Laipelí
Ko Hono Tali e Ngaahi Fehuʻi ʻo e Ongoongoleleí


ʻĪmisi
aleaʻi ʻe he toʻu tupú ʻa e folofolá

Ako ʻo e Tokāteliné

Ko Hono Tali e Ngaahi Fehuʻi ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku poupouʻi kitautolu kotoa ʻe he ʻEikí ke “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118). ʻOku ʻaonga ʻa e fakalotolahi ko ʻení tautautefito ki he taimi ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi pe hohaʻa kau ki he ngaahi akonaki pe ngaahi ngāue ʻa e Siasí. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “Kole pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7).

Vakai Fakalūkufuá

ʻOku poupouʻi kitautolu kotoa ʻe he ʻEikí ke “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118). ʻOku ʻaonga ʻa e fakalotolahi ko ʻení tautautefito ki he taimi ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi pe hohaʻa kau ki he ngaahi akonaki pe ngaahi ngāue ʻa e Siasí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻene moʻuí, ʻoku tataki ʻe he faʻa fehuʻi ʻi he tuí ki he fakahā mo ha ʻilo lahi ange ki he moʻoní.1 Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “Kole pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7).

ʻOku ʻomi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he taimi kotoa pē ha fakamatala ke tokoni ki hono tali ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi fehuʻí. Ka ʻoku ʻikai fakapotopoto pe malava ke tali ʻe heʻetau kau takí ʻa e fehuʻi kotoa pē ʻoku tau maʻú. ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e founga ke fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tuí, ʻoku tau moʻui fakafalala ange ai kiate kitautolu, malava lelei ange ke fekumi ki ha ngaahi tali fakalangi ki heʻetau ngaahi fehuʻí pea hokohoko atu ʻi he faivelenga ʻi heʻetau feinga ke fakaleleiʻi ʻetau loto-hohaʻá. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “Ko e falala fakalaumālie pē kiate kitá ʻa e mālohi ʻokú ne pouaki ʻa e Siasí. … Kapau te mau fakavave ke tali hoʻomou ngaahi fehuʻí mo ʻoatu ha ngaahi founga kehekehe ki hono solova hoʻomou ngaahi palopalemá, te mau iku ʻo fakavaivaiʻi kimoutolu, kae ʻikai fakamālohia kimoutolu.”

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Fekumi ki he ʻIló ʻi he Ako pea ʻi he Tui

Neongo ʻoku ʻikai fie maʻu ha ako fakaʻatamai ki hono ako ʻo e ongoongoleleí, ka ʻoku fie maʻu ki ai ha ʻuhinga mo ha ngāue fakaʻatamai. ʻOku ʻamanaki mai ʻe he ʻEikí ke tau “fekumi faivelenga.”3 ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoní, ʻoku tau lau, vakaiʻi ʻa e fakamatalá, siviʻi ʻa ʻene tuʻunga falalaʻangá, pea tuku taimi ke fakalaulauloto fakamātoato ki ai. ʻOku tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé, kae pehē ki haʻatautolú, pea tau feinga ke fokotuʻutuʻu lelei ʻa e ngaahi fakamatalá mo e moʻoniʻi meʻá ki honau puipuituʻa totonú. ʻOku tau ʻiloʻilo mo tokanga, pea manatuʻi maʻu pē ʻoku taʻekakato ʻetau ʻiló ka ʻoku tupulaki.

Koeʻuhí ʻoku fakangatangata ʻetau fakakaukaú mo ʻetau ʻiló, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié ʻi he taimi pē ʻoku kau ai e tuí ko ha konga ʻo ʻetau feingá. ʻOku fie maʻu ʻe he tuí ha ngāue fakaʻatamai mo fakalaumālie pea ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻamanaki lelei kae ʻikai ko e loto-veiveiua. ʻOku fakahaaʻi ʻetau tuí ʻi he ngaahi lea ʻoku tau lea ʻakí pea ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻa e moʻoni ʻoku tau maʻú. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tupulaki ʻetau tuí, pea ʻoku foaki mai leva ha ʻilo lahi ange mei he Laumālié pea mo ʻetau aʻusiá. ʻOku hoko ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku tupu mei he tuí ko ha taula ki hotau laumālié, ʻo ngaohi ai kitautolu ke tau fakapapauʻi pea tuʻu maʻu ʻi heʻetau hokohoko atu ke akó.4

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tau moʻui fakafalala ange kiate kitautolu ʻi heʻetau fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tuí, fakataha mo ʻetau fakafalala ki he lotú pea mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamālohia ʻetau tuí.

ʻOua naʻa ongoʻi mā pe taʻetaau ʻi he taimi ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi pe loto-hohaʻa.

Meimei ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi fehuʻi pe aʻusia ha ngaahi hohaʻa ʻi ha taimi. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻI heʻetau fakahoko ʻetau ngāue fakaʻahó, ʻoku mahino pē ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí.”5 Naʻe toe akoʻi mai foki ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa: “ʻOku ongoʻi mā pe taʻefeʻunga ha kakai ʻe niʻihi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi fehuʻi fakaʻāuliliki ʻoku fai ʻo kau ki he ongoongoleleí, ka ʻoku ʻikai totonu ke nau ongoʻi pehē. Ko e fehuʻí ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ka ko ha fakamelomelo ia ki he tupulakí.”

Ka neongo ia, manatuʻi ko e foʻi lea fehuʻi ʻoku ʻikai ʻuhinga tatau ia mo e foʻi lea loto-veiveiua. Ko e tuí mo e veiveiuá ʻoku ʻikai ke na tatau. ʻOku ʻikai poupouʻi ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ʻa e veiveiuá—ka ko hono fehangahangaí. ʻOku ʻikai ha founga lelei ia ʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe he folofolá ʻa e veiveiuá. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku ʻikai teitei fakatupu ʻe he veiveiuá ʻa e tuí.”7 Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fakamamafaʻi mai ai ʻe he ʻEikí ke “ʻoua ʻe tālaʻa.”8 ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻe uesia ʻe he loto-veiveiuá ʻetau tui kiate Iá. Naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí, “Pea ko ia ia ʻe tui ki hoku hingoá, ʻo ʻikai fakataʻetaʻetui ʻi ha meʻa ʻe taha, te u fakamoʻoni kiate ia ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.”9 ʻI he lea ʻa Molonai kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau tui kia Kalaisí, naʻá ne faleʻi, “ʻOua ʻe taʻetui, kae tui pē.”10

Neongo ʻoku ʻikai totonu ke tau ongoʻi mā pe taʻetaau koeʻuhi ko e ʻi ai ʻetau ngaahi fehuʻi pe hohaʻá, ka ʻoku totonu ke tau feinga ke fakaleleiʻi ia, pea manatuʻi ʻe tali ʻetau ngaahi fehuʻí ʻi he taimi ʻa e ʻEikí pea mahalo ʻe fie maʻu ke tau faʻa kātaki. ʻOku ʻikai iku ʻa e loto-veiveiuá ki he tui, ka ʻi he fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tui, ʻokú ne fakatou fakatupulaki ʻetau ʻiló mo ʻetau tuí.

Tui faivelenga ʻi he meʻa ʻokú ke ʻosi ʻilo mei he Laumālié ʻoku moʻoní.

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fehuʻi pe loto-hohaʻa fekauʻaki mo ha konga ʻo e ngaahi akonaki pe founga ngāue ʻa e Siasí, ʻe lava ke tau fekumi ki he ngaahi talí taʻe te tau siʻaki ʻa e fakamoʻoni kuo tau ʻosi maʻú. Naʻe faleʻi fakapotopoto ʻe Paula kia Tīmote ke ne hokohoko atu ʻi he ngaahi meʻa kuó ne “ʻilo pau ki aí.”11 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, “ʻI he taimi ʻoku tau veiveiua ai fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pe ko ha meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, ʻoku faʻa lelei ange ke ngāue ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau ʻiló pea falala ki ha Tamai Hēvani ʻofa ke Ne ʻomi ha ʻilo lahi ange ʻi he taimi te tau fuʻu fie maʻu ai iá.”

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko e tui ne fakatupu mei he loto-veiveiuá. Ne makatuʻunga ʻi he tuí ʻa e lue ʻa Pita ʻi he fukahi vaí ka naʻe fakatupunga ʻe he manavaheé mo e loto-veiveiuá ʻa e tanenu ʻene mangá, pea kamata leva ke ne ngoto.13 Naʻe akoʻi ki he kau takí mo e kāingalotú ʻi he kamakamata hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, “He ʻikai lava ke maʻu ʻa e tuí ʻi ha feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e loto-veiveiuá mo taʻepaú.”

Naʻe taukaveʻi foki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “ʻI he momeniti ʻo e ilifiá, veiveiuá pe taimi faingataʻá, tuʻu maʻu he tui kuó ke ʻosi maʻú, tatau ai pē kapau ko e tui ko iá ʻoku siʻisiʻi. … ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé pea hoko mo e palopalemá, pea ʻikai maʻu vave hano fakaleleiʻí, pīkitai ki he meʻa kuó ke ʻosi ʻiló pea tuʻu maʻu kae ʻoua kuo maʻu ha ʻilo lahi ange. … ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e lahi ʻo hoʻo tuí pe tuʻunga ʻo hoʻo ʻiló—ka ko e angatonu ko ē ʻokú ke fakahaaʻi ki he tui ʻokú ke maʻú mo e moʻoni kuó ke ʻosi ʻiló.”15

Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā kiate kinautolu kuo nau mamahi koeʻuhi ko ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí pe ko ha meʻa fakalotosiʻi ne nau fehangahangai mo ia mo e kāingalotu kehé: “Ko ʻeku fakaʻamú, tautautefito ki he kakai kuo mamahi ʻi he faʻahinga meʻa peheé, ke nau ʻeke pē kiate kinautolu ʻa e fehuʻi ko ʻení: ‘ʻOku ou loto-fiemālie nai ke u loto-foʻi pe mole kakato ʻa e moʻoni kuo fakafoki maí koeʻuhi ko ha ngaahi meʻa fakahisitōlia naʻe hoko ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau ʻilo kakato ʻa e fakamatala mahuʻingá pe koeʻuhi ko ha ngaahi aʻusia taʻefakafiemālie mo e kāingalotu kehe ʻi he Siasí?’ Ki hono fakamaauʻi fakapotopotó, fakakaukau ki he kānokato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—ʻa e ngaahi moʻoni kotoa naʻe fakahā mai ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.” Naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni, “ʻOku ʻikai ke tau siʻaki ha meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoni koeʻuhí ko ha meʻa ʻoku teʻeki ai mahino kiate kitautolu.”17

Vakaiʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ʻaki ha fakakaukau taʻengata ki he palani ʻo e fakamoʻuí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he palōfita ko ʻĪsaiá, “He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló.”18 Naʻe toe akoʻi foki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ke “ʻoua naʻa tuʻu ʻi he poto ʻo e tangatá [ʻetau] tuí, ka ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá.”19

Naʻe toe akoʻi mai foki ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi: “Ko e ngaahi fehuʻi hangē ko e, Naʻa tau haʻú mei fē? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí? pea mo e Ko ʻetau ʻalú ki fē? ʻoku tali ia ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo ui ia ʻe he kau palōfitá ko e palani ʻo e fakamoʻuí mo e ‘palani lahi ʻo e fiefiá’ ( ʻAlamā 42:8). ʻOku fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālié ʻa e lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e mape fononga ko ʻeni ki he taʻengatá pea ngāue ʻaki ia ke tataki hotau halá ʻi he moʻui fakamatelié.”20

Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fehuʻi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he Siasí he taimi ní, pea ʻe lava pē ke tau lisi kinautolu—ʻa e fakatōtamá mo e toenga kotoa ko iá, ʻa e ngaahi pole kotoa pē pe ko hai ʻokú ne maʻu pe taʻe maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí—he ʻikai lava ke tali ia taʻe ʻi ai ha ʻilo ki ha puipuituʻa ʻo e palaní.” ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fehuʻi pe hohaʻa, ʻoku totonu ke tau feinga ke fakaleleiʻi kinautolu makatuʻunga ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻE tokoni ʻeni ke tau vakai ai ki ha ngaahi meʻa ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá.

Te tau lava ʻo fehuʻi loto pē: ʻOku fekauʻaki fēfē nai ʻa e palopalema pe akonaki ko ʻení mo e palani ʻo e fakamoʻuí? Te ne uesia fēfē nai ʻeku fiefia ʻi he moʻui fakamatelié pea mo e moʻui taʻengatá? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá pe kau palōfita moʻuí fekauʻaki mo iá?

Fekumi ke fakaleleiʻi e ngaahi loto-hohaʻá ʻo fakafou ʻi he lotu fakamātoato.

ʻOku akoʻi mai ʻe he kau palōfitá ke tau fefolofolai mo e ʻOtuá ʻi he lotu fakamātoato, ʻo ʻikai ʻi ha tōʻonga fakavaʻivaʻinga pe taʻetui. Naʻe fakamanatu ʻe Nīfai ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki hono ngaahi tokouá, ʻa ia naʻa nau faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi fehuʻi mo e loto-veiveiua: “Kapau ʻe ʻikai te mou fakafefeka homou lotó, pea mou kole kiate au ʻi he tui, ʻo ʻamanaki te mou maʻu, ʻi hoʻomou tauhi faivelenga ʻeku ngaahi fekaú, ko e moʻoni ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu.”22 Neongo ko e akó ko ha founga lelei ia ke fakaleleiʻi ʻaki ha ngaahi hohaʻa, ka ʻe ala taʻeʻaonga ia kae ʻoua kuo feinga ʻa e tokotaha ʻoku fekumi ki he moʻoní ke ne tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea ʻave ʻene ngaahi fehuʻí kiate Ia ʻi he lotu.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí ʻa e founga ke maʻu ai ha ngaahi tali ki ha ngaahi fehuʻi. Naʻá ne faleʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fekumi ki he moʻoní ke nau ʻiloʻi ʻe lava pē ke ʻi ai ha ʻahiʻahi ʻo e tuí, ke nau faʻa kātaki, pea ke “kole ki he ʻOtuá.” ʻOku tau fekumi ki he ngaahi talí mei ha tokoni fakalangi “ʻi he tui, ʻo taʻe fakataʻetaʻetui.”23 ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fie maʻu ke tau kamata ʻaki ha fakaʻamu fakalotolahi, fonu ʻi he ʻamanaki lelei, kae ʻikai ko ha tōʻonga fakalotosiʻi ʻoku fonu ʻi he loto-veiveiua, fakaʻaluma, mo e fakataʻetaʻetui.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē: “ʻOku ou talaatu ʻeni: ʻOku tokanga mai e ʻOtuá kiate koe. Te Ne fakafanongo pea tali mai hoʻo ngaahi fehuʻi fakatāutahá. ʻE fakahoko mai e tali hoʻo lotú ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻaná, ko ia ai, ʻoku fie maʻu ke ke ako ke fakafanongo ki Hono leʻó.”24

ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi foki ʻoku maʻu ʻa e fakahā maʻá e Siasí fakakātoa ʻo fakafou pē ʻi he kau taki kuo fili ʻe he ʻEikí, kae ʻikai fakafou ʻi he kāingalotu fakafoʻituituí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā kia ʻŌliva Kautele, “ʻE ʻikai fili ha taha ke ne maʻu ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi fakahā ʻi he siasi ko ʻení, tuku kehe pē ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí.”25 Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita, “ʻOku fepaki mo e founga fakapotopoto ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí pe ko ha toe taha, ha fakahinohino maʻanautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí, ʻa ē ʻoku māʻolunga ange ʻiate kinautolú; ko ia te mou vakai heni ʻoku taʻefeʻunga ke talangofua kiate kinautolu.”26

Fakatefito hoʻo moʻuí ʻi he Fakamoʻuí.

ʻI he fatongia ʻa Hilamani ko ha tamaí, naʻá ne fakamanatu ki hono ongo foha ko Nīfai mo Līhaí, ke fokotuʻu ʻena moʻuí ʻi he Fakamoʻuí koeʻuhi ko e taimi te na aʻusia ai e ngaahi taimi faingataʻá, he ʻikai ke na loto-foʻi. Naʻá ne pehē “ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”27

Naʻe kole ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ki ha kulupu ʻo ha fānau ako ke nau manatuʻi ha meʻa pē ʻe taha: “Kapau ʻoku fakatefito ʻetau moʻuí mo ʻetau tuí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, he ʻikai ha meʻa ʻe tuʻuloa ʻene fehalākí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku ʻikai ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí, he ʻikai ha toe lavameʻa ʻe lava ʻo tuʻuloa ʻene tonú.”28

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti “naʻa tau haʻu ki he moʻui matelié ke tupulaki ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e siví. … Pea ʻoku malava ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau kātekina e ngaahi faingataʻa ko iá [vakai 2 Nīfai 2:2]. … Ko ʻetau haʻu moʻoni kiate Iá, te tau lava ai ʻo kātekina e ʻahiʻahí, lotomamahí, mo e faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá.”29

ʻE lava ke tau fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí ʻaki ʻetau feinga ke manatuʻi maʻu pē Ia, lotu fakaʻaho, ako mo fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻOtuá, talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, mo tokoni ki hotau fāmilí mo e niʻihi kehé.

Ako maʻu pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻE fakamālohia ʻe he ako maʻu pē, naʻa mo e ako fakaʻaho, ʻo e ongoongoleleí ʻa ʻetau ngaahi fakamoʻoní he taimi kotoa pē—pea tautautefito ki he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai ʻi haʻatau ngaahi fehuʻi, loto-hohaʻa pe loto-veiveiua. Naʻe talaange ʻe Nīfai kia Leimana mo Lemiuela “ʻilonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá.”30

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kau fuofua ʻAposetoló, “Ko ia ia te ne meʻa mahuʻinga ʻaki ʻa ʻeku leá, ʻe ʻikai ke kākaaʻi ia.”31 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi “ʻoku tau mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau lau e ngaahi lea ʻo e folofolá ka ʻi heʻetau ako foki iá. ʻE lava ke lahi ange hono fafangaʻi kitautolu ʻi heʻetau fakalaulauloto ki ha ngaahi folofola siʻi peé, ʻo tuku ke hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ngaohi ia ke hoko ko ha ngaahi makakoloa mahuʻinga kiate kitautolu, ʻi haʻatau lau fakavaveʻi pē ha ngaahi vahe kakato ʻo e folofolá.”32

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ko e “tūhulu ia ki [hotau] vaʻé, mo e maama ki [hotau] halá,”33 ka ʻe lava ke ne fafangaʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku fakamanamanaʻi ai ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻe he loto-hohaʻá pe ngaahi fehuʻi fakatupu tailiilí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki, “ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ke fai ha tukupā pea hoko ko ha lolo faitoʻo ki he ongoʻi loto-mamahí, ʻitá, pe fakakaukau halá.”34

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻoku maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá “ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea ʻi he fakahā fakatāutahá” pea ʻokú ne “maʻu ʻa e mālohi ke maluʻi ʻa e Kāingalotú mo fakateungaʻi kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié ke nau lava ʻo tekeʻi ʻa e koví, tuʻu maʻu ʻi he leleí, mo maʻu ha fiefia ʻi he moʻui ko ʻení.”35

Muimui ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo paní, ʻa e kau palōfitá.

Naʻe fili ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻoku nau tataki ʻa Hono Siasí ʻi he ʻaho ní. ʻOkú Ne falala kiate kinautolu mo fakaʻapaʻapaʻi ʻenau ngaahi leá: “ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”36 ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko e ʻaho naʻe fokotuʻu fakalao ai ʻa e Siasí, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.”37 ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá ki he palōfita kotoa pē ʻoku muiaki atu ai ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni, “Mahalo te ke fehuʻia e meʻa ʻokú ke fanongo ai he ongoongó, ka ʻoku fie maʻu ke ʻoua naʻá ke teitei veiveiua ʻi he fakamoʻoni ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá.”38 ʻOku ʻuhinga ʻeni he ʻikai teitei takihalaʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá. Naʻe fakamatala loto-toʻa ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Te ke ʻi ha tuʻunga malu ʻi he taimi ʻokú ke muimui ai ki he kau palōfitá.”39 Naʻe palōmesi mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, “Mahalo te tau fehuʻi, ‘ʻOku ʻi ai nai ha leʻo mahino, haohaoa mo taʻemele te tau lava maʻu pē ʻo falala ki ai? ʻOku ʻi ai nai ha leʻo te ne ʻomi maʻu pē ha ngaahi fakahinohino mahino ke tau ʻiloʻi ai hotau halá ʻi he māmani puputuʻu ʻo e ʻaho ní?’ Ko e talí ko e ʻio. Ko e leʻo ko iá ko e leʻo ʻo e palōfitá mo e kau ʻaposetolo moʻuí. … ʻOku ou fai atu ha palōmesi. ʻOku mahinongofua, ka ʻoku moʻoni. Kapau te mou fanongo ki he palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí pea talangofua ki heʻemau faleʻí, he ʻikai te mou hē.”40

Ako ke fakatokangaʻi mo talangofua ki he leʻo ʻo e Laumālié.

ʻI he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻa e ngaahi ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea muimui ki aí, he ʻikai kākaaʻi kitautolu ʻe he meʻa loi ʻoku mafola ʻi hotau anga fakafonuá he ʻaho ní. Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetolo ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, ko e taimi te nau maʻu ai ʻa e “Fakafiemālie ko e Laumālie Māʻoniʻoní,” ʻe akoʻi kinautolu ʻe he Fakafiemālié “ʻi he meʻa kotoa pē” pea “fakamanatuʻi [kiate kinautolu]” ʻa e ngaahi akonaki kotoa pē ʻa e Fakamoʻuí.41 Naʻe hoko atu ʻe he Fakamoʻuí ke Ne akoʻi mai ʻe tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní “ki he moʻoni kotoa pē.”42

Naʻe fakahā mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu maʻu pē ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“Hangē pē ko hono fakamālohia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fefaʻuhi mo e filí, ʻokú Ne ʻomi foki ha mālohi ke tau ʻilo ʻaki e moʻoní mei he loí. Ko e moʻoni ko ia ʻoku mahuʻinga tahá ʻoku fakapapauʻi pē ia ʻe he fakahā mei he ʻOtuá. ʻE ʻikai feʻunga ʻa ʻetau ʻuhinga fakaetangatá mo hono ngāue ʻaki ko ia ʻetau ngaahi ongo fakatuʻasinó. ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku aʻu ki he poto tahá ʻe faingataʻa fau ke ne fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he olopoto kākaá. … Koeʻuhí ʻe ala fakaʻali mai ʻa e ngaahi kākaá mo e loí kiate kitautolu ʻi ha taimi pē, ʻoku tau fie maʻu ai e tākiekina pau ʻa e Laumālie ʻo e Moʻoní ke ʻoua naʻa tau veiveiua.”43

ʻOku ako fakakongokonga ʻa e moʻoní ʻi he taimi kotoa pē, ko ia feinga ke fakaʻehiʻehi mei ha aofangatuku tokamuʻa.

Naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe he Fakamoʻuí ko ʻEne founga ki hono akoʻi kitautolú ʻokú Ne ʻomi fakakongokonga kiate kitautolu:

“Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí, pea fanongo ki heʻeku akonakí, he te nau maʻu ai ʻa e ʻiló; he ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia; pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku pehē, Kuo mau maʻu ʻo feʻungá, ʻe toʻo meiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú.”44

Naʻe akoʻi foki ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻomi fakakongokonga ai ʻa e moʻoní. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai fakapotopoto ke tau maʻu fakaʻangataha ʻa e ʻilo kotoa pē ʻoku tuku mai ki hotau ʻaó; ka ʻoku totonu ke tau maʻu fakakongokonga mai pē; ʻe toki lava leva ke mahino ia kiate kitautolu.”

Naʻe fakamoʻoni ʻa Sione Papitaiso kimuʻa pea ʻafioʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e meʻa kotoa peé, naʻá Ne ako fakakongokonga māmālie pē:

“Pea ko au, Sione, naʻá ku mamata, naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa;

“Pea naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne fai atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻo aʻu ki heʻene maʻu hono fonú;

“Pea ko ia naʻe ui ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá.”46

ʻI he muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku malava ke tau ako fakakongokonga pea, ko e meʻa ʻoku teʻeki ke tau ʻiló, ʻoku tau faʻa kātaki kae ʻikai faʻu ha ngaahi aofangatuku tokamuʻa ʻe ala fehalaaki pea te ne ala fakatupu ha ngaahi fehuʻi taʻeʻaonga pe loto-veiveiua.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau “tupulaki … ʻi he ʻilo ʻo e moʻoní.”47 Naʻe ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ha fakakaukau lelei ki he fakatupulaki ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní:

“Kapau te ke kaka ʻi ha tuʻunga, kuo pau ke ke kamata hake mei lalo, ʻo kaka ai ki ʻolunga, kae ʻoua kuó ke aʻu ki he tumuʻakí; pea ʻoku pehē pē mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí—kuo pau ke ke kamata mei he ʻuluakí, pea hokohoko atu ai kae ʻoua kuó ke ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa ʻo e hakeakiʻí. Ka ʻe fuoloa hili hoʻo hū atu ʻi he veilí, peá ke toki ʻiloʻi kotoa kinautolu. ʻE ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní; ko e ngāue lahi ʻa ʻetau ako ke ʻilo hotau fakamoʻuí mo hotau hakeakiʻí ʻi he hili ʻo ʻetau maté.”

Naʻe akoʻi ʻe Sēkope ko e ʻilo ki he ʻEikí ʻoku loloto pea “ʻoku ʻikai faʻa lava ʻe ha tangata ʻo ʻiloʻi ʻa ʻene ngaahi founga kotoa pē.” Naʻá ne fakamanatu mai ko e meʻa te tau lava ʻo ʻilo kau ki he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ʻe hoko mai ia ʻo fakafou ʻi he fakahā. Naʻe fakatokanga mai ʻa Sēkope, “Ko ia, ʻoua naʻa liʻaki ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá.”49 Ko e fakahaá ko e kī ia ki he tupulaki ʻetau ʻilo ki he moʻoní ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea.

Vakai ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga mo pau, pea fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa ʻo kinautolu ne nau faʻu ʻa e maʻuʻanga fakamatala takitaha.

ʻI he ʻinitanetí, ko e fakamatala naʻe ʻikai ke faʻa maʻu ʻe he kakai tokolahi kuo maʻu ia ʻe he meimei tokotaha kotoa pē he taimí ni. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa:

“Kuo teʻeki ai ke tau maʻu faingofua ange ha fakamatala lahi ange ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní—ko ha niʻihi ʻoku moʻoni, niʻihi ʻoku loi, pea ko ha konga lahi ʻoku moʻoni fakakonga pē. ʻI heʻene peheé, kuo teʻeki ai ha taimi ʻe toe mahuʻinga ange ai ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ke tau ako e founga ke ʻiloʻi totonu ai ʻa e moʻoní mo e halá.”50

Ko ha taukei mahuʻinga ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ko e malava ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga mo paú, pea siviʻi ʻa e taumuʻa ʻo kinautolu ne nau faʻu ʻa e maʻuʻanga fakamatalá. ʻOku taʻefakapotopoto ia ke tau fakakaukau ʻoku falalaʻanga mo pau tatau ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kotoa pē, tautautefito ki he ngaahi fakamatala ʻi he ʻinitanetí. ʻOku totonu ke tau fehuʻia ʻa e ngaahi taumuʻá mo e fakakaukaú kae pehē ki he ʻilo ʻa kinautolu ʻoku nau poupouʻi ʻa e loto-veiveiuá. ʻOku totonu ke tau fakakaukauʻi foki ʻa e faʻahinga ongo ʻo ʻenau fakamatalá pea mo e ola ʻoku nau ʻamanaki ke maʻú. ʻOku fakataumuʻa nai ia ke langaki pe fakavaivaiʻi ʻa e tuí? Manatuʻi, “te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.”51

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni: “ʻI he ngaahi tui fakalotu ʻe niʻihi, ʻoku talaki ai ʻe he kau poto fakalotú ʻa e tuʻunga mafai fakafaiako tatau mo e kau taki fakalotú, pea hoko leva e ngaahi meʻa fakatokāteliné ko ha feʻauʻauhi ʻo e fakakaukaú ʻi he ongo kulupú ni. ʻOku falala ʻa e niʻihi ki he ngaahi fakataha alēlea fakaʻekumenikale (ecumenical coucils) ʻo e Kuonga Lotolotó mo ʻenau ngaahi akonakí. Ko e toengá ʻoku tō ʻenau fakamamafá ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻa e kau ako fakalotu hili e pekia ʻa e kau ʻAposetoló pe ʻi he founga fakaʻuhingaʻi mo fakamatalaʻi ʻo e Tohi Tapú. ʻOku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e poto ʻokú ne tokoniʻi ʻa e mahinó, ka ʻi he Siasí he ʻahó ni, ʻo tatau pē mo e kuonga muʻá, ko hono fokotuʻu ko ia e tokāteline ʻo Kalaisí pe fakatonutonu ha ngaahi hehema fakatokāteline, ko ha meʻa ia ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā fakalangi kiate kinautolu ʻokú Ne fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mafai fakaeʻaposetoló.”52

Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e founga ki hono fakapapauʻi e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻoku falalaʻangá: “Te u tala atu ʻa e meʻa ʻoku ou fakahoko ʻi he taimi ʻoku ou lau ai ʻa e ngaahi tohi ko ʻeni ʻoku haʻú (pea ʻoku ou tui kuo hokosia ʻa e taimi ʻe fie maʻu ke tau toe filifili lelei ange ʻa e meʻa ʻoku tau laú ʻi ha toe taimi ange). Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha founga. ʻI hoʻo lau e ʻū tohí ni, neongo pe ko hai ʻokú ne tohí, lau fakalelei hifo ʻi he lekōtí, pea mo e konga ʻoku poupou kakato ai ʻenau akonakí mo e ngaahi fakahā kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú pea mo e ngaahi akonaki ʻa e folofolá, tali ia ko ha moʻoniʻi meʻa, ka ʻi he konga te nau liliu ai ki ha ngaahi fakakaukau fakamahamahalo pe huʻuhuʻu ʻoku ʻikai fakamoʻoni kakato ki ai ʻa e folofolá, tohiʻi ʻi he tafaʻakí ʻa e hingoa ʻo e tokotaha naʻá ne faʻu e tohí. Te ke fakatokangaʻi ko e fakakaukau ia ʻa e tokotaha faʻu tohí. ʻOku totonu ke ke fakafaikehekeheʻi ʻa e fakakaukau ʻo e fakafoʻituituí pea mo ia ʻoku poupouʻi ʻe he folofolá.”

Ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga ʻeni mo pau ke fakaʻaongaʻi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tui:

  1. Folofolá

  2. Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau Takí

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

  4. Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

  5. Ngaahi Tohi Lēsoni ʻInisititiuti maʻá e tokotaha akó

  6. Revelations in Context essays

  7. Joseph Smith Papers

  8. history.ChurchofJesusChrist.org

Ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakakongá mo e vaivai e fakamatalá.

ʻOku ʻikai ke tonu maʻu pē ʻa hono lekooti ʻo e ngaahi tūkunga ʻi ha meʻa fakahisitōlia naʻe hoko, pea ʻoku faʻa angamaheni ke fakaʻuhingaʻi pē ia ʻe he tokotaha faʻu tohí. Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi ʻe lava ke ʻomi e fakamatalá fakataha mo ha fakakaukau fakafoʻituitui mo e filifilimānako lahi. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻOku vilitaki ha niʻihi ke ʻilo ki he Siasí ʻo fakafou pē ʻi he foʻi fakakaukau ʻa hono kau lavakí—ʻo hangē ia ko hano ʻinitaviu ʻo Siutasi ke mahino kiate kinautolu ʻa Sīsuú.”

Meʻapangó, ʻoku akoʻi ʻe ha niʻihi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻoni pe fakaʻaliʻali ia ʻi ha founga ʻe ngali tali ʻoku lelei ka ko ʻoku hala ʻaupito. Naʻe fakakuihi ʻe he tēvoló ʻa Kolihola pea naʻá ne fakahā, “Kuó u ako ʻaki ʻene ngaahi leá; pea naʻá ku ako ʻaki ia koeʻuhi ʻoku mālie ia ki he ʻatamai fakakakanó; peá u ako ʻaki ia, kae ʻoua kuo ola lahi ʻeku ngāué, ʻo aʻu ki heʻeku tui ʻoku moʻoni ia; pea ko e meʻa ʻeni naʻá ku tekeʻi ai ʻa e moʻoní.”55

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha taimi naʻe ʻikai ke fakahaaʻi ai ʻa e moʻoní ʻi hono tuʻunga totonú pea hoko ai ha maʻuhala:

“ʻOku ou manatu ki ha aʻusia fakataautaha mahalo ʻe fakaoli kiate kimoutolu. Naʻá ku hoko ko ha taha faleʻi maʻá e puleʻanga ʻAmeliká ʻi hono Senitā Fakafonua ki he Mapuleʻi ʻo e Mahakí ʻi ʻAtalanitā ʻi Sōsiá. Lolotonga haʻaku tatali ʻi ha meʻa ʻe taha ki ha tekisī ke ʻave au ki he malaʻevakapuná ʻi ha hili haʻamau ngaahi fakataha, naʻá ku faofao atu he loto musié ʻo fōngia ʻi he huelo māfana ʻo e laʻaá kimuʻa peá u toki foki ki he faʻahitaʻu momoko ʻo ʻIutaá ʻi Sānualí. Naʻá ku maʻu kimui ʻi he meilí ha laʻitā ne ʻai ʻe ha taha faitā mo haʻane foʻi sioʻata faitā mamaʻo, ʻo maʻu e momeniti ʻeku mālōlō ʻi he musié. Naʻe tuʻu ʻi lalo ʻa e fakalea ko ʻení, ‘Faifaleʻi fakapuleʻanga ʻi he Senitā Fakafonuá.’ Naʻe moʻoni pē ʻa e laʻitaá, moʻoni mo e fakamatalá, ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e moʻoní ke taukaveʻi ha fakakaukau taʻe-totonu. ʻIo, ʻe lava pē ke ngāue ʻaki ʻa e moʻoní ke tala ʻaki ha foʻi loi.”

Naʻe pehē ʻe Siosefa F. Sāmita, “ʻOku mātuʻaki taʻe-fakapotopoto ke toʻo ha konga ʻo e moʻoní ʻo ʻai pē ke hangē ko e foʻi moʻoni kakató pē ia.”

Tokoniʻi e Niʻihi Kehe ʻOku Nau Maʻu Ha Ngaahi Fehuʻi pe Ngaahi Hohaʻá

Mahalo ʻe haʻu haʻo fānau pe ngaahi kaungāmeʻa ko ha kumi tokoni ʻi ha taimi te nau maʻu ai ha ngaahi fehuʻi pe hohaʻa kau ki he hisitōlia, tokāteline, pe ngaahi founga ngāue ʻa e Siasí. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi hoʻo tokoni ke fakaleleiʻi ʻenau ngaahi loto-hohaʻá.

Fakahaaʻi e manavaʻofá.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e manavaʻofa ʻi he taimi naʻe loto-veiveiua ai ʻa Pitá. Naʻe lekooti ʻe Mātiu ʻi he taimi ne kamata ngoto ai ʻa Pita ʻi he tahí, naʻe “mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú, ʻo ne puke ia.”58 Te ke lava ʻo fakahaaʻi leva ʻa e manavaʻofá ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, pea mafao atu hoʻo ngaahi tokoni lelei tahá ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻí pe ko kinautolu ʻoku nau loto-veiveiuá. Fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻa hoʻo ʻofá mo e fakaʻapaʻapá. Fakahaaʻi ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha angahala ʻa e maʻu ha ngaahi fehuʻi pe palopalemá. Akoʻi kiate kinautolu ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ʻo fakafou ʻi he lotu fakamātoato, fakalaulaulotoa e folofolá pea mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, mo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakafanongo lelei.

Fakafanongo fakalelei ki heʻenau ngaahi palopalemá mo e ngaahi fakamatala kau ki he meʻa ʻoku nau lotomoʻua ki aí. ʻOua naʻá ke fakasītuʻaʻi ha faʻahinga fehuʻi fakamātoato pe ko ha palopalema ʻo pehē ʻoku taʻemahuʻinga, siʻisiʻi, taʻetotonu, pe faiangahala. Manatuʻi naʻe kamata ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mei hono ʻeke ʻe Siosefa Sāmita ha fehuʻi fakamātoato ʻi he tui. Ko e faingamālie ʻeni ke hiki hake mo fakamālohia e niʻihi kehé ʻaki ʻa e fakahinohino ʻo e Laumālié—ke “fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”59

Maluʻi ʻa e tuí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea koeʻuhi ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e tuí, mou fekumi faivelenga pea feakoʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; ʻio, mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó.”60

Poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ha ngaahi fehuʻi pe hohaʻá ke hokohoko atu ʻenau lotu fakaʻaho ki ha tataki fakalangí; ako ʻa e folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná; lau ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló; ʻalu ki he lotú; pea tokoni ki he niʻihi kehé. Tokoni ke fakamahinoʻi ʻa e fakamatala hala ne nau akó koeʻuhí ke fakavaʻe ʻenau tuí ʻi ha makatuʻunga pau ʻa ia te nau tupulaki ai.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

Ngaahi Vitioó

 

“Learning and Teaching in the Home and the Church—The Home”

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

Keith A. Erekson, “Ko e Mahino e Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he Akó pea ʻi he Tuí,” Liahona, Fēpueli 2017

ʻE fēfē haʻaku tuku ha taimi ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo e ako folofola fakafāmili mo fakatāutahá ʻi hono toʻo ʻe he akó mo e ngāue fakaako mei ʻapí ha konga lahi hoku taimí?Liahona, Fēpueli 2017

 

Margaret Willden, “Fehuʻi ʻe Nima ke Fai ʻi Hoʻo Ongoʻi Hangē ʻOku ʻIkai Tali mai Hoʻo Lotú,” Liahona, Sānuali 2017

   

 

 

 

   

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Mītiá

Mūsiká