Laipelí
Tānaki ʻo ʻIsilelí


“Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

hiva ʻa e haʻofanga lotú

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Tānaki ʻo ʻIsilelí

Ko e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní

Kuó ke puhi nai ha kiʻi fuʻu ʻakau hangē ko e tenitilaioné (dandelion) pea mamata ki he movete takai ʻa e fanga kiʻi tengaʻi ʻakaú? Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fakahoko ke toe tānaki fakataha ʻaki e ngaahi tengaʻi ʻakau ko iá? ʻOku ngali taʻe-malava. Ka ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻOtuá.

ʻOku fakamatala ʻa e Fuakava Motuʻá ki ha faʻahinga ʻe taha ʻo e fakamoveteveté—ʻi he taimi naʻe “vilingia [e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá] ʻaki e ʻahiohio ki he ngaahi puleʻangá” (Sākalaia 7:14). Ka naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe toe tānaki fakataha ai kinautolu (vakai, Teutalōnome 4:27–31).

ʻOku tau ui ia “[ko] hono tānaki mai ʻo ʻIsilelí,” pea naʻe kamata ia ʻi hono fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea kamata ke mafola ʻa ʻEne ongoongoleleí ʻi he funga ʻo e māmaní. Kuo hokohoko atu ke tupulaki e ngāue ki he tānaki ko ʻení ʻi he laka ki muʻa ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Ko e hā ʻa e Tānaki ʻo ʻIsilelí?

ʻI he talanoa ki hono tānaki mai ʻo ʻIsilelí, ʻoku ʻuhinga ʻa ʻIsileli ki he hako moʻoni ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. ʻOku toe ʻuhinga foki ia kiate kinautolu kuo ohi mai ki honau fāmilí ʻo fakafou ʻi he fuakava ʻo e papitaisó. ʻI he kuonga muʻá, naʻe fakamoveteveteʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá mo e angatuʻú. ʻOku tānaki ʻa ʻIsileli ʻi hono tali ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, fakahoko e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, mo fāifeinga ke tauhi e ngaahi fuakava ko iá.

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Everlasting Covenant, Inviting All to Receive the Gospel, Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké, Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí

Konga 1

Ko e Kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko e Konga Kinautolu ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí

fāmili ʻi he haʻofangá

Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻEne fuakava taʻengata mo ʻĀtamá. Naʻá Ne fakafoʻou ia mo ʻĒpalahame mo Sela, mo hona foha ko ʻAisaké, pea mo hona mokopuna tangata ko Sēkopé, ʻa ia naʻe liliu hono hingoá ko ʻIsileli. ʻOku ʻiloa e hako ʻo ʻIsilelí ko e “fale ʻo ʻIsilelí.” Ka ʻi hotau kuongá ni, ʻoku fakaʻaongaʻi e foʻi leá ki ha meʻa ʻoku toe lahi ange.

Ko ha taha pē ʻoku tui kia Sīsū Kalaisi mo hū ki Hono hala ʻo e fuakavá ʻi heʻene kau ki Hono Siasi kuo fakafoki maí—tatau ai pē pe ko e hā e hako ʻoku nau haʻu mei aí—ʻoku tānaki kinautolu ki he fale ʻo ʻIsilelí pea nau hoko ko ha konga ʻo e kakai fuakava ʻo e ʻEikí (vakai, ʻEkesōtosi 6:7; 1 Nīfai 14:14; 3 Nīfai 21:6; ʻĒpalahame 2:10). Ko e kau muimui ko ʻeni ʻo Kalaisí ko e fānau kinautolu ʻo e fuakavá (vakai, 3 Nīfai 20:25–27). ʻI heʻenau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, ʻoku nau maʻu e ngaahi tāpuaki tatau ne talaʻofa kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:17–20; 132:30–31; ʻĒpalahame 2:9–11).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku hoko ai e kau mēmipa ʻo e Siasí ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, te ke lava ʻo ako e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.” Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke hoko ko ha konga ʻo “ʻIsilelí”? Te mou lava foki ʻo lau pe fanongo ki he fakalea ʻo e ngaahi himi ʻoku talanoa fekauʻaki mo ʻIsilelí, hangē ko e “Huhuʻi ʻo ʻIsileli,” “ʻIsileli, ʻIsileli, ʻOku Ui ʻa e ʻOtuá,” mo e “ʻE Kāinga Kuo Hao,” ʻo fetongi e foʻi lea “ʻIsileli” ʻaki e “kau tauhi fuakava” ke vakai pe ko e hā e fakakaukau te mou maʻú.

  • Kuo akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fili ke kau ʻi he kakai fuakava ʻa e ʻOtuá ʻaki e muimui ki Heʻene ngaahi fonó: “ʻOku tau maʻu fakatouʻosi e ui ʻa e ʻOtuá mo ʻetau tali fakafoʻituitui ki he ui ko iá, pea ʻe lava ke ui ha tokolahi ka ko e tokosiʻi pē ʻe filí. Ke fili kita pe kau he filí, ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga pau ia kuo foaki kiate kitautolu. Ka, te ta lava ʻo fili ke ta kau ʻi he niʻihi ʻoku filí fakafou ʻi he fakaʻaongaʻi totonu ʻo ʻeta tauʻatāina ke filí.” Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau “fili ke … kau ʻi he niʻihi ʻoku fili” ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí? Ko e hā mo ha toe meʻa te ke lava ʻo fai ke fili ai koe?

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Te mou lava ʻo lau fakataha e konga ʻo e lea ʻa Palesiteni Nalesoni ko e “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá ʻa ia ʻokú ne talanoa ai ki he ngaahi fakahingoá. Vakai leva ki he ʻū laʻipepa fakahingoa ʻi he meʻakaí pe ʻū faʻoʻanga meʻa kehe pea talanoa ki he founga ʻoku tākiekina ai ʻe he ngaahi fakahingoa ko ʻení ʻa e anga ʻetau fakakaukau ki he ʻū meʻa ko iá. Ko e hā ha ngaahi fakahingoa ʻe tolu kiate kitautolu naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he toenga ʻo e ʻū fakahingoá? ʻE tokoni fēfē e fakahingoa “fānau ʻo e fuakavá” ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ʻo maʻu mei he hoko ko e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí? Lau ʻa e 3 Nīfai 20:25–27, pea aleaʻi e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolu ko ʻEne fānau ʻo e fuakavá.

  • Neongo kuo fakahoko e fuakava taʻengata ʻa e ʻOtuá mo ha kakai pau ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi senitulí, ka ʻe lava e tokotaha kotoa ʻo kau ki ai. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo pehē, “Ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo tatau ai pē ko e hā honau hakó, ʻoku nau hoko ko ha konga hono tānaki ʻo ʻIsilelí.” Te mou lava ʻo toe vakaiʻi e pōpoaki ʻa ʻEletā Kuki ko e “Tānaki ke Malu ki ʻApi” ke ako lahi ange fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e hoko ko ha konga ʻo ʻIsileli kuo tānaki fakatahá. Aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku mou akó.

Ako lahi ange

Konga 2

Ko hono Tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa e Ngāue Mahuʻinga Taha ʻi he Māmaní ʻi he ʻAho Ní

ongo faifekau sisitā

Naʻe fakamoveteveteʻi e kakai ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá koeʻuhí naʻa nau fakafisingaʻi ʻa Sihova pea ʻikai ke nau faivelenga ki heʻenau ngaahi fuakava mo Iá (vakai, Levitiko 26:33; Teutalōnome 4:23–27). Naʻe hoko e fakamoveteveteʻi ko ʻení ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻi hono ikunaʻi e kakai ʻIsilelí ʻe he ngaahi puleʻanga kehé pea ʻave pōpula kinautolú (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 17:6–23; 25:1–12; 1 Nīfai 22:3–5). Ko e meʻa ne fakamamahi angé, ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe mōlia ʻenau ongoʻi honau tuʻunga ko e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá (vakai, 2 Nīfai 6:8–11).

Ka naʻe ʻikai ke fakangaloki kinautolu ʻe he ʻEikí. Naʻá Ne talaʻofa te Ne tānaki fakataha Hono kakaí hili ha vahaʻataimi hono fakamoveteveteʻi kinautolú (vakai, 2 Nīfai 10:6–8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:6). ʻOku tānaki fakataha e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau maʻu ha ʻilo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea haʻu kiate Iá (vakai, 1 Nīfai 19:16).

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e tefitoʻi taumuʻa hono tānaki fakataha e kakai ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo teuteuʻi kinautolu ki he fakamoʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻi he taimí ni hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí ʻo tatau mo ia ʻi he kuonga ʻo e Palōfita ko Siosefá. Naʻe ui ia ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “meʻa mahuʻinga tahá, mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní [ʻi he ʻaho ní].” Ko e founga ia ʻe lava ke ʻiloʻi ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá pea faifai ʻo nau toe foki kiate Iá.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Kuo faʻa lea ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne pehē: “ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu te nau fili ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi heʻenau moʻuí. Kuo lauisenituli hono kikiteʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e tānaki ko ʻení, pea ʻoku lolotonga hoko ia ʻi he taimí ni! Ko ha talateu mahuʻinga ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí, he ko e ngāue mahuʻinga taha ia ʻi he māmaní!” Fakakaukau pe ko e hā nai ʻene ʻuhinga ko e “ngāue mahuʻinga taha” ʻeni ʻi he māmaní. ʻE tokoni fēfē atu nai ʻa e ʻilo ko ʻení ke ke fakakaukauʻi e founga te ke fakaʻaongaʻi ki ai ho taimí, ngaahi talēnití, iví, mo e maʻuʻanga tokoní?

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

motuʻa moa ʻokú ne tānaki ʻa e fanga moá
  • Te ke lava ʻo ako e 3 Nīfai 10:5–6 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:1–8 pea aleaʻi e founga ʻoku tānaki fakataha ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tatau fēfē ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí mo hono tānaki ʻe ha motuʻa moa ʻa hono ʻuhikí? ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi potufolofola mo e fehuʻi ko ʻení, sio ki he laʻitā ʻo e motuʻa moá mo e ʻuhikiʻi moá. Fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi fakaikiiki mei he fakatātaá ʻoku ngali mahuʻingá. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi fakaikiiki ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke akoʻi mai fekauʻaki mo e tānakí? ʻOku maluʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie fēfē kitautolu ʻi heʻetau tānaki fakataha mo e Kāingalotu kehé?

  • Te mou lava ʻo mamata ʻi he vitiō “ʻOku Kikiteʻi ʻe Sīsū Kalaisi hono Tānaki ʻo ʻIsilelí” ke ako lahi ange fekauʻaki mo e tānakí ʻi hotau kuongá. Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he talanoa ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe fakahoko ai hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? Talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke akó mo e founga ʻoku kaunga ai kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní.

Ako lahi ange

Konga 3

ʻOku ʻi Ai ha Fatongia ʻo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke Tokoni ki he ʻEikí ke Tānaki Fakataha ʻa ʻIsilelí

kau talavou ʻoku nau fevahevaheʻaki e folofolá

Ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻoku fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi (vakai, 1 Nīfai 22:3; Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí [2011], 289). Hili pē hono fakafoki mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau tānaki fakataha tonu ki Ketilani, ʻOhaiō; Tauʻatāina, Mīsuli; Nāvū, ʻIlinoisi; pea faifai ʻo aʻu ki he Teleʻa Sōlekí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻikai tānaki fakataha e kāingalotu ʻo e Siasí ki ha feituʻu ʻe taha, ka ʻoku nau langa hake ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku nau nofo aí ʻi heʻenau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí—ki Heʻene tokāteliné mo ʻEne ngaahi fuakavá (vakai, 2 Nīfai 10:2).

ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha fatongia ke tokoni ʻi he tānakí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:2, 7; 88:81; ʻĒpalahame 2:10–11). Ko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ko iá. Pehē foki ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, ʻi heʻetau feinga ke tokoni ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Kuo fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he tokoni ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí. Naʻá ne pehē: “ʻOku tau tānaki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ke lava ʻo ʻlilingi hifo ha ngaahi tāpuaki lahi ki honau ʻulúʼ [3 Nīfai 10:18] pea mo e ngaahi talaʻofa ʻo e ʻngaahi koloa ʻo e taʻengatáʼ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:18]. ʻOku mahino ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí ʻoku tau fiemaʻu ha kau faifekau—tokolahi ange ʻiate kinautolu ʻoku lolotonga ngāué. … ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou kole atu ke mou ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.” Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo tokoni ki he ʻEikí ke tānaki Hono kakaí—ʻi ha uiuiʻi totonu ke hoko ko ha faifekau pe ʻikai ko ha uiuiʻi totonu. Lekooti e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú, pea ngāueʻi kinautolu.

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Lau fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–16 pea fevahevaheʻaki hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ongo ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga fau ai kiate Ia ʻa e ngāue ki hono tānaki fakataha ʻEne fānaú? Ko e hā ha meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau tokoni ke tānaki ʻa ʻIsilelí?

  • ʻOku tau tokoni fēfē ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí? Fakakaukau ki he fakamatala maʻongoʻonga ko ʻeni meia Palesiteni Nalesoní: “Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau ouau papitaisó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē pē ia.” Mahalo ʻe fakafiefia ke ʻai ha lisi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Vakai pe ko hai te ne lava ʻo hiki e lisi lōloa tahá! Te mou lava foki ʻo fevahevaheʻaki ha ngaahi meʻa kuo mou fakahoko ʻi he uiké ni—pe palani ke fakahoko ʻi he uike hoko maí—ke tokoni ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá hano akoʻi ha kalasi Palaimeli pe Lautohi Faka-Sāpate, fakahoko e hisitōlia fakafāmilí, ʻalu ki he temipalé, vahevahe ha folofola ʻi he mītia fakasōsialé, pe tokoni ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia.) Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke mamata ai ʻi hoʻo tokoni ki he ʻOtuá ʻi Heʻene ngāue ʻo hono tānaki Hono kakaí kiate Iá?

Ako lahi ange