakai kehé. …

ʻI he mahino hono ikuʻangá, ta ʻoku ʻi ai siʻa kau tangata mo ha kau fefine [ʻe lauiafe] ʻoku nau tokoni loto fie tokoni ʻo ʻikai siʻanau vahe, ʻo nau fakahoko ʻi he uike kotoa pē ha fakahinohino mo fakahoko hano tataki fakaʻulungaanga siʻa fānau mo ha toʻu tupu ʻe [laumano] mo ʻenau tupulaki fakalaumālié. Makehe mei he kau ʻōfisa mo e kau faiako tokolahi fau ko ʻení, … kuo tali ʻe ha kau tangata kuo ʻosi fakanofo ki he langa fakataulaʻeikí ʻa e tufakanga ke foaki honau taimí mo honau ngaahi talēnití ʻi he lahi taha te nau lavá ki hono fakamafola ʻo e fiefiá, nēkeneká, pea mo e melinó ʻi he lotolotonga honau kāingá.8

ʻOku hāsino lahi ange ʻa e anga fakalaumālié ʻi he foaki atú kae ʻikai ʻi he maʻu maí. Ko e tāpuaki fakalaumālie maʻongoʻonga tahá ʻoku maʻu ia ʻi he tokoni ki ha tahá. Kapau ʻokú ke fie moʻui mamahi, peá ke tukulotoʻi pē hoʻo ʻita ki ho tokouá, pea kapau ʻokú ke fie tāufehiʻa, peá ke fai ha faʻahinga kovi ki ho tokouá. Ka ʻo kapau ʻokú ke fie fiefia, fai ha tokoni ʻofa, ʻai ha taha kehe ke fiefia.9

Tuku ke uouangataha ʻa e kau tangata mo e kau fefine loto fakamātoato he māmaní, ʻo feinga ke fetongi ʻa e ngaahi loto siokitá, tāufehiʻá, loto koví, mānumanú, ʻaki ʻa e fono ʻo e tokoni ki he kakai kehé, ke nau tuʻuaki ai ʻa e melinó mo e fiefia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.10

ʻOku fie maʻu ke tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue tokoní.

ʻI he taimi naʻe ʻamanaki mavahe ai ʻa e Fakamoʻuí mei heʻene kau ʻAposetoló, naʻá ne tā maʻanautolu ʻa e sīpinga maʻongoʻonga ʻo e tokoní. ʻOku mou manatuʻi ʻa ʻene nonoʻo ki hono kongalotó ʻa e tauvelí peá ne fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ākongá. ʻI he fakakaukau ʻa Pita ko ha meʻa māʻulalo ʻeni ke toki fai pē ʻe ha tamaioʻeikí, naʻá ne tala ange ai, “… te ke fufulu hoku vaʻé? … ʻE ʻikai ʻaupito te ke fufulu hoku vaʻé.”

Pea tali ʻe he Fakamoʻuí, “Ka ʻikai te u fufulu koe, pea ʻe ʻikai te ke kau mo au.”

Pea tali ʻe he ʻAposetolo pulé, “ ʻEiki, ʻikai ko hoku vaʻé pē, ka ko hoku nimá mo hoku ʻulú.”

“Ko ia kuo kaukaú ʻoku ʻikai ʻaonga ke fufulu ka ko hono vaʻé pē, he ʻoku maʻa kotoa ia.

“Ko ia ʻoku ou faí ʻoku ʻikai te ke ʻiló ni; ka te ke ʻilo ʻa mui.” [Vakai, Sione 13:6–10.]

Pea naʻá ne toki fufulu hono vaʻé, pea mo hono toengá foki. ʻI he taimi naʻá ne fakafoki ai ʻa e meʻa ʻaiʻanga vaí ki he veʻe matapaá, pea vete mo e tauvelí, kae tui hono pulupulú, naʻe toki foki leva ki hono tangutuʻanga totonu mo e Toko Hongofulu Mā Uá, peá ne folofola ange:

“ ʻOku mou ui au ko e Takimuʻa mo e ʻEiki: pea ko hoʻomou lea totonu ia; he ko au ia.

“Pea kapau ko aú, ko e ʻEiki mo e Takimuʻa, kuó u fufulu homou vaʻé; ʻoku totonu hoʻomou toutou fefufuluʻaki homou vaʻé.” [Sione 13:13–14.]

He toki sīpinga lelei moʻoni ia ki he kau tamaioʻeiki maʻongoʻonga ko iá, ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí! Ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú, tuku ke hoko ia ko e siʻi taha. ʻOku pehē ʻa ʻetau ongoʻi ʻa e ngafa ke tau tokoni lahi ange ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ke foaki ʻetau moʻuí ki hono paotoloaki ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní.11

Kiʻi fakakaukau angé! Ko e ʻuhinga pē taha ʻoku ʻilo ai ʻe māmani ha meʻa fekauʻaki mo kinautolú [Kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú] koeʻuhí ko e taimi ko ia ne nau fetaulaki ai mo e Fakamoʻuí, naʻa nau ʻai Ia ko honau fai fakahinohino ʻi he moʻuí. Kapau naʻe ʻikai ke nau fai ʻeni, he ʻikai ha taha ia he lolotongá ni te ne ʻilo naʻe moʻui ha kau tangata pehē. Naʻa nau mei moʻui pea nau mate pea ngalo ai pē kinautolu ʻo hangē ko ha kakai ʻe lauafe ʻi honau kuongá ne moʻui pea mate ʻo ʻikai ʻilo pe tokanga ha taha kiate kinautolu ʻi ha faʻahinga meʻa ʻe taha; ʻo tatau pē ia mo e lauafe mo ha laumano ʻoku moʻui he ʻahó ni, ʻo fakamoleki honau taimí mo honau iví ʻi he moʻui taʻe-ʻaongá, ʻo fili ha faʻahinga kakai hala ke hoko ko honau faʻifaʻitakiʻanga, pea afe honau ʻalungá ki he hala ʻo e Fakatōliʻa ʻenau holí mo e Fakahōhōlotó, kae ʻikai ko e hala ʻo e fai ha Tokoní. He ʻikai fuoloa kuo nau aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻenau fononga he moʻuí, pea he ʻikai lava ʻe ha taha ia ke pehē ne lelei ange ʻa māmani ʻi heʻenau moʻui aí. ʻI he ʻosi ʻa e ʻaho kotoa pē, ʻoku mavahe atu ʻa e faʻahinga kakai peheé kae kei lala pē honau ʻalungá ʻo hangē ko hono tuʻunga ne nau kamata aí—naʻe ʻikai ke nau tō ha ʻuluʻakau ke malumalu ai ha taha, pe ko ha vao lose ke fakaʻofoʻofa ange ai ʻa māmani kiate kinautolu ʻoku mui maí—hala ha kiʻi ngāue lelei, hala ha faʻahinga ngāue tokoni— kae halaʻatā, taʻe fua, mo lala ʻo hangē ha toafá, pea mahalo ʻoku ngoueʻi ʻaki ʻa e talatalá mo e talatalaʻāmoá.

Naʻe ʻikai pehē ʻa e kau ākonga ia naʻa nau fili ʻa Sīsū ke hoko ko honau Fai Fakahinohinó. ʻOku tatau ʻenau moʻuí mo ha ngaahi ngoue lose ʻe lava ʻa māmani ke toli mei ai ha ngaahi matalaʻi ʻakau fakaʻofoʻofa ʻo lauikuonga.12

Ko e uiuiʻi taau taha he moʻuí. … ʻa ē ʻoku lava ai ʻa e tangatá ke tokoni lelei taha ki hono kāingá. … Ko e kaveinga fakaʻeiʻeiki taha ʻi he moʻuí ke feinga ke moʻui ke ngaohi ai ʻa e moʻui ʻa e kakai kehé ke lelei mo fiefia ange.13

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akó mo hono Aleaʻí

  • Ko e hā ʻoku fekau ai ʻe he ʻEikí ke tau fetokoniʻakí? (Vakai, peesi 220–22.) Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke tau tokoni ai ʻi he lotoʻi Siasí? Ko e hā ha faʻahinga ngāue tokoni te tau lava ʻo fai, makehe mei hotau ngaahi uiuiʻi angamaheni he Siasí?

  • Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí, “ko ia te ne kalofaki ʻene moʻuí ʻe mole ia: ka ko ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú te ne maʻu ia” (Mātiu 16:25). Ko e hā haʻane fekauʻaki ʻa e potu folofolá ni mo e ngāue tokoní? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku maʻu mei he tokoni taʻe siokita ki he kakai kehé? Ko e hā hano faikehekehe ʻo e tokoni koeʻuhí ko hono fekauʻi kitautolú pea mo e tokoni koeʻuhí ko ʻetau loto ki aí? (Vakai foki, T&F 58:26.)

  • Ko e hā ha meʻa kuo hoko ʻi haʻo fai ha tokoni ki ha niʻihi kehe? ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e fiefiá mo e tokoní? Ko e hā ha founga ʻoku tokoni ai e ngāue tokoní ke tau ikunaʻi ai ʻa e loto siokitá, loto mamahí, pea mo e loto foʻí? (Vakai, peesi 222–23.) Ko e hā ha founga ʻe tokoni ai kiate kitautolu ʻa ʻetau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé ke tau ikunaʻi ʻetau loto taʻe ʻofa kiate kinautolú?

  • Ko e hā ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he ngaahi sīpinga lahi ʻo e tokoni ʻa Sīsuú? (Vakai, peesi 223–24.) Ko e hā te tau lava ʻo ako meiate Ia ʻi heʻetau feinga ke tokoni ki he kakai kehé? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fekumi ki ha fakahinohino fakalangi ʻi heʻetau ngāue tokoní?

  • Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke tau tuku ki ha niʻihi kehe ke nau tokoni mai? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tali lelei ʻa e tokoní? Ko e hā ha founga kuo fai tāpuekina ai koe mo ho fāmilí ʻe ha tokoni ʻa ha kakai kehe?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻakí:Mātiu 25:40; Maʻake 8:35; Kalētia 5:13; Mōsaia 4:15; T&F 18:10, 15–16

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Two Contending Forces, Brigham Young University Speeches of the Year (18 Mē 1960), 7.

  2. Vakai, Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss, rev. ed. (1976), 101–4; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  3. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 137.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1962, 119.

  5. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1968, 143.

  6. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1969, 88–89.

  7. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 132.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1936, 45–46; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1936, 104–5.

  10. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1936, 46.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 158–59.

  12. Ancient Apostles (1918), 5–6.

  13. Two Contending Forces, 7.

ʻĪmisi
sister helping a senior

“Ko e anga faka-Kalisitiane moʻoní ʻa hono fakahoko ʻo e ʻofá. … Tuku ke fonu ho lotó ʻi he holi ke tokoni ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he tui mo e manavaʻofa. ʻOku maʻu ʻa e laumālie ʻo e ongoongoleleí mei he tokoni ki he meʻa ʻe lelei ai e niʻihi kehé.”