Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 6: ‘Ko e Mēmipa Kotoa pē ko e Faifekau’


Vahe 6

“Ko e Mēmipa Kotoa pē ko e Faifekau”

ʻOku fiekaia ʻa māmani ke fanongo ki he moʻoní. … Kuo tau maʻu ia. ʻOku tau lava ʻapē ke fakahoko ʻa e ngafá ni—ʻa e fatongia kuo tuku ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú?1

Talateú

Ko e kau ului kotoa ʻa e fāmili ʻo e ongo mātuʻa ʻa Palesiteni Makeí ki he Siasí, ko ha ola ia ʻo e malanga ʻa ha kau faifekau ne ui ke ngāue ʻi Pilitānia Lahi. Naʻe kau ʻa e fāmili ʻo ʻene tamaí, ʻa Tēvita Makei, ki he Siasí ʻi Sikotilani he 1850 ko ha niʻihi ia ʻo e kau fuofua ului ki he Siasí ʻi he feituʻu ko ʻení. Naʻe kau ʻa e fāmili ʻo ʻene faʻeé, ʻa Sēneti ʻĒveni, ki he Siasí ʻi Uēlesi ʻi he meimei taimi tatau pē, neongo ʻa e fakafepaki fefeka mei honau ngaahi kāinga ofí.

Tuʻunga ʻi he tukufakaholo haohaoa ne tukuʻau mai kia Palesiteni Makei mei heʻene mātuʻá, naʻá ne maʻu ai ha fakamoʻoni mālohi ki hono mahuʻinga mo e ʻaonga lahi ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻI he 1953, lolotonga ha ʻaʻahi ʻa Palesiteni Makei ki ʻIulope, naʻá ne ʻaʻahi ai ki he ʻapi masiva ʻi Sikotilani ʻo ʻene tangataʻeikí ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe lekooti ʻe he foha ʻo Palesiteni Makei ko Leuiliní, ʻa ia naʻá na kaungā folau mo ia he ʻaʻahi ko ʻení, ʻa e meʻa naʻe hokó ʻo peheni:

“[ʻI heʻemau aʻu atu ki he ʻapí], naʻe ʻasi hifo ʻa e huelo ʻo e laʻaá ʻi he ngaahi ʻaó ʻo malimali mai kiate kimautolu ʻo hangē naʻá ne fakafōtunga mai ʻa e fiefia naʻe ʻi he loto ʻo ʻeku tangataʻeikí. Pea ʻi heʻemau fakatahataha atu ki he tafaʻaki ki muʻa ʻo e ʻapí, naʻe tō ʻa e loʻi mata ʻo ʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene fakasio ki loto ʻi he matapaá. ʻKa ne taʻe ʻoua ʻa e ongo faifekau naʻe tukituki he matapā ko ʻení he taʻu 1850 nai, he ʻikai ke u ʻi heni he ʻahó ni!ʻ”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Kuo ʻosi tuʻutuʻuni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú.

“Ke ʻalu ʻakimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻakinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní. …” (Mātiu 28:19–20.)

Ko e faʻahinga naʻinaʻi ia naʻe fai ki he ʻuluaki toko hongofulu mā uá. Ko e faʻahinga naʻinaʻi ia naʻe fai ki he kakai ʻi he kuongá ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke hoko ko ha maama ki he māmaní. “Pea pehē pē foki kuó u ʻoatu ʻa ʻeku fuakava taʻengatá ki māmani ke hoko ko e maama ki māmani, pea ke hoko ko e fuka ki hoku kakaí, pea ke kumi ki ai ʻa e kakai Senitailé, pea hoko ko e talafekau ke muʻomuʻa ʻi hoku ʻaó ke teuteu ʻa e hala ʻi muʻa ʻiate aú” [Vakai, T&F 45:9.]

Naʻe teʻeki kakato lelei ʻa e taʻu ʻe taha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taimi naʻe fai ai ʻa e fakahinohino fakalaumālie ko iá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻi hono taʻu uofulu mā onó ia. ʻOku fakaofo moʻoni ke fai ha fakahā pehē, ʻoku tuʻu ke ne lavaʻi ha ngaahi meʻa lahi, mo kānokato hono mālohí. …

… kuo hanga ʻe he tui Faka-Māmongá, ʻi he anga hono uí, ʻo hiki hake ha fuka ki he ngaahi puleʻangá, pea ʻokú ne fakaafeʻi ʻa māmani ki he melinó, ke mālōlō, pea mo fiemālie, ʻi ha ngaahi lea ʻoku kakato tatau mo ia kuó u lau ʻi he fakahaá.3

Ko e potu folofola ʻoku pehē … “mou ʻalu ki māmani kotoa peé, ” ko e fekau ia fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ʻi hono fai ʻe he Kalaisi kuo ʻosi toetuʻú ki heʻene Kau ʻAposetoló. Ko hono moʻoní naʻá ne pehē:

Mou lau ʻoku teʻeki ke ʻosi ʻa e ngāué ni kae ʻoua kuo tali ʻe he puleʻanga kotoa pē ʻa e ongoongoleleí pea nau hoko ko ʻeku kau ākonga. …

ʻI he tuʻutuʻuni fakapatonu tatau pē mei he ʻEiki kuo toetuʻú, ʻa ē naʻe hā mo e Tamaí ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli tahahivá, ʻoku fakahoko ai hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he “puleʻanga, faʻahinga, lea pea mo e kakai [kotoa pē]” ʻo fakatatau hono vavé mo e ngaahi founga pea mo e kakai te nau lava ke fakahoko atú.4

ʻOku totonu ke kau ʻa e Kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he ngāue fakafaifekaú.

Kapau te u fakamatalaʻi ʻi ha ngaahi kupuʻi lea mahino ha ua ʻo e ngaahi tukupā mamafa taha ʻoku ʻi he loto ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí, te u pehē ko e: ʻUluakí, ko e ʻi ai ha ʻilo pau ko e ongoongoleleí, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻ e he Huhuʻí ʻi he taimi naʻe nofo ai ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá pea iku liliu ki mui ange, fulihi mo fakakeheʻi ʻe he tangatá, kuo ʻosi toe fakafoki mai ʻe he Huhuʻí ʻi hono tuʻunga haohaoa mo kakató; pea ko e uá, ʻoku muiaki fakanatula pē ʻi he ʻuluakí, ko e ʻi ai ha ʻilopau ʻi he loto ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ni, ʻoku hilifaki ʻa e fatongiá ni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke malangaʻi ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e lea, pea mo e kakai fulipē.5

ʻOku ou manatuʻi ko e taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Kalaisí, naʻá Ne folofola ki ha kau tangata naʻa nau ʻilo Hono Tuʻunga Fakalangí, ʻoku ʻi ai ha tufakanga kuo hilifaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea mo e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí. “Ko ia naʻe ʻikai ʻiloa, pea fai ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ngali mo e tauteá, ʻe taaʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi tā siʻi. He ko ia ia kuo tuku ki ai ʻa e meʻa lahí, ʻe ʻamanaki lahi ʻiate ia; pea ko ia kuo tuku ki ai ʻe he kakaí ʻa e meʻa lahí, ʻe lahi ai ʻenau ʻamanaki ʻiate iá.” [Luke 12:48.] ʻI he ʻilo leva ko ʻeni ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku haʻu fakataha ia mo ha fatongia kāfakafa. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he folofolá, ʻo fakatou tatau pē ʻi he kuonga muʻá mo onopooni, ko ha kakai kuo fili, ko ha kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko ha kakai makehe, ko ha maama ʻoku tuku ʻi he funga moʻungá. “Ko e maama ʻo māmani ʻakimoutolu. Ko e kolo ʻoku tuʻu ʻi ha moʻunga ʻoku ʻikai faʻa fakapuli ia. Pea ʻoku ʻikai tutu ʻe he tangatá ha maama mo tuku ia ʻi he lalo puha fuá, ka ki he tuʻunga māmá; pea ʻoku ulo ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he falé. Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.” [Vakai, Mātiu 5:14–16.]6

He toki fatongia lahi ia. … ke taki ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine lelei kotoa pē ʻi he funga māmaní ke nau ʻilo ʻa e ʻOtuá, pea mo ʻilo ʻa honau misiona ʻi he māmaní! Ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē, kaungā ngāue, ʻoku mahino kakato ʻapē kiate kimoutolu he ʻahó ni ʻa hono ʻuhinga ke te tali ʻa e fatongia ke ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e melinó mo e fiefiá ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá?7

ʻOku fiekaia ʻa māmani ke fanongo ki he moʻoní ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻi he hisitōliá. Kuo tau maʻu ia. ʻOku tau lava ʻapē ke fakahoko ʻa e ngafá ni—ʻa e fatongia kuo tuku ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú?8

ʻOku totonu ke ului ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí mo maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻo kau ai hono ʻilo ʻo e ngaahi folofolá. He toki meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia kapau ʻe lava ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, hangē ko Pita ʻi he kuonga muʻá, “ ʻo fakaʻapaʻapa ki he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻi homou lotó: pea mou nofo teu pē ke talia … ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻakimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú. …” (1 Pita 3:15.) …

Ko e fatongia ʻo e Siasí ke malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko hono fakafoki mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo ʻikai ngata ʻi hono malangaʻi mo fakahaaʻi ia ʻi he leá, ʻi hono tufaki ʻo e ngaahi tohí, kae mahulu hake ʻi ha toe meʻa pē, ke tau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau ngaahi ʻapí mo ʻetau ngaahi fetuʻutaki fakapisinisí, ʻo ʻi ai ʻa e tuí mo ha fakamoʻoni ʻi hotau lotó, pea mo fakahā ia ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ō ki ai. … ʻOku ʻikai ha meʻa te ne lava ke taʻofi ʻa e fakalakalaka ʻa e moʻoní tuku kehe pē ʻa hotau ngaahi vaivaí pe ko ʻetau taʻe fakahoko hotau fatongiá.9

Ko e mēmipa kotoa pē ko e faifekau. ʻOkú ne maʻu ha fatongia ke ʻomi ha taha: ha faʻē, ha tamai, hano kaungā-ʻapi, hano kaungā ngāue, hano maheni, mo ha taha pē ke ne fetuʻutaki mo e kau talafekau ʻo e ongoongoleleí. Kapau ʻe fakahoko ʻe he mēmipa kotoa pē ʻa e fatongia ko iá pea ka fakahoko mo e fokotuʻutuʻu ko ia ke ʻomi ha faʻē pe tamai pe ha taha ke feʻiloaki mo e kau fakafofonga kuo fakamafaiʻi ʻo e Siasí, he ʻikai ha mālohi he māmaní te ne lava ʻo taʻofi ʻa e Siasí ʻi heʻene tupú. Pea ko e fetuʻutaki fakahangatonú te ne lava ke fakalotoa ʻa e kau fie-fanongo ko iá. Ko e natula ʻo e fetuʻutaki fakahangatonu ko iá, ko hono olá ʻe makatuʻunga ia meiate koe. Pea ko ha meʻa ia ʻe taha ʻoku ou fie fakamamafaʻi. ʻOku ʻi ai ha fatongia he ʻikai lava ha taha ʻo kalo mei ai, ʻa ia ko e fatongia ia ʻo e ivi takiekina fakafoʻituituí. … Ko e meʻa te ne ʻomi ʻa e kakaí ke nau fie fanongó ko ho ʻulungāanga moʻoní, kae ʻikai ko haʻo fakangalingali pē.10

ʻOku totonu ke hoko ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ko ha faifekau. Mahalo pē ʻoku ʻikai fakamafaiʻi ia ke ʻalu mei he fale ki he fale, ka kuo ʻosi fakamafaiʻi ia tuʻunga ʻi heʻene hoko ko e mēmipá, ke ne tā sīpinga lelei ʻo taau mo ha kaungāʻapi lelei. ʻOku siofi ia ʻe hono kaungā ʻapí. ʻOku siofi ʻene fānaú ʻe he kaungāʻapí. ʻOku hoko ia ko e maama, pea ko hono fatongia ke ʻoua naʻa fūfuuʻi ʻa e maama ko iá ʻi he lalo puhafuá, ka ʻoku totonu ke tuku ia ʻi he funga moʻungá ke mamata ki ai ʻa e tangata kotoa pē pea ke ne tataki kinautolu. …

… Kapau te mou moʻui fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatōkilalo ko iá, ʻi he fuakava ne mou fakahoko ʻi he vai ʻo e papitaisó, pea talu mei he taimi ko iá ʻi he ngaahi houalotu Sākalamēnití, pea ko hamou tokolahi naʻe fai ia ʻi he Fale ʻo e ʻOtuá, te mou fakahoko ha ngāue fakafaifekau lelei, pea ʻe fakapaleʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá.

Fakatauange pē ʻe aʻusia ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ni ʻa e liliú ni ʻi he moʻuí ni, pea mo moʻui taau, koeʻuhí, ʻi he mamata ʻa e kakai kehé ki heʻene ngaahi ngāue leleí, te nau fakahīkihikiʻi ai ʻa ʻetau Tamai Fakahēvaní.11

Ko e Ongoongoleleí ʻokú ne pukepuke kitautolú. ʻOku tau ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ne taukaveʻí. Pea kapau te tau moʻui ʻaki, ongoʻi, mo lea lelei fekauʻaki mo e Ongoongoleleí, mo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ki he kau maʻu-mafai ʻoku ʻi aí, pea aʻu ʻo lea lelei fekauʻaki mo hotau ngaahi filí, te tau ongoʻi fiefia ange ʻiate kitautolu, pea te tau malangaʻi ai ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ʻe he taha kotoa ʻo fai ʻeni. ʻOku malava pē. Kuo teʻeki kole mai ʻa e ʻOtuá ke tau fai ia peá ne toʻo meiate kitautolu ʻa e mālohi ke tau fakahoko ai iá.12

Kuo pau ke moʻui taau ʻa e kau faifekau taimi kakató ka nau toki ngāue.

ʻI he Vahe 4 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ʻo pehē, “vakai, ʻoku ofi ke hā mai ha ngāue fakaofo ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá.

“Ko ia, ko kimoutolu ʻoku kamata ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá, mou tokanga ke mou tauhi kiate ia ʻaki homou lotó kotoa, mo e ivi mo e ʻatamai pea mo e mālohi, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakamuí.” (T&F 4:1–2.) …

Ko [ha] konga mahuʻinga ʻo e fakahaá ni, pea mo ha ngaahi fakahā kehe naʻe fai mai fekauʻaki mo e vahaʻa taimi tatau pē, ko hono tala mai ko ia ʻo e ngaahi fiemaʻu pau kiate kinautolu te nau kau ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue lahi mo fakaofó. Ko e ngaahi fiemaʻu ko ʻení ʻoku ʻikai ko ha maʻu ʻo e koloá, ʻikai ko ha makehe fakasōsiale, ʻikai ko ha tuʻunga lelei fakapolitikale, ʻikai ko ha lavameʻa fakakautau, ʻikai ko ha fanauʻi ʻi ha fāmili houʻeiki; ka ko ha loto holi ke tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ho “loto, ivi, ʻatamai, pea mo e mālohi” kotoa—ko ha ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻoku tokoni ki he fakaʻeiʻeiki ʻo e moʻuí. ʻOku ou toe fakaongo atu: ʻOku ʻikai ko e manakoá, ʻikai ko e koloaʻiá, ʻikai ko ha ako fakalotu ki hono puleʻi ʻo e siasí—ka “ko ha ngāue fakaofo [naʻe] ʻamanaki ke fakahoko mai ki he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá.”13

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga pau ʻoku totonu ke ne tataki ʻa e [kau pīsope mo e kau palesiteni fakasiteikí] ʻi hono uiuiʻi ʻetau kau faifekaú. ʻUluakí, ʻoua naʻa ui ha [faifekau] ko ha taumuʻa ke fakamoʻui ia. Ke fai ʻe ha talavou ha faʻahinga ʻulungāanga ʻoku ʻikai lelei, peá ke fakakaukau ʻe tokoni ki ai ke ngāue fakafaifekau. ʻE malava pē ia. Ka ʻoku ʻikai ko e ʻuhinga ia ʻokú ke tuku mai ai ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Fili ʻa e [kau faifekau] ko ē ʻoku moʻui taau ke nau fakafofongaʻi ʻa e Siasí, fakapapauʻi kuo nau matuʻotuʻa feʻunga, pea mahulu haké, ke nau ʻulungaanga lelei.14

ʻE lelei ke ʻoua te tau fuʻu hohaʻa fau ki he lelei ʻe maʻu ʻe he kau fakafofonga ko ʻení he ko ʻenau teuteú mo ʻenau feʻunga ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongiá ʻoku fie maʻu ia ʻi he uiuiʻi fakafaifekaú. ʻI hono fili ko ia ha faifekaú, ʻe lelei ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻOku moʻui taau nai ke ne fakafofongaʻi ʻa e Siasí?

ʻOkú ne maʻu nai ha loto mālohi feʻunga ke tekeʻi ʻa e fakatauelé?

Naʻá ne tauhi nai ia ke moʻui maʻa ʻi he lolotonga ʻo ʻene kei ʻi ʻapí mo ne malava ʻi he tuʻunga ko iá ke fakamoʻoniʻi te ne malava ke tekeʻi ha fakatauele ʻi he malaʻe ʻo e ngāué?

Naʻe ngāue mālohi nai ʻi he ngaahi houalotu ʻo e Siasí ʻi heʻene kei ʻi ʻapí?

ʻOkú ne ʻilo nai ha kihiʻi meʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻoatu ʻe he Siasí ki māmaní?

ʻOkú ne ʻilo nai ko e Siasí ko e meʻa lelei taha ia ʻi he māmaní, pea ko e falukunga kakai pē ia ʻe taha kuo fakamafaiʻi ke nau fakafofongaʻi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi hono fakamoʻuiʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá? …

Kuó ne ongoʻi nai, ʻi ha lotu, pe ko ha meʻa kuó ne aʻusia, ʻa e ofi ki ai ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ke ne lava ʻo fakataufolofola ki he ʻEikí ʻo tatau mo ʻene tamai fakamāmaní?15

Ko e kaumātuʻa kotoa leva ʻe folau atu ki muli ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ni, kuo pau ke ne tomuʻa moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he lelei taha te ne lavá, pea mo maʻu ʻe hono lotó ha tui pau ko ʻene malangaʻi ʻeni ʻa e moʻoní. ʻOku moʻoni pē ia, ʻe ʻuluaki taʻe pau ʻene fakamoʻoní; ka ʻoku meimei pehē kotoa ʻetau fānaú ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi. … Ka ʻi heʻene akó, ngāue, anga fakatōkilalo mo lotú, ʻe tupulaki ʻa e fakamoʻoni ko ʻení.

Ko ha fiemaʻu ʻeni ʻe taha: ʻOku totonu ke hoko ʻa e kaumātuʻa kotoa pē ko ha Kalisitiane ʻoku anga fakamatāpule maʻu pē. Ko ha taha anga fakamatāpule—ko hai ia? “Ko hai pē ʻe loto tauʻatāiná—ʻoku ʻikai ha meʻa ke toe fufū, ʻikai ke ʻulu punou tuʻunga ʻi ha ongoʻi haʻate halaia; “ko hai pē ʻe fai mateakí” — ʻo mateakiʻi ʻa e moʻoní, anga leleí, ʻa e Lea ʻo e Potó—” ʻo fai fakamātoato, ʻofa mo anga taau, ʻoku anga fakaʻeiʻeiki pea tatau pē ʻi heʻene fakakaukau ki he kakai kehé, ʻo fai pau ki heʻene leá ʻo tatau mo e fonó, mo angatonu tatau pē ki he ʻOtuá mo e tangatá—ko e tangata peheé ko e tangata anga fakamatāpule moʻoni ia, ” ʻoku totonu ke pehē ʻa e kaumātuʻa ʻo e Siasí ʻoku ʻalu atu ke liliu ʻa māmani ke nau hoko ʻo Kalisitiane.16

ʻOku mahino ki he tīkoni, akonaki, mo e taulaʻeiki kotoa pē ʻi he Siasí ko ʻete moʻui taau ko ia ke fakafofongaʻi ʻa e Siasi ʻo Kalaisí, kuo pau ke fakapotopoto hono ʻulungāangá pea mo moʻui anga maʻa. ʻOku akoʻi ia ʻoku ʻikai toe ʻuhinga ua ʻa e moʻui anga-maʻá, pea ko e talavou kotoa pē, ʻo tatau mo e finemui kotoa, kuo pau ke ne fakahaohaoaʻi ia mei he ngaahi anga-ʻuli fakasekisualé. …

ʻOku akoʻi ʻa e kau talavoú ni ʻoku nau ō atu ko e kau fakafofonga ʻo e Siasí, pea ko ha fakafofonga ʻo ha faʻahinga kautaha—fakaʻekonōmika pe fakalotu—kuo pau ke ne maʻu ha tefitoʻi ʻulungaanga lelei, ʻa ia ko e: falalaʻangá. Naʻe tonu pē ʻa e tokotaha ko ia naʻá ne pehē, “Ko e fakahīkihiki ʻoku maʻongoʻonga angé, ke falalaʻiaʻi kita ʻi hano ʻofaʻi.” Pea ko hai leva ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kau faifekau ko ʻení? ʻUluakí, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻenau mātuʻá, ʻo nau fuesia ʻa e fatongia ke pukepuke ʻa e ongoongo ʻo hona hingoá ke taʻe hano mele. Uá, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e Siasí, tautautefito ki he uooti ʻoku nau nofo aí. Pea ko hono tolú, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he ko ʻene kau tamaioʻeiki kinautolu kuo ʻosi fakamafaiʻi.

Ko e kau ʻamipasitoá ni, he ko e kau ʻamipasitoa foki ʻa kinautolu, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e faʻahinga kakai ko ʻení ʻe tolu pea ʻoku ʻi honau tuʻunga fakafofongá ni ha taha ʻo e ngaahi fatongia maʻongoʻonga taha ʻi heʻenau moʻuí.17

ʻOku maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi mei he ngāue fakafaifekaú.

Kapau ʻoku mou loto ke fakamālohia hoʻomou fakamoʻoní, ke fakahā fakafoʻituitui atu kiate koe he taimí ni ʻoku tokonia koe ʻe Kalaisi ʻi hoʻo ngāué, mo tataki ʻa hono Siasí, ko e founga lelei taha ke fakahoko ai ʻení ke… fakahoko ho fatongiá, … ʻo tokanga ki he ngāue fakafaifekaú.18

Ko ha tāpuaki ki ha taha pē. … ke tokoni ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻilo ʻeni ʻe ha mātuʻa ʻe lauiafe ʻi he Siasí, ʻoku nau fakahoungaʻi hono mahuʻinga ʻo e faʻahinga ngāue peheé ki heʻenau fānau tangatá mo ʻenau fānau fefiné, he ʻoku fakaake ʻe he faʻahinga meʻa pehení hano fakahoungaʻi ʻo e ʻapí pea mo e ongoongoleleí. ʻOku toe ʻilo foki ʻe he mātuʻá ko e ngāue fakafaifekaú ʻokú ne ʻomi ki he malaʻe ʻo e ʻiló ha mahino ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia mahalo kuo ongoʻi ʻe he kau talavoú ka ʻoku ʻikai ke nau fakahaaʻi.19

ʻOku ʻikai fakatokangaʻi ʻe hatau tokolahi hono mahuʻinga mo e lahi fau ʻo e ngaahi faingamālie ʻo e vaʻa maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e Siasí [ʻa e ngāue fakafaifekaú].

1—ʻI heʻene hoko ko e ʻīmisi ʻo e tokoni ʻofá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai lava ke tuiaki.

2—ʻI heʻene hoko ko ha meʻa fakaʻaiʻai ki he moʻui maʻa ʻa e toʻu tupú, pea mo ha tokoni mahuʻinga ki hono faʻu ʻo e ʻulungāangá, ko hono iví ʻoku taʻe malava ke fakafuofuaʻi.

3—ʻI heʻene hoko ko ha ivi fakaako mo e ivi langaki moʻui ki hotau ngaahi koló, ʻoku hā mahino ai hono ʻaongá.

4—ʻI heʻene hoko ko e tokoni ʻaonga ke femahinoʻaki lelei ai ʻa e ngaahi puleʻangá, pea mo hono fokotuʻu ʻo e fefakakaumeʻaʻaki fakavahaʻa puleʻangá, ʻokú ne hoko ai ko ha ivi lahi moʻoni.

5—ʻI heʻene hoko ko e taumuʻa ʻa e Fungani Māfimafí ke faka-haofi ʻa e fakafoʻituituí, … ʻoku ngāue lelei ai ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi hono fakahoko ʻo e palani taʻengatá ni!

“Manatu ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; …

“Pea kapau leva te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi he kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi tokotaha pē kiate au, hono ʻikai lahi ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefia mo e foʻi tokotaha kuó mo ʻomi kiate au ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai lahi hoʻomo fiefiá, ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!” (T&F 18:10, 15–16.)20

Kuo pau ke liliu ʻa e loto ʻo e tangatá. Naʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he māmaní koeʻuhí ko e taumuʻa ko iá. Ko e tefitoʻi ʻuhinga ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ke liliu ʻa e loto ʻo e tangatá mo ʻene moʻuí, pea ko kimoutolu kāinga ʻoku hiki mei he siteiki ki he siteiki ʻo fanongo ki he ngaahi meʻa ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e fakamoʻoni ʻanautolu kuo toki ului maí. … te mou lava ke fakamoʻoniʻi hono liliu ʻe he uluí ʻenau moʻuí, ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní. ʻI he faʻahinga pōtalanoa peheé, ʻoku nau ʻomi ai ha nonga mo ha loto fie tokoni ki māmani kae ʻikai ko e moveuveú [mo e] faingataʻaʻiá.21

ʻOku lolotonga fakahaaʻi ʻe heʻetau kau faifekaú … he taimí ni ki he māmani faingataʻaʻiá, ko e pōpoaki ko ia kuo talaki ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú— “[kuo] ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí” [vakai, Luke 2:14]—ʻe lava ʻo hoko moʻoni ia heni pea ʻi he taimí ni ʻo tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.22

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Aleaʻí

  • Naʻe faʻa fakahaaʻi ʻe Palesiteni Makei ʻa ʻene houngaʻia ʻi he ngāue ʻa e kau faifekau ne nau akoʻi ʻene ongo mātuʻá. Kuo tāpuekina fēfeeʻi koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻe he ngāue fakafaifekaú?

  • Ko hai ʻoku ʻi ai ʻa e fatongia ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻaho ní? (Vakai, peesi 62–67.) Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke muimui ai ʻi he fakahinohino ʻa Palesiteni Makeí ko e mēmipa kotoa ʻoku totonu ke hoko ko e faifekaú? ʻE founga fēfē haʻatau teuteuʻi kitautolu ke fakahoko ʻa e fatongiá ni?

  • Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo ʻomi ʻe he Siasí ke tokoni ʻi heʻetau vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi founga kuo fakahinohinoʻi ai kitautolu ʻi he tokoni ki he kau faifekau taimi kakató mo e kau faifekau fakauooti ʻi hotau feituʻú?

  • Koe hā ha ngaahi fie maʻu kuo pau ke fakahoko ʻi he ngāue fakafaifekau taimi kakató? (Vakai, peesi 67–68.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e moʻui tāú mo e falalaʻiá ki he ngāue fakafaifekaú?

  • Ko e hā ʻe ala fakahoko ʻe he toʻu tupú ke teuteuʻi ai kinautolu ke ngāue fakafaifekau? Ko e hā ʻe ala fakahoko ʻe he kakai lalahí ke tokoni ʻi hono teuteuʻi ʻo e toʻu tupú ke ngāue fakafaifekaú?

  • ʻE anga fēfē ha tokoni ʻa e kakai fakafoʻituitui ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó ki hono fakahoko ʻo e ngāue fakafaifekaú? Ko e hā ha toe faʻahinga ngāue makehe ʻa e Siasí te nau ala fakahoko?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻa e kakai mali kuo matuʻotuʻá ʻo hoko ko ha maʻuʻanga tokoni ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻaki: 3 Nīfai 12:14–16; T&F 4:1–7; 18:15–18; 75:2–5; 88:81; 90:11

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1945, 113–14.

  2. Llewelyn R. McKay, Home Memories of President David O. McKay (1956), 15; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  3. “Every Member a Missionary, ” Improvement Era, ʻOkatopa 1961, 710–11.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 118.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1927, 102.

  6. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1910, 47.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1927, 106.

  8. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1945, 113–14.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1969, 88–89; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  10. “Lea ne fai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ki he Misiona Pilitānia Noaté he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 1961, ” ʻĀkaivi ʻo e Potungāue ki he Fāmilí mo e Hisitōlia ʻo e Siasí, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 2–3.

  11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1958, 93–94.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1910, 110.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 86.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1950, 176.

  15. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1961, 96.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1927, 106.

  17. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 119–20.

  18. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1959, 89.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1961, 96.

  20. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1949, 117.

  21. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 11.

  22. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1966, 87.

ʻĪmisi
man sharing Book of Mormon

Ko e fatongia ki hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí, ʻoku hilifaki atu ia ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
bishop interviewing member

Ko hono fakahinohinoʻi ʻe Palesiteni Makei ʻa e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakasiteikí ke nau “fili [ha kau faifekau] ʻoku moʻui tāú, ke nau fakafofongaʻi ʻa e Siasí.”